Detalji

Objavljeno: 07. ožujka 2014.

U Kosovu kod Knina, pokraj pravoslavne crkve Lazarica, Srbi dana 9. srpnja 1989. organiziraju mini Gazimestan, također u povodu 600. obljetnice Kosovske bitke, na kojemu sudjeluje oko pedeset tisuća Srba, tada još većinom iz Srbije. Glavne poruke: »Slobo, slobodo«, »Ovo je Srbija«, »I Knin ima Kosovo«, »Ne damo te zemljo Obilića, ne damo te bez krvoprolića«, dovoljno govore same za sebe. Na tom se skupu prvi put javno čuje: »Druže Slobo, šalji nam salate - mesa ima, klat ćemo Hrvate!«. (N. Piskač, Vjesnik)

Detalji

Objavljeno: 06. ožujka 2014.

Tek iz perspektive »Načertanija« Ilije Garašanina, četničkoga pokreta Draže Mihailovića i Memoranduma Srpske akademije nauka i umjetnosti te ostalih velikosrpskih izvora, nastalih između 1844. i 1986. možemo shvatiti velikosrpske terorističke paradržavne tvorevine: »Srpsku autonomnu oblast Krajina« i »Republiku Srpsku Krajinu«, velikosrpske terorističke paradržavne tvorevine izrasle na hrvatskom međunarodno priznatom teritoriju. (N. Piskač, Vjesnik)

Detalji

Objavljeno: 05. ožujka 2014.

Da bismo došli do suvremenih oblika velikosrpstva, izraženih od 1990. do 1995., odnosno do »Srpske autonomne oblasti Krajina« i »Republike Srpske Krajine«, ne možemo zaobići i razdoblje Drugoga svjetskoga rata, raspada Kraljevine SHS te uspostavu druge, komunističke Jugoslavije. U tom je razdoblju velikosrpska ideja najočiglednija u četničkom pokretu. To je potrebno i zato što su »obnovljeni četnici bili važan čimbenik u ratovima protiv Hrvatske i Bosne i Hercegovine devedesetih godina«. (N. Piskač, Vjesnik)

Detalji

Objavljeno: 04. ožujka 2014.

»Načertanije« (Plan) Ilije Garašanina (1812. - 1874.) i danas je temeljni plan stvaranja »velike Srbije« i najvažniji dokument srpske nacionalne i vanjske politike. Garašaninov »Plan« nastao je i predan Aleksandru Karađorđeviću godine 1844., kad je Srbija bila »turska vazalna kneževina«. On je prvi pisani program velikosrpske politike. Prvi je put u cijelosti objavljen 1906. kao »Program spoljne politike Ilije Garašanina na koncu 1844. godine«. Šezdeset godina čuvan je u tajnosti. (N. Piskač, Vjesnik)

Detalji

Objavljeno: 17. studenoga 2013.

Detalji

Objavljeno: 09. listopada 2013.

Savo Štrbac jučer je replicirao na naš prilog o majoru Tepiću, člankom koji je objavio u beogradskim novinama „Politika". Kako se i moglo očekivati, Štrbac nastoji konstruirati posve drugačiju sliku o ovome zaluđenom majoru JNA, te ga – nakon navođenja niza laži o Domovinskom ratu u Bjelovaru – proglašava ni manje ni više nego ratnim herojom. Čega se pametan stidi, budala se time ponosi, kaže stara izreka. U prilogu donosimo Štrpčev članak, koji mnogo toga govori o stanju duha u današnjoj Srbiji prema agresiji na Hrvatsku.(dd)

Detalji

Objavljeno: 07. listopada 2013.

Kako su nam srca bila puna te večeri 8. listopada 1991.! Nismo imali puno nama sklonih u svijetu, nasuprot nama bila je ogromna vojna sila, nismo imali oružja. No, imali smo srce puno ljubavi za Domovinu, i imali smo dr. Franju Tuđmana koji nas je vodio. I, pobijedili smo!. Danas, dvadeset i dvije godine kasnije imamo državu kojom upravljaju ljudi koji su nasljednici onih koji nisu željeli glasovati za neovisnost Hrvatske. No, Hrvatsku volimo kao što smo ju i tada i uvijek voljeli, a ta je naša ljubav jača od mržnje ili ravnodušnosti onih koji ju ne vole. I opet ćemo pobijediti! Sretan Vam Dan neovisnosti! (djl)

Detalji

Objavljeno: 29. rujna 2013.

Major Tepić, iako se je nalazio u potpunom okruženju hrvatskih snaga, odbio je mirno predati skladište eksploziva, te je nakon naredbe svojim vojnicima da se predaju, digao u zrak skladište eksploziva „Barutana" (170 tona eksplozivnih sredstava), prilikom čega je poginulo 11 hrvatskih vojnika. Crni dim koje se je podigao iznad grada bilo je toliki da se je vidio i u mjestima od Bjelovara udaljenima dvadesetak kilometara. Tepić je danas u Srbiji heroj te je po njemu nazvana i ulica. (D. Dijanović)