Slike koje govore

Jučer sam posjetio Ivana Francuza, poznatoga slikara u njegovu domu u Marijancima. Iako nisam poznavatelj likovne umjetnosti, a posebice hrvatskoga izvornoga slikarstva, njegove slike (ulja na platnu i drvu) koje gotovo u potpunosti prekrivaju zidove njegove dnevne sobe i predsoblja očarale su me i ostavile na mene snažan dojam. To su slike koje govore. Svaka ima neku svoju priču koju nam svojim jasnim koloritom i tonovima želi dočarati i ispričati. U Francuzovu domu, stara je Slavonija ponovno živa.

F1

Ivan Francuz živi u skromnoj i već pomalo derutnoj kući u svojim rodnim Marijancima. Odmah sam zaključio kako umjetnik njegove razine zaslužuje bolje uvjete u kojima bi mirno i udobno provodio dane svoje starosti. Tijekom mojega boravka posjetila ga je patronažna sestra koja mu je previla bolesnu nogu. No uza sve poteškoće (bolest, starost i loši uvjeti), on još uvijek stvara, što dokazuje mnoštvo boja i kistova na stolu i skica za novu sliku na postolju kao i bojom zamrljana majica na njemu.

F2

Njegov je um savršeno bistar, a pamćenje gotovo nevjerojatno. Za otprilike sat vremena ispričao mi je brojne događaje i anegdote iz svojega života i života Šokaca, to jest Hrvata u Marijancima i okolici. Podario mi je i primjerak svoje knjige „Triptih šokačkih uspomena“ (2019.), koju sam danas pročitao. U knjizi kronološki opisuje istinite događaje s izmišljenim imenima i nadimcima likova oštrim satiričkim jezikom ili bolje reći „bez dlake na jeziku“. Njegov izraz je oštar, katkada i pomalo surov, baš kao i vrijeme i šokačko podneblje koje opisuje. Francuz je umjetnik koji želi dobro svojemu selu, svojoj Šokadiji i svojemu hrvatskomu narodu kao i svakomu čovjeku na planetu, no isto tako on je nezadovoljan pa i ogorčen negativnim pojavama kako u našem društvu tako i u svijetu. On osjeća da zavist, zlo, taština danas diže glavu iznad dobrote, istine i ljubavi i svjestan je da to vodi čovječanstvo u propast. Osjetljiv je na nepravdu i pritom burno i britko reagira kako u pisanom tako i u likovnom obliku.

F3

F4

F5

Citiram prvi odlomak iz predgovora njegove knjige „Triptih šokačkih uspomena“:

„Taj živi i otvoreni Slavonac iz RAVNE ŠOKADIJE prije svega slikar, kroničar i pjesnik prikazuje TAJ ŠOKAČKI SVIJET, trenutke humora i satire, svirke, pjesme, tuge i plača... On slika DOBRO I ZLO SLAVONIJE. Vlastito narječje likovnog izraza izradio je sam. On prezentira suštinu jednog genrea koji niče iz TALOGA ŽIVOTA, tu je jedinstven i originalan. Francuz samouko i hrabro satire i prebire po spoznajama ljudskoga uma i duha. Ugrađuje u svoje slike i crteže: filozofiju, glazbu i poeziju i sva područja koja MIŠLJENJU DAJU LJEPOTU.“

F6

F7

F8

F9

U knjizi je izdvojio više grafika uz koje je napisao odgovarajuće stihove kao primjerice:

PROLJETNA I LJETNA MOLITVA
Kristu, kruhu i žutom zrnu
Pune su njive klasja
A krušne korpice tijesta, žari se pijetlova krijesta.

Iz poglavlja „Francuz o Francuzu“ izdvajam sljedeće:

„Rođen je 1940. Od oca obrtnika i majke kućanice. U skromnosti zainteresiran za sve što je lijepo, svojim radovima već je desetljećima nazočan na umjetničko-slikarskoj pozornici Hrvatske, Europe i pomalo drugih kontinenata. Ponekad sa šaljivim pjesmama upotpunjuje to uprizoreno bogatstvo za koje Šokci ne znaju da postoji. Dubokom nostalgijom simbolično nas vraća u prošlost temeljnih vrijednosti, u svijet salaša i timarenja konja, vrcanja meda i ribarenja u obližnjoj rijeci Vučici, u svijet đerama, slamnatih krovova, zvjezdanih noći i sova hunjavica, pečenog kruha i netom izmuženog mlijeka.“

F10

F11

F12

U napomeni piše sljedeće:

„Satira je pisana prema istinitim događajima za vrijeme Informbiroa 1945. – 1952. Ako se netko poistovjeti s nekim licem to je slučajnost. Ono vrijeme je bilo uniformirano u teror i Titoizam Staljinove škole.“

U „Burlesci o šokačkom zloduhu I.“ piše o prostoru između Karašice i Vučice, o preživljavanju Šokaca, ističući kako tu može živjeti samo seka Marena Sikterica koja svojim žilet-jezikom palaca, šilji i buši sve poznato i nepoznato po cijeloj županiji... Tu se dotiče i Hrvatskoga proljeća (197l.). Uz brojne humoristične prizore, Francuz opisuje i svu težinu i surovost toga vremena.

