Strateški manevri oko Ukrajine i šire

Dok je svijet zabrinut novim smrtonosnim virusom i drugim događajima, na istočnoeuropskom postsovjetskom prostoru neumorno se razmišlja kako vratiti Ukrajinu u tradicionalnu zonu utjecaja Kremlja. Ukrajinski promatrači analiziraju nedavne kadrovske promjene u Kremlju i jedna od njih je smjena Vladislava Surkova, pomoćnika aktualnog predsjednika Rusije, s dužnosti glavnog teoretičara i stratega na okupiranim i samoproglašenim područjima istočne Ukrajine, a to su takozvane Luganska i Donecka narodne republike (LDNR). Rusija_UkrajinaU medijima se ta smjena imenuje kao najavljena moguća promjena kremaljskog kursa glede tih pseudorepublika. Međutim, to nikako ne znači promjenu glavnog cilja Kremlja glede Ukrajine, a to je – povratak Kijeva u prostor utjecaja Moskve. Rusija želi realizirati kremaljski scenarij „reintegriranja“ u Ukrajinu okupiranog dijela Donbasa (u Zagrebu je nedavno objavljena knjiga. „Istočna Ukrajina. Donbas“). Naime, prema ukrajinskim promatračima Putin planira da nekadašnji gospodarski div Donbas, koji je tijekom rata od 2014. devastiran i opljačkan, obnovi Ukrajina zajedno sa zapadnim partnerima pod nadzorom Medvedčuka (neka varijanta svrgnutog Janukoviča).

Smjena kremaljskog voditelja ukrajinskog smjera neminovno će dovesti do novih promjena u vodstvu samoproglašenih republika. Kremlj može smijeniti „poglavare republika“ prema već otprije isprobanim i poznatim scenarijima kao što je recimo njihova „večera“ u kavani „Separ“ (aluzija na likvidiranje 2018. Zaharčenka, prvog poglavara te republike, „Separ“ – od riječi separatist), ili zbog „slučajnog“ zatajenja srca ili „neočekivanog“ službenog puta u Rusiju kako je to bilo s prethodnicima.

Dmitry KozakUmjesto Surkova za voditelja ukrajinskog smjera je postavljen bivši Putinov dopredsjednik Dmitrij Kozak, što se tumači kao promjena kremaljske taktike u tom smjeru. Kozak je bio „gospodarski kurator“ LNDR i zato bez poteškoća može preuzeti dužnost Surkova na šahovskoj ploči. Upravo će u njegovim rukama biti pregovarački proces između Kijeva i Moskve. Aktualizirat će se stari projekt „Novorosija“ (naziv jugoistočne regije Ukrajine koju je carica Katarina Druga pripojila u 18. stoljeću Rusiji nazvavši to „novom Rusijom“ i što sadašnji teoretičari obnavljanja ruskoga carstva koriste kao argument u agresiji na Ukrajinu). Taj projekt podrazumijeva da devastirani Donbas bude vraćen Ukrajini, ali s obvezom da ga ona gospodarski obnovi, uz uvjet da regija bude neovisna od ukrajinske administracije odnosno i dalje bude proruska. Takav scenarij je neophodan Rusiji jer uostalom, čisto s ekonomskog stajališta, za Kremlj je daleko od isplativog obveza održavanja razorenih pseudorepublika o ruskom trošku. Zato, prognoziraju ukrajinski analitičari, pritisak na Ukrajinu će rasti, eskalacija će i dalje biti vjerojatna s ciljem da vlada u Kijevu i nadalje bude u „odgovarajućem stanju“, odnosno u tenzijama. Istodobno, karta kompromisa i bratstva dva naroda (neprekidna nota Kremlja o bratstvu Ukrajinaca i Rusa) bit će odigrana s približavanjem sakralnoga datuma 9. svibnja. To je dan pobjede nad Njemačkom koji se koristi kao propagandna snaga u kultu pobjedničke Rusije, aktivizira se još od doba Staljina koji je proglasio zdravicu za pobjedu ruskog naroda (u mnogonacionalnom SSSR-u!) i posebice u Brežnjevljevo doba. Vladislav SurkovS približavanjem tog datuma treba očekivati prilagođavanje pregovaračkih postignuća na području okupiranih regija, akcentiranje na bratstvu u kojem bi Ukrajina morala sve amnestirati i obnavljati uništenu regiju, prognoziraju ukrajinski promatrači.

Neki mediji smatraju da je Surkov, dosta omiljen kod šefa, smijenjen s ukrajinskog smjera (zapravo, udaljen od katastrofalnog i skupog projekta „Novorosija“ koji troši velike resurse) kako bi mu „odvezali ruke“ za sudjelovanje u procesu konstitucionalizacije Državnog vijeća Rusije - Dume (vrši se reforma državnog ustava). Ne isključuje se njegovo moguće imenovanje savjetnikom u ovom pitanju.

