Podsjetnik na h r v a t s t v o Splita između dva Svjetska rata (36)

Dok je Drugi svjetski rat već harao Europom - pet mjeseci prije nego što će zahvatiti i Jugoslaviju - u Splitu je konačno svečano otvoreno profesionalno "Hrvatsko narodno kazalište". Otkako je 1893. bila inaugurirana zgrada "Općinskog kazališta" u njoj su povremeno gostovale vanjske kazališne kuće ili lokalne diletantske družine. Za prve Jugoslavije pokušavali su ga pretvoriti najprije u "Narodno pozorište za Dalmaciju", zatim u "Narodno kazalište Primorske banovine", ali bez većih uspjeha. Tek je 1940. konačno ustrojeno stalno "Hrvatsko narodno kazalište" s dramom, operom, baletom. Nažalost poživjet će samo pet mjeseci... O tom značajnom kulturnom, ali i političkom događaju opširno je izvjestio dnevnik Novo doba 6. prosinca 1940.

"SVEČANO OTVORENJE HRVATSKOG NARODNOG KAZALIŠTA U SPLITU IZVRŠENO JE SINOĆ PRED DUPKOM PUNOM KUĆOM UZ UČESTVOVANJE MNOGIH ODLIČNIH PREDSTAVNIKA NAŠEG NARODNOG ŽIVOTA — PRED SVEČANE PREDSTAVE IZVRŠENI SU ZNAČAJNI GOVORI U VEZI S OTVORENJEM KAZALIŠTA — PORUKA BANA DRA IVANA ŠUBAŠIĆA SPLITU

"Rijetko je kada naše kazalište bilo u tako svečanom raspoloženju kao sinoć kad je proslavljen dan ponovnog otvorenja stalnog hrvatskog narodnog kazališta u Splitu.

Prije početka svečane priredbe, da najave ovaj značajni događaj, sa balkona bogato osvijetljenog pročelja, trublje su u tri puta odsvirale Hatzeovu fanfaru »Splite grade«.

HNK SPlit

Dvorana Kazališta bila je dupkom puna. U njoj su bili brojno okupljeni predstavnici našega grada, svih naših vlasti i našeg kulturnog života. Loža Banske uprave, koja je sada ondje gdje je bila prije općinska, kao i općinska njoj naprotiv, bile su pune odličnih predstavnika i gostiju iz vani. U jednoj loži bio je zastupnik odsutnog preuz. biskupa, generalni vikar Msgr. V. Fulgosi. Sve je bilo u svečanom raspoloženju, a i publika je došla u svečanlm odijelima. Svečanost je otvorena sviranjem Lijepe naše, a onda se podigao zastor. Na pozornici su bili okupljeni odlični predstavnici: zastupnik gospodina bana dra. Ivana Šubašića, povjerenik banske Ispostave g. Mate Bulić, banski savjetnik iz Zagreba g. dr. Slavko Babić, gradonačelnik Splita g. dr Josip Brkić, intendant zagrebaćkog kazališta g. Aleksandar Freudenreich, ravnatelj zagrebačke Drame g. dr Josip Badalić, nadredatelj zagrebačkog kazališta g. Tito Strozzi, prvak zagrebačke Drame g. Dubravko Dujišin, kazališni veteran i bivši direktor g. Mihajlo Marković, predsjednik udruženja glumaca iz Zagreba g. Emil Karasek, intendant osječkog kazališta g. prof. Mirko Perković, intendant g. Ivo Tijardović i ravnatelj Drame g. Marko Fotez.

U tom svečanom raspoloženju uzeo je prvi riječ POVJERENIK BANSKE VLASTI G. MATE BULIĆ, te je, proglašujući kazalište otvorenim, izrekao ovaj govor:

"Gospođe i gospodo, kada je pred 53 godina narodna stranka srušila u Splitu umjetno podržavanu tuđinsku prevlast na općini, jedna od prvih briga preporođenoga Splita bila je podizanje hrvatskog kazališta u Splitu. I tako je god. 1893, pod načelnikom dr. Gajom F. Bulatom bila dovršena i otvorena ova zgrada hrvatskog općinskog kazališta, u ono doba najvećega kazališta na Balkanu. Veliko je bilo značenje ovoga događaja za narodnu i za kulturnu pobjedu i slavu grada Splita. Nakon dugih stoljeća tuđinske dominacije i kulturne supremacije na ovim našim, obalama, u starodrevnom Splitu, kolijevci hrvatske državne misli još iz vremena hrvatske narodne dinastije, rodnom gradu Marka Marulića, oca hrvatske umjetničke književnosti; u gradu umilnoga pjesnika Luke Botića i nenadmašivog hrvatskoga stiliste Ante Kuzmanića na pogledu ovoga našega mora — budi se odjednom hrvatska vila u Hramu Narodne hrvatske Umjetnosti. Razbudila se stara domaća hrvatska riječ, ozvala se narodna hrvatska pjesma, rasplamsala se na novi život probuđena narodna i kulturna misao Marulićeva Splita. A sve se ovo zbiva u znaku simboličkoga stapanja dvaju žarišta hrvatske misli u prošlosti i sadašnjosti Splita-grada i Bijeloga Zagreba u znaku nacionalno-kulturnoga sjedinjenja Hrvata kao predznaka političkom ujedinjenju. Pri otvoru ovog Kazališta (1893.) sudjelovao je glavni grad Hrvata Zagreb ne samo po svom kazališnom ansamblu nego i brojnim pristupom i neopisivim oduševljenjem. Bilo je to slavlje na kojem je zapečaćena misao hrvatskog narodnog ujedinjenja: bio je to narodno-kulturni događaj i stapanje Splita zenice primorja i čuvara najdavnijih narodnih tradicija sa Zagrebom novim žarištem hrvatske narodne i kulturne misli. Otvarajući danas skoro poslije pedeset godina ovaj temeljito obnovljeni Hram Hrvatske Kulture zanesimo se mišlju u prvo slavlje: zahvalimo Svevišnjemu što ovu obnovljenu svečanost slavimo u ojačanoj i učvršćenosti povezanosti Splita i Zagreba, u ostvarenoj hrvatskoj domovini i u jakoj solidarnostvi svih nas Hrvata. Sa ovim mislima upravljamo naše osjećaje našem vođi Predsjedniku Gospodinu Dr Mačeku i naše pozdrave Hrvatskom našem Banu u Bijelom Zagrebu. U ime njegovo proglašujem otvorenim Hrvatsko Kazalište u Splitu."

