Korona eutanazirala karneval

Povodom pokladnog utorka sjetih se davnih splitskih karnevalskih ludovanja. Primjerice, onog iz 1939. (pamtim ga kao osmogodišnjak!) a koje kroničar humorističkog lista Štandarac ovako skicira:

„Oživila je Pjaca, Riva i naš novi Marmontov korzo. karnevalKasno ma časno. Maškare, maškarete, maškaruni. Pompadurovice, napoljuni, kovboji, toreadori, crni mori, kinježi, Pat i Patašon, Čarli Čamplin, čozotski ribari, tanki i debeli… đavli, đavolice, balerine, robijaši, lepoglavci, medvidi i glave od tovara. duple face, gangsteri i čarobnjaci s bruštulinom... cilindri, fesovi, kapelini, kostimi od kupanja i Eskimeži... sve je bilo na ulici. skakalo se i pivalo pod armonikom...“

'Spli'skin ludin maškaran posvećene su vedre note Male Floramye, ali i zapisi Vicka Mihaljevića, Marka Uvodića, Tina Ujevića, Ivka Kovačića, Ivana Raosa, Ivana Katušića te drugih domaćih i stranih pisaca. Predstavljali su ih u riječi i slici po posebnim izdanjima lokalnih humorističkih listova, ali i na stranicama domaćih i svjetskih novina i revija. Zabilježili su ga na filmskoj traci hrvatski, amerikanski, čehoslovački, mađarski i njemački filmski dokumentaristi. Dobio je (1984.) i svoju monografiju-album... Unatoč svemu, Splićani će ove godine zbog haranja nevidljive, a sveprisutne pošasti što nam doleprša – ne zna se kako! - s Dalekog Istoka ostati prikraćeni za svoju - poslije Sudamje - najveću feštu. Ironijom sudbine podmukla korona natjerala je svekoliko pučanstvo da se obvezno zamaskira svakodnevno...

Zapravo, prvi sudbonosan udarac stoljetnoj tradiciji splitskih pokladnih ludovanja zadao je Drugi svjetski rat. Sporadični pokušaji od 1945. nisu uspijevali vratiti sjaj toj najluđoj fešti grada pod Marjanom. MaskeTome je ponajviše pridonijela glupost poslijeratnih agitpropovaca koji su uporno nastojali pretvoriti ga u 'političku priredbu' izvan kalendarskog okvira. Zbog ideoloških razloga - borba protiv ostataka religije! - kratkotrajno razdoblje pokladnog veselja i opuštanja, nasilno su prebacivali u korizmu - u razdoblje 'posta i pokore'. Marksistički mudrijaši nisu shvaćali da se drevni običaji ne daju silovati. Socijalistički programirani spli'ski karneval nije zaživio, već se iz godine u godinu gasio sve više...

Istina, mnogo kasnije pokušavalo se obnoviti ga, Ipak, je li to moguće? U svakom slučaju, nekadanja spontana ludovanja starih Splićana, danas su neponovljiva. Nema više ni erotskih ni kulinarskih pobuda. Karneval je izgubio svoje mistično i psihoterapeutsko značenje. On više i ne može biti raspojasano pražnjenje poriva suzbijanih vjerskom i društvenom stegom. Više nema ni magijskih motiva koji su ga nekoć poticali i dovodili do vrhunca na dan pokladnog utorka. Tako demistificirani karneval može predstavljati ambijentalno-turističku atrakciju ili tek tračak folklornog nasljeđa. Tko zna hoće li nam postkoronsko doba donijeti novi odbljesak onih nekadašnjih.

Frano Baras

 

 

Sub, 27-02-2021, 04:23:35

Komentirajte

Zadnji komentari

Kolumne

Telefon

Radi dogovora o prilozima, Portal je moguće kontaktirati putem Davora Dijanovića, radnim danom od 17 do 19 sati na broj +385-95-909-7746.

Poveznice

Snalaženje

Kako se snaći?Svi članci na Portalu su smješteni ovisno o sadržaju po rubrikama. Njima se pristupa preko glavnoga izbornika na vrhu stranice. Ako se članci ne mogu tako naći, i tekst i slike na Portalu mogu se pretraživati i preko Googlea uz upit (upit treba upisati bez navodnika): „traženi_pojam site:hkv.hr".

Administriranje

Pretraži hkv.hr

Kontakti

KONTAKTI

Telefon

Telefon Tajništva
+385 (0)91/728-7044

Elektronička pošta Tajništva
Elektronička pošta Tajništva
Ova e-mail adresa je zaštićena od spambota. Potrebno je omogućiti JavaScript da je vidite.

 

Elektronička pošta UredništvaElektronička pošta Uredništva
Ova e-mail adresa je zaštićena od spambota. Potrebno je omogućiti JavaScript da je vidite.

Copyright © 2021 Portal Hrvatskoga kulturnog vijeća. Svi sadržaji na ovom Portalu mogu se slobodno preuzeti uz navođenje autora i izvora,
gdje je izvor ujedno formatiran i kao poveznica na izvorni članak na www.hkv.hr.
Joomla! je slobodan softver objavljen pod GNU Općom javnom licencom.

Naš portal rabi kolačiće radi funkcionalnosti i integracije s vanjskim sadržajima. Nastavljajući samo pristajete na tehnologiju kolačića, ali ne i na razmjenu osobnih podataka.