Ukrajinski smjer samo je jedan u strategiji obnavljanja propaloga sovjetskog konglomerata. Pored ukrajinskog pitanja, Kremlj se također ne će odreći ideje revizije raspadanja SSSR-a. Najočitija manifestacija trebala bi biti važna revitalizacija projekta „savezna država“. U toj državi, ovisno o konjunkturi u „okružju Putina“, prema najavljenim promjenama ustava Ruske Federacije bilo bi zajamčeno postojanje nekoga tko bi dominirao „nad sustavom“. Dakle, u Rusiji, slično primjeru Denga Xiaopinga u Kini ili Nursultana Nazarbajeva u Kazahstanu, bila bi snaga koja bi bila iznad zemlje, a potom i ostalih nekadašnjih sovjetskih republika odnosno ZND. Istodobno će takvo duhovno i domoljubno svećeništvo obuhvatiti i LDNR i Sjevernu Osetiju s Abhazijom i Pridnjestrovlje, odnosno zone stvorenog tamo zamrznutog konflikta. Zbog tijesnog vremenskog okvira, Kozak koji je dugo imao kontakte s poznatim bivšim veleposlanikom Ruske Federacije u Bjelorusiji Mihailom Babičem (oštro je zastupao projekt priključivanja te republike Rusiji), projicirat će strog pristup nužnosti apsorbiranja Bjelorusije Aleksandra Lukašenka s jedne strane i implantiranja pseudorepublika s druge strane. Te priključene regije odigravale bi ulogu tampon-zona.

Osim toga, vodstvo Kremlja još će se više potruditi „na povijesnoj fronti“, što znači tumačenje povijesti u duhu vlastitih interesa. U arsenalu te strategije je veliki povijesni pojmovnik (Kijevska Rus' je zapravo Rusija, Ukrajina je Malorusija, ukrajinski i ruski narodi su toliko bratski da se ne razlikuju i zapravo jedno te isto i slično). I prvi nagovještaji toga jesu budući ustavni amandmani koji izričito predviđaju prednost ruskog zakona nad međunarodnim pravom. To bi trebalo otvoriti „Pandorin okvir“ o precrtavanju sigurnosne arhitekture UN-a i svijeta. Putin je uvelike započeo pseudo-prijenos vlasti, razumijevajući neizbježnost promjene sustava novoga svjetskog poretka. Oslanjajući se na snagu oružja i straha, bit će spreman radikalizirati svoje postupke u vanjskopolitičkim odlukama ako vidi priliku za održavanje svoje moći i utjecaja, upozoravaju analitičari.

Jevgenij Paščenko

 

Pon, 17-02-2020, 11:40:21

Najave

Pon Uto Sri Čet Pet Sub Ned
1
2
3
4
5
6
7
8
9
10
11
12
13
14
15
16
17
18
19
20
21
22
23
24
25
26
27
28
29

Komentirajte

Zadnji komentari

Kolumne

Telefon

Radi dogovora o prilozima, Portal je moguće kontaktirati putem Davora Dijanovića, radnim danom od 17 do 19 sati na broj +385-95-909-7746.

Poveznice

Snalaženje

Kako se snaći?Svi članci na Portalu su smješteni ovisno o sadržaju po rubrikama. Njima se pristupa preko glavnoga izbornika na vrhu stranice. Ako se članci ne mogu tako naći, i tekst i slike na Portalu mogu se pretraživati i preko Googlea uz upit (upit treba upisati bez navodnika): „traženi_pojam site:hkv.hr".

Administriranje

1 klik na Facebooku za hkv.hr

Pretraži hkv.hr

Kontakti

KONTAKTI

Telefon

Telefon Tajništva
+385 (0)1/481-0047

Elektronička pošta Tajništva
Elektronička pošta Tajništva
Ova e-mail adresa je zaštićena od spambota. Potrebno je omogućiti JavaScript da je vidite.

 

Elektronička pošta UredništvaElektronička pošta Uredništva
Ova e-mail adresa je zaštićena od spambota. Potrebno je omogućiti JavaScript da je vidite.

Copyright © 2020 Portal Hrvatskoga kulturnog vijeća. Svi sadržaji na ovom Portalu mogu se slobodno preuzeti uz navođenje autora i izvora,
gdje je izvor ujedno formatiran i kao poveznica na izvorni članak na www.hkv.hr.
Joomla! je slobodan softver objavljen pod GNU Općom javnom licencom.

Naš portal rabi kolačiće radi funkcionalnosti i integracije s vanjskim sadržajima. Nastavljajući samo pristajete na tehnologiju kolačića, ali ne i na razmjenu osobnih podataka.