Zatim je BANSKI SAVJETNIK G. DR. SLAVKO BABIĆ pročitao poruku Bana dr. Ivana Šubašića, ona je glasila:

"Banska Vlast, kao narodna vlast Hrvatske, kojoj u visokom dostojanstvu Bana stojim na čelu. prirodno je i spremno i uza sve, napose materijalne tegobe današnjice, dala odjeka narodno-kulturnoj potrebi Splita-grada za sistematskom organizacijom stalnoga hrvatskog narodnog kazališta. Sa zadovoljstvom mogu izraziti postojano ufanje, da će od danas ubuduće rad splitskog kazališta biti trajan i nesmetan i da se današnja svečanost otvorenje Hrvatskoga narodnog kazališta u Splitu neće više trebati nikada ponavljati. Dalmatinska Hrvatska, koljevka je naše hrvatske drame i dramskog pjesništva, pa se u Dubrovniku i u Dalmaciji javlja sjajna era hrvatske drame i kazališne umjetnosti uopće. Hanibal Lucić u prvim decenijima XVI. stoljeća svojom "Robinjom" stvara prvu hrvatsku svjetovnu dramu. Hvar već u prvim godinama XVII. stoljeća gradi na Slovenskom Jugu prvo kazalište koje i danas stoji kao živi spomenik i dokaz našega scenskog kulturnog rada i djelovanja. Scenska kazališna umjetnost jedna je od najznačajnijih i najzmašnijih emanacija kulturnog pregalaštva svakog naroda. Ona, prolazeći i okom i uhom čovjeka, dopire ravno k srcu i daje djelotvorni biljeg duši. Kad je lakonski izraženi pojam umjetnosti: život iznesen u lijepoj formi, onda je specifični izraz i forma scenske umjetnosti lijepo govoreni i izraženi jezik, U ljepoti govorene narodne riječi najljepše se i najskladnije izrazuje duša narodna Kad još znamo da se Taliji uz njeno mezimče dramatsko pjesništvo predano daju u službu kiparstvo, slikarstvo, glazba i ples, onda je kazalište i hram prosvjete u njenom eminentnom značenju. Svi dakle spomenuti elementi estetike gredu k etičkom cilju. Istina u umjetnosti rađa dobrotu i ljubav, a ovi opet ljepotu i radost života. Šaljući i ovom prilikom Južnoj odnosno Dalmatinskoj Hrvatskoj svoje najsrdačnije pozdrave, od svega srca čestitam Splitu-gradu današnju svetkovinu otvorenja Hrvatskog narodnog kazališta. Svim trudbenicima, koji svojim marom pridonesoše današnjoj svečanosti priznanjem zahvaljujem, a umjetničkom i ostalom zavodskom osoblju stavljam u dužnost, da u svome radu slijede zanosom, ozbiljnošću i disciplinom, bez čega nema pravog služenja istinskoj umjetnosti. Završujem s vjerom i željom: neka u ovoj zgradi, u ovom hramu Talije koju su splitski domoljubi pred 47 godina podigli kao vidljivi spomenik novijega političkog preporoda Dalmacije, zauvijek dok je Hrvata zvuči lijepa govorena i pjevana hrvatska riječ, da se klancima i proplancima Zagore glasi, pa u desetak odjeka odjekuje našim divnim otocima i u bučnom se morskom valovlju u skladom akordu razlliježe našim Jadranom."

Poruka g. Bana dr Šubašića bila je naročito popraćena oduševljenim odobravanjem, a onda je uzeo riječ GRADONAČELNIK DR. JOSIP BRKIĆ koji je među ostalim naglasio:

"Ovaj svečani čin značajan je i za naše narodno osjećanje. Otvara se ne samo stalno kazalište već se otvara hrvatsko narodno kazalište, koje će djelovati i stvarati u duhu naših narodnih hrvatskih osebina, koje će biti izraz zdrave, vedre i čiste hrvatske narodne duše, koje će dostojno predstavljati pravu hrvatsku narodnu kazališnu umjetnost. U ovom svečanom času čestitam u ime grada i lično upravi našeg kazališta i svima našim dragim umjetnicima i molim ih da svoju umjetnost nadahnu svojim iskrenim osjećajem, svojim srcem. Da je obogate svojim iskrenim i uvjerljivim umjetničkim proživljavnjