Kakva je budućnost Šibenika?

Najstariji spomen imena ovoga grada nalazi se u darovnici hrvatskog kralja Petra Krešimira IV. Bilo je to na Božić 1066. godine. Iz dokumenta se vidi da je kraljevski dvor bio smješten u Šibeniku. Tako je kroz povijest stekao i časno ime Krešimirov grad.

Kroz mnoga stoljeća nad ovim gradom kao njegov svetac – zaštitnik bdije Sv. Mihovil. Njegov je spomen na predzadnji dan u mjesecu rujnu. Na taj dan je posebno svečano i narod se okupi na trgu kod katedrale Sv. Jakova da se na svetoj misi zahvali Bogu i na trenutak zaboravi svakodnevne egzistencijalne probleme.

Šibenik je gospodarski uzlet imao krajem 19. i početkom 20. stoljeća, kada je šibenska luka bila među najjačima u Austro – Ugarskoj. Izvozilo se drvo iz Bosne, ugljen iz šibenske okolice i otvarali su se brojni obrti i obiteljske manufakture.

Nakon Drugog Svjetskog rata dolazi do jake industrijalizacije, grade se tvornice i proizvodni pogoni, doseljava se stanovništvo i broj stanovnika se naglo povećava. U Domovinskom ratu je izvojevana sloboda i mnogi su se nadali napretku. Rušile su se i zatvarale tvornice, ali se nije razmišljalo o budućnosti i nisu postojali planovi koji će pokrenuti gospodarstvo.

Današnje stanje u Hrvatskoj se može preslikati na Šibenik. Iz grada se iseljavaju mladi jer ne vide perspektivu i broj stanovnika se dramatično smanjuje. Nezaposlenost je visoka i nema nade da će se smanjiti jer se nova radna mjesta otvaraju na kapaljku. Velik je broj zaposlenih u državnim službama i lokalnoj upravi, a tek se povremeno otvaraju radna mjesta u privatnom sektoru. Nema investicija koje će ostvariti proizvodnju i povećati zaposlenost. Nažalost, posljednjih godina dolazi i do ukidanja i premještanja državnih institucija. Grad gubi na svom značenju i sve više ulazi u sjenu susjednih gradova.

Ipak da ne bude sve u sivom tonu, treba spomenuti i neke pozitivne stvari. Šibenik doživljava svoju turističku renesansu posljednjih godina. Velike investicije se ostvaruju u nautičkom turizmu. Stara gradska jezgra, među najvećima i najljepšima u Dalmaciji polako oživljava i razvija se njen potencijal. Pokrenuti su projekti obnove i razvoja gradskih tvrđava, gradi se putnički terminal i grad živi kroz svoje festivale.

Grad pod zaštitom Sv. Mihovila ima svoju budućnost i s nadom treba gledati naprijed, jer s njegovom pomoći je preživio sve prijašnje nevolje, pa će tako i svoju recesijsku današnjicu. Završavam ovaj članak uz napomenu da čestitke treba uputiti i hrvatskoj policiji koja također svečano obilježava ovaj dan, s posebnim sjećanjem na sve pripadnike hrvatske policije koji su svoje živote položili u obrani Domovine.

Mate Samodol