F13

F14

F15

F16

U dijelu knjige „Burleska o šokačkom zloduhu II.“ Francuz opisuje početak ratnih zbivanja na balkanskim prostorima u kojem se na satiričan način dotiče europskih moćnika onoga vremena kao i o običnim ljudima u svojem okruženju. Iz tog dijela knjige izdvajam sljedeće:

„Goloruko bradato pleme ispali desetke tisuća granata, projektila i razvali duboku brazdu za krvavu sjetvu. Neke zapadne sile informirale su svijet o sitnim incidentima koji su se omakli. Jugo-avijacija sijala „krmače“ po šokačkoj ravnici, jedan engleski lord je dao nonšalantnu izjavu o prirodnom fenomenu nad Balkanom, to jest gromovima iz vedra neba...“

Dalje u istom tom dijelu knjige opisuje kako su se ponijeli još neki europski političari onoga vremena.

F17

F20

U poglavljima o „Jugo-Babi“ opisuje između ostaloga i vrijeme Informbiroa gdje se izruguje zaslijepljenosti „funkcionera“ i suludoj politici onoga vremena. Poglavlje „Jugo-Babo V“ počinje ovako:

„Tiha ali zlokobna povorka napustila je zadružno dvorište i nestala u ataru 'X'. Te noći svi spomenici na kojima je pisalo 'JESUS NASARENUS REX JUDAEORUM' napustili su ovaj svijet i sa kore zemaljske preneseni u Jugo-Babine tranšeje kao temelj za bolju budućnost.“

U istom poglavlju opisuje i monstruozne zločine Kordunaša pod imenom Gvozden Gvozdić koji je bio stražar u valpovačkom „Švapskom logoru“.

Nadalje autor opisuje napredovanje jednookoga „Jugo-Babe“ i njegovu obranu doktorata u Baranji uz pečene praščiće i janjiće.

U zadnjem poglavlju o „Jugo-Babi“, on se preobražava i postaje „BABO EL KROATA“.

„U centru sela X čula se pjesma...“

„Dr. Babo El Kroata vratio se poslije rata da nam bude Tata mata...“

F21

F22

F23

U poglavljima pod nazivom „Sisogriz“ na satiričan i humorističan način opisuje Partiju i drugove.

Na kraju se autor Ivan Francuz vraća u današnje vrijeme gdje opisuje zanimljiv događaj dok je čekao svoj otpust iz bolnice. Doktor Pokorny se klanjao uz riječi dobrodošlice nekadašnjemu drugu, a sadašnjemu cijenjenu gospodinu Krnjači.

F24

F25

Prozni dio knjige „Triptih šokačkih uspomena“ Ivan Francuz završava sljedećim riječima:

„Europsko-politički standardi pri kraju XX stoljeća u konfuznoj statistici podataka pokazali su jednu istinu – da „Vrana vrani oči ne vadi.“

Zadnja tematska cjelina knjige je „Haiku šokačkog mirisa“ koje također vrijedi pročitati jer je Francuz tu japansku formu preobrazio u svoj prepoznatljiv šokački štih. Ispod svakoga haikua je autorova grafika. Izdvajam sljedeće haikue u šokačkom stilu:

ŠOKICA
brbljava, poželjna, bujna
ko' pregršt vina rujna
kinđuri se i oblači

ŠOKAC
obrazu – rumene slanine
prsluk – lanene tkanine...
to klupko – sito i napito

ŽETVA
Jutarnja rosa
srp i kosa.
More žutoga klasja.

Zdravko Živković

 

 

 

Uto, 11-05-2021, 15:44:10

Komentirajte

Zadnji komentari

Kolumne

Telefon

Radi dogovora o prilozima, Portal je moguće kontaktirati putem Davora Dijanovića, radnim danom od 17 do 19 sati na broj +385-95-909-7746.

Poveznice

Snalaženje

Kako se snaći?Svi članci na Portalu su smješteni ovisno o sadržaju po rubrikama. Njima se pristupa preko glavnoga izbornika na vrhu stranice. Ako se članci ne mogu tako naći, i tekst i slike na Portalu mogu se pretraživati i preko Googlea uz upit (upit treba upisati bez navodnika): „traženi_pojam site:hkv.hr".

Administriranje

Pretraži hkv.hr

Kontakti

KONTAKTI

Telefon

Telefon Tajništva
+385 (0)91/728-7044

Elektronička pošta Tajništva
Elektronička pošta Tajništva
Ova e-mail adresa je zaštićena od spambota. Potrebno je omogućiti JavaScript da je vidite.

 

Elektronička pošta UredništvaElektronička pošta Uredništva
Ova e-mail adresa je zaštićena od spambota. Potrebno je omogućiti JavaScript da je vidite.

Copyright © 2021 Portal Hrvatskoga kulturnog vijeća. Svi sadržaji na ovom Portalu mogu se slobodno preuzeti uz navođenje autora i izvora,
gdje je izvor ujedno formatiran i kao poveznica na izvorni članak na www.hkv.hr.
Joomla! je slobodan softver objavljen pod GNU Općom javnom licencom.

Naš portal rabi kolačiće radi funkcionalnosti i integracije s vanjskim sadržajima. Nastavljajući samo pristajete na tehnologiju kolačića, ali ne i na razmjenu osobnih podataka.