Banski dvori

U Hrvatskoj, već više od dva stoljeća, na Griču, nalaze se Banski dvori. Ti Banski dvori udomljavali su banove od 1809. g. pa sve do1918. Nazvani su tako po banovima koji su tamo stolovali. Pojava hrvatskih banova zadire duboko u povijest i daleko prije izgradnje Banskih dvora. Isključujući slučajeve kad su Mađari bili hrvatski banovi, oni koji su bili Hrvati odreda su bili vrlo časni ljudi, nerijetko su žrtvovali vlastite živote za obranu domovine, ginuli su za krst časni i slobodu zlatnu. I na svakom koraku štitili su svoj narod. Godine 1945. u tom prostoru udomljen je CKSK Socijalističke Republike Hrvatske do 1991.

Pojam Banski dvori, u prenesenom značenju, može označavati i Vladu Republike Hrvatske, odnosno politiku koju ona provodi.

Stoga svi premijeri ili predsjednici hrvatskih vlada, u povijesnom smislu mogu se nazivati hrvatskim banovima jer stoluju u Banskim dvorima. Tu ulogu, u najnovije vrijeme uspostavom višestranačke Hrvatske od 1991., nosili su; Stjepan Mesić, Josip Manolić, Franjo Gregorić, Nikica Valentić, Zlatko Mateša, Ivica Račan, Ivo Sanader, Jadranka Kosor, Zoran Milanović, Tihomir Orešković i sada aktualni Andrej Plenković, koji se na ovim predstojećim parlamentarnim srpanjskim izborima bori za novi mandat.

U cijeloj povijesti banovanja bio je najpoznatiji ban grof Josip Jelačić Bužimski koji je ratovao po Europi, spašavao austrijsku carsku dinastiju, ima u središtu Zagreba velebni spomenik na konju, ali i otprije brojni slavni Zrinski banovi i sl.

Usporedba s banovima sadašnjeg “bana” Andreja Plenkovića koji se bori sa šestomjesečnim vođenjem Europske unije (uspješno ili ne, nije na meni da to sudim), i u teškim vremenima svjetske pandemije smrtnog koronavirusa, gdje je smrt vrebala na svakom koraku) Istovremeno boreći se s posljedicama stravičnog potresa (drugoga u 140 zadnjih godina povijesti grada) stradala je sama gradska jezgra (Za današnje pojmove - starog grada) Stradala je jako i njegova sjeveroistočna okolica.

Suvremeni ban sukobio se s velikim poteškoćama i problemima u teškim danima bez Kulinovih „dobrijeh dana” Ovu 2020. godinu sa simboličnim brojem, povijest će pamtiti po velikim nevoljama.

Što sve reći o cijeloj plejadi “banova” koji su stolovali u Banskim dvorima od 1991. g (prvih pet godina ratne agresije na Hrvatsku i njen narod), pa sve do srpnja 2020. g.

Ta plejada “banova” u tom vremenu bila je smotra različitih karaktera, nekih korektnih, ali i takvih koji su zaplesali na samom rubu veleizdaje domovine ili u najmanju ruku poniženjem Hrvatske i njenog naroda. Neki su se pokazali kao šarlatani, neki kao teški kriminalci, drugi rođeni antife, vrhunski udbaši s rukama krvavim do lakata, koji ni čim nisu bili dostojni te visoke državne funkcije. O njihovim karakterima i njihovom političkom životu, mogla bi se napisati i podeblja knjiga,

Što će narod reći, na predstojećim bliskim parlamentarnim izborima. Ta mišljenja bit će u razmjeru odnosa pozitivnih stvari u odnosu na greške i promašaje, što će od njih odvući glasove prema drugim kandidatima.

Kod Plenkovića, vjerojatno će biti nagrađen za uspješnu borbu protiv korone, pa i, moglo bi se reći, uščuvanje gospodarstva od totalnog kolapsa i nekoliko drugih pozitivnih poteza. Angažiranje uklanjana posljedica potresa i sl.
S druge strane, svako lice ima i svoje naličje – različite negativne radnje, koje će biti ocjenjivane, od strane birača , kao što su razlozi zbog čega mu je Penava okrenuo leđa. Masovno iseljenje stanovništva iz Hrvatske. Pod kontrolom MORH-a, selektivno suđenje prema političkom i nacionalnom statusu i kriterijima, što znači da za sve državljane ne vrijede isti aršini.

Čak ne vrijede isti aršini kod procesuiranja teških srpskih ratnih zločina, a da iz Drugog svjetskog rata i ne govorimo. Velika korupcija, često uz podršku politike, poput hobotnice koja je svojim opakim krakovima, obuhvatile cijelu državu i po širini i po dubini, unatoč često isticanoj sintagmi – mi imamo nultu toleranciju za kriminal i korupciju. I vrapci na stablima znaju da je to samo jezična ispraznica, do koje nitko ne drži.

Plenković nosi na svojim leđima teški teret Pupovca, koji se kao krpelj zalijepio na njega, da narodu siše krv i “ustaške” kune i tako reći svakodnevno ponižava hrvatski narod, a to mu nije trebalo. Posebno i hrvatsku državu, gdje joj se na svakom koraku podmeće i pripisuje fašizam i ustaštvo.

Zbog Pupovca etnobiznismena, logično da narod ne voli i samog Plenkovića. Mislim da će zbog te ljubavi na ovim arlamentarnim izborima izgubiti najmanje deset posto svih glasova. To mu nije trebalo. Pupovac je izjavio da se usluge Plenkovića njemu – ne mogu platiti ni suhim zlatom.

Preostala dva kandidata za budućeg “bana” Bernardića ili gospodina Škoru ne bih komentirao, sve dotle dok ne dođu na vlast. Ima narodna izreka “Daj mu vlast, pa ćeš vidjeti kakav je.

Napomena:

Kulin - bosanski ban, hrvatskog podrijetla, nakon njegovog oca bana Borića, hrvatskog velikaša iz Slavonije, Kulin je prvi domaći vladar Bosne, vladao je Bosnom od (1180. - 1204.). Za vrijeme njegove vladavine Bosna doživljava razvoj. Bio je vrlo omiljen u narodu tako postoji izreka - Od Kulina bana i dobrijeh dana.

Ugledajmo se u Kulina bana!

Glasajmo za onoga koji će postati omiljen u narodu – zbog dobrijeh dana i zbog dobrijeh djela.

“Darujmo narodu najljepši cvijet svoje mudrosti,
darujmo narodu svoju dobrotu i plemenitost. Darujmo narodu
svoju sposobnost i požrtvovanost.
Iznad svega darujmo narodu svoje poštenje.
Svi oni koji to nude narodu, izbore doživljavaju samo
kao formalnost, a ne kao bitku za vlast.” (Codex moralis Croaticum)

Mile Prpa