Katolički model odgoja i obrazovanja u demokraciji

Jedna od značajki demokracije je da postoji mogućnost svakom pojedincu ili skupini da ostvaruju svoje ideje i svoje projekte u društvu na različitim područjima. Stoga je razumljivo da je područje odgajanja i sabolobrazovanja jako poželjno, ali i upitno. Razumljivo: odgoj i obrazovanje su dobra ili loša djelatnost za društvo jer se preko njih stvara kulturno lice obitelji, nacije.

Moramo si iskreno odgovoriti na pitanje nalazimo li se kao Crkva, kao kršćani u situaciji akulturacije: to će reći u situaciji, gdje dvije ili više kultura stoje u procesu interakcije s neizvjesnim rezultatom. Konkretno: kršćanska kultura ili barem kršćanski nadahnut način života i jedna druga kulturna tvorevina: recimo liberalističko društvo, ili sekularizirano društvo, ili moderna civilizacija pod utjecajem rodne ideologije i profesionalni ateizam.

Što može biti rezultat tog procesa interakcije? Čisto teoretski gledano to može biti: jedna strana prihvaća neke elemente druge kulture; ili se posve integrira u drugu kulturnu stranu i time nestaje jer gubi svoj identitet; ili se obje strane nalaze u procesu koincidencije: slučajnog podudaranja. Govoriti u ovim kategorijama ima samo onda smisla ako stvarno postoje ta dva modela kulture ili nacrta života.

Kriteriji dobrog i lošeg modela

Umjesto jasnog odgovora pitajmo posve teoretski postoje li kriteriji, po kojima možemo apriorno odrediti koji model ili koji nacrt života bi bio dobar za čovjeka, a koji loš? Kriterij može ovako glasiti: dobar model kulture je onaj koji obuhvaća cjelokupnog čovjeka s njegovim potrebama; loš je onaj koji obuhvaća samo pojedine aspekte čovjekovog života, konkretno koji zadovoljava samo biološke potrebe, ili samo psihološke, ili samo duhovne aspekte, a sve ostale zapostavlja. Sve ovisi o slici čovjeka koju zastupaju odgovorni za odgoj i obrazovanje.

Po svemu izgleda da je razumno zastupati stajalište da je samo ona kultura humana koja nastoji zadovoljiti svim potrebama čovjeka, dakle koja ostvaruje takve uvjete života, školovanja, zaposlenja... da se mogu harmonično razvijati sve sposobnosti ljudskog bića. To odrediti ovisi o odgovoru na pitanje tko ili što je čovjek? Oni koji su na vlasti organizirat će takve strukture društva - školovanja,odgoja, socijalizacije - kako bi se ostvarila ta teoretska svjetonazorska slika čovjeka. Znanost se služi određenim psihogramom za prosuđivanje nekog modela života. Izrade se one osobine koje ostvaruje određeni model, primjerice kršćanski, pomoću pitanja: na koje duševne slojeve apelira katolički model odnosno sekularistički model? Koje psihičke učinke i reakcije on provocira? Koji duševni razvoj je moguć? Koji tabui se stvaraju ili ruše?

Katolički model i sekularistički model

Primjer da se vidi na što ciljam: katolička moralka poznaje ta pitanja jer govori o skrupuloznoj savjesti. Katoličkom modelu života se predbacuje da stvara podložne, ovisne ljude jer polaže veliku važnost na poslušnost, na poniznost, jednostavnost, na skromnost. Sekularističkom modelu kulture predbacujemo da sprječava zadovoljenje religioznih Biblijapotreba čovjeka, da oblikuje individualiste, egocentrike. Ekonomizam operira sa slikom čovjeka: čovjek je proizvođač i potrošač: dakle, život se smatra mjestom ili vremenom materijalnog uspjeha i uživanja. Vidimo: svaki model „producira“ određeni tip čovjeka. Svaki model stavlja čovjeka na određene kušnje i rizik u životu. Svaki model oblikuju svoju kulturu.

Za kršćansko-katolički model ljudskog života možemo ustvrditi: on ima za cilj cjelokupnog čovjeka. Traži od čovjeka da aktualizira tri bitne snage koje čine srž ljudskog bića: intelektualnu, tome odgovara filozofija religije; emocionalnu: psihologija religije; socijalnu: sociologija religije.

Općenito treba imati na pameti: kršćanska vjera ne može i ne smije postati jedna vrsta pogleda na svijet niti jedan univerzalni racionalni model za rješavanje pitanja i problema života. Ona to može biti na individualnoj razini, za konkretnog čovjeka u jednoj konkretnoj situaciji. Ali nikako ne za čitavo društvo. To vrijedi i za sekularne ideologije: socijalizam, kapitalizam, liberalizam, sekularizam. One hoće biti sveopće važeći model života. To je krivo i k tome jako opasno po društvo, kako znamo iz iskustva.

Ljudske sposobnosti za razumijevanje Evanđelja

Još jedno načelno pitanje: da budem spreman i voljan poslušati evanđeosku poruku, o njoj razmišljati i konačno odlučiti se za ili protiv, trebam steći određene ljudske osobine; trebam svojim snagama steći krjeposti poštenja, otvorenosti biblijaduha samokritičnosti, pravednosti, solidarnosti. To su sve elementi naravne etike koje svaki čovjek može kod sebe ostvariti, primjerice dobrim obrazovanjem i odgojem. Stoga opravdano tvrdimo da je kultiviran čovjek, sveopće naobražen čovjek, jedan od važnih preduvjeta za prilaz k pitanju vjere.

