Knjiga o Krimu - korak u projektu Put kroz Ukrajinu

U biblioteci Ucrainiana Croatica izišla je knjiga 21 Krim/Крим kroz povijest. Knjiga predstavlja još jedan korak u projektu Put kroz Ukrajinu, kojim knjižnica Ucrainiana Croatica vodi čitatelja kroz područja – od karpatskih prostora i dalje, u ovom slučaju – prema južnim predjelima. Upoznavanje se ostvaruje prevođenjem znanstvenih radova uglavnom ukrajinskih autora. Knjiga o Krimu zasniva se na prijevodima iz izdanja koje je pripremio kijevski Institut za povijest Nacionalne akademije znanosti Ukrajine. Tekstovi su izabrani kako bi predočili neke osobitosti povijesnog razvoja na prostoru Krima od davnina do danas. Uvodni dio pruža sažet povijesni prikaz pripremljen i objavljen na prijedlog uredništva časopisa „Hrvatska revija“ Matice hrvatske, što potvrđuje zainteresiranost hrvatske javnosti za temu Krima. Tekstovi ukrajinskih povjesničara prikazuju burnu, često dramatičnu povijest na ukrajinskom jugu, odnosno sjevernom Pricrnomorju koje je bilo središte prepletanja brojnih etnija, tradicija i kultura te sukoba različitih snaga i političkih interesa, što potvrđuju suvremeni događaji na tom području.

Krim_korice

Određena zanimljivost hrvatskoj javnosti može biti i niz povijesnih aspekata, u nekoj mjeri povezanih, kako se pretpostavlja, s pitanjem hrvatske etnogeneze i kulture. Krimska regija bila je svojevrsna prijelazna zona u neprekidnim migracijskim valovima koji su išli s istočnih predjela. Posebno su važne skupine iranogovornih nomada – Skita, Sarmata i njihovih ogranaka. U toj sredini mogao je nastati etnonim Hrvat kao etnički iranizam, koji se postupno stapa sa slavenskom etnijom, prerastajući u slaveno-iransku simbiozu. Jedna od grana tih plemena, koja se spominju u srednjovjekovnim ukrajinskim izvorima, bili su Bijeli Hrvati. Na moguće tragove iranogovornih prahrvatskih nomada, kako se pretpostavlja, upućuje i zidno slikarstvo skitske grobnice na Krimu s prikazom kvadratića kao nekoga amblema brojne etničke zajednice. Također se izražavala pretpostavka o mogućoj povezanosti glagoljice s modelima sarmatskih pismena na Krimu. Osim razdoblja davnih ukrajinsko-hrvatskih dodira, Krim privlači pozornost nizom tema koje u knjizi naznačuje izbor prevedenih radova. Prvo poglavlje predočava neka opća pitanja koja se odnosi na pojam Krima. U drugom poglavlju ocrtana su glavna razdoblja povijesti na Krimu, treće poglavlje prikazuje događaje od 20. stoljeća do sadašnjosti.

Povijest Krima pruža dinamičnu sliku događaja, koloritan etnički mozaik – od prvih naroda na području Ukrajine do brojnih migracijskih procesa, preplitanja različitih religija, vjera. Krim je bio svojevrsnom projekcijom povijesti Ukrajine. To je lokacija na koju su pristizale brojne etničke skupine, među prvima su nomadi iranske govorne zajednice. Iz Krima je došlo do prodiranja antičke kulture i civilizacije na prostor Ukrajine. Srednjovjekovna je Ukrajina preko Krima primila kršćanstvo iz Bizanta i zatim ga proširila na susjedne istočnoslavenske narode. Na Krimu su se ukorijenili ostatci Zlatne Horde koja je srušila srednjovjekovnu ukrajinsku državnost Rus’. Preko Krima su ostvarivani ratni pohodi ukrajinskog kozaštva protiv Osmanlija. Poluotok je predstavljao cilj proširenja Ruskog Carstva prema Crnom moru i koloniziranja Ukrajine. S padom carizma na Krimu su se odvijali događaji karakteristični za sovjetski režim – represije, glad stanovništva, etničke čistke, socijalistički mitologemi o bratstvu i slično. Knjiga rasvjetljava mit o „poklanjanju“ Krima Ukrajini. Suvremeni događaji, ruska aneksija Krima reflektira politiku neoimperijalizma i geostrateške manevre osvajača.

Prijevode su ostvarili studenti ukrajinistike na Katedri za ukrajinski jezik i književnost Filozofskog fakulteta u Zagrebu. Izražavamo zahvalnost svima na potpori u pripremi i objavljivanu knjige.

Knjiga je predstavljena u Zagrebu, a predstavljanje je inicirao i organizirao Boris Vidović, prof., predsjednik Udruge „Prostor za međunarodnu suradnju“, Kraljevska akademija.

O knjizi su govorili Nj. E. veleposlanik Ukrajine Vasilj Kirilič, bivši veleposlanik RH u Ukrajini i donedavni predsjednik Društva hrvatskih književnika Đuro Vidmarović te priređivač zbornika dr. Jevgenij Paščenko. Na početku predstavljanja zasvirao je violinist Orest Shourgot, koncertni majstor Zagrebačke filharmonije, profesor Akademije umjetnosti.

Knjigu se može nabaviti narudžbom kod izdavača – udruga HORUS, Hrvatsko-ukrajinska suradnja (e-pošta: Ova e-mail adresa je zaštićena od spambota. Potrebno je omogućiti JavaScript da je vidite.).

Jevgenij Paščenko

 

 

Pon, 30-11-2020, 06:18:59

Komentirajte

Zadnji komentari

Kolumne

Telefon

Radi dogovora o prilozima, Portal je moguće kontaktirati putem Davora Dijanovića, radnim danom od 17 do 19 sati na broj +385-95-909-7746.

Poveznice

Snalaženje

Kako se snaći?Svi članci na Portalu su smješteni ovisno o sadržaju po rubrikama. Njima se pristupa preko glavnoga izbornika na vrhu stranice. Ako se članci ne mogu tako naći, i tekst i slike na Portalu mogu se pretraživati i preko Googlea uz upit (upit treba upisati bez navodnika): „traženi_pojam site:hkv.hr".

Administriranje

1 klik na Facebooku za hkv.hr

Pretraži hkv.hr

Kontakti

KONTAKTI

Telefon

Telefon Tajništva
+385 (0)91/728-7044

Elektronička pošta Tajništva
Elektronička pošta Tajništva
Ova e-mail adresa je zaštićena od spambota. Potrebno je omogućiti JavaScript da je vidite.

 

Elektronička pošta UredništvaElektronička pošta Uredništva
Ova e-mail adresa je zaštićena od spambota. Potrebno je omogućiti JavaScript da je vidite.

Copyright © 2020 Portal Hrvatskoga kulturnog vijeća. Svi sadržaji na ovom Portalu mogu se slobodno preuzeti uz navođenje autora i izvora,
gdje je izvor ujedno formatiran i kao poveznica na izvorni članak na www.hkv.hr.
Joomla! je slobodan softver objavljen pod GNU Općom javnom licencom.

Naš portal rabi kolačiće radi funkcionalnosti i integracije s vanjskim sadržajima. Nastavljajući samo pristajete na tehnologiju kolačića, ali ne i na razmjenu osobnih podataka.