Pitamo: pogoduje li demokratsko društvo i demokratski sustav sa svojim školstvom evangelizaciji ili pak obratno? Koji su općeniti ciljevi školstva? Što se hoće iz mladih ljudi stvoriti? Smatramo da je pozitivno da se hoće mladom čovjeku razviti kritičku svijest koja mu kaže da ne smije ništa prihvatiti bez preispitivanja, bez racionalne analize. Da ne smije prihvatiti vrijednosne sudove ili stavove samo zbog autoriteta roditelja ili države ili Crkve.

Obično mislimo da baš takav intelektualni razvoj otežava pristup k vjeri i prihvaćanje vjere. Mislim da to ne stoji. Dapače, to smatram pozitivnim. Sigurno, s mladim ljudima tog tipa ćemo imati poteškoća kod poučavanja, baš zbog njihovog racionalizma i individualizma. Metodički trebamo postupiti tako da im objasnimo srž racionalizma i individualizma. Konkretno da ih uvjerimo da čovjek nije samo razumno biće koje uvijek i nepogrješivo radi i postupa po razumu, nego da je podvrgnut silama nagona u sebi i utjecajima društvene okoline u toj mjeri i jačini da gotovo nužno tu i tamo - ili čak pretežno - postupa protiv svog razuma.

Ograničenost ljudskog razuma

Trebamo im pokazati da je ljudski razum ograničen u spoznaji i odlučivanju, i da već radi toga treba čovjek, prije svega vjeramladi čovjek, tražiti podršku s drugih izvora, primjerice kod starijih, kod institucija, dakle i kod Crkve koja je poznata po tisućljetnim iskustvom i spoznajama. Činiti to je znak prave razumnosti.

Mladom čovjeku trebamo objasniti da su prije svega vrjednote ona stvarnost koja ga usmjeruje u životu i da do vrjednota ili ideala ne dolazimo samo znanjem nego vjerom u ideale, uvjerenjima, oduševljenjem za nešto, kao i ljubavlju prema nečemu. Mladom čovjeku trebamo objasniti da postoji stvarnost koju ljudski razum ne može potpuno zahvatiti, ali da ona ipak postoji. To priznaje danas i znanost.

Ovdje možemo iznijeti i tu činjenicu da čovjek nije potpuno gospodar samog sebe. To se vidi i to doživljava u sukobu volje i razuma: razum mi kaže da trebam činiti ovako, ali volja me vuče na posve drugu stranu. Tu možemo spomenuti izreku: vidim što je dobro - i to odobravam - pa ipak činim što je zlo.

To su pripremajući koraci da sada možemo mladima citirati iz Svetog pisma: „Vjera je jamstvo za ono čemu se nadamo; dokaz za one stvarnosti koje ne vidimo.“ (Hebr 11,1) Možda će sada lakše shvatiti da baš ljudski razum traži da vjerujemo, da prihvatimo vjeru, premda neki oduvijek govore i misle da je vjera ludost. (1Kor,2,13-14). Tko hoće biti pravednik u smislu Biblije, taj ne živi iz ljudskog znanja nego iz vjere. (Hebr 10,38).

dr.Josip Sabol

Čet, 14-11-2024, 08:54:25

Potpora

Svoju članarinu ili potporu za Portal HKV-a
možete uplatiti i skeniranjem koda.

Otvorite svoje mobilno bankarstvo i skenirajte kod. Unesite željeni novčani iznos. U opisu plaćanja navedite je li riječ o članarini ili donaciji za Portal HKV-a.

barkod hkv

Komentirajte

Zadnji komentari

Telefon

Radi dogovora o prilozima, Portal je moguće kontaktirati putem Davora Dijanovića, radnim danom od 17 do 19 sati na broj +385-95-909-7746.

AKT

Poveznice

Snalaženje

Kako se snaći?Svi članci na Portalu su smješteni ovisno o sadržaju po rubrikama. Njima se pristupa preko glavnoga izbornika na vrhu stranice. Ako se članci ne mogu tako naći, i tekst i slike na Portalu mogu se pretraživati i preko Googlea uz upit (upit treba upisati bez navodnika): „traženi_pojam site:hkv.hr".

Administriranje

Pretraži hkv.hr

Kontakti

KONTAKTI

Telefon

Telefon Tajništva
+385 (0)91/728-7044

Elektronička pošta Tajništva
Elektronička pošta Tajništva
Ova e-mail adresa je zaštićena od spambota. Potrebno je omogućiti JavaScript da je vidite.

 

Elektronička pošta UredništvaElektronička pošta Uredništva
Ova e-mail adresa je zaštićena od spambota. Potrebno je omogućiti JavaScript da je vidite.

Copyright © 2024 Portal Hrvatskoga kulturnog vijeća. Svi sadržaji na ovom Portalu mogu se slobodno preuzeti uz navođenje autora i izvora,
gdje je izvor ujedno formatiran i kao poveznica na izvorni članak na www.hkv.hr.
Joomla! je slobodan softver objavljen pod GNU Općom javnom licencom.

Naš portal rabi kolačiće radi funkcionalnosti i integracije s vanjskim sadržajima. Nastavljajući samo pristajete na tehnologiju kolačića, ali ne i na razmjenu osobnih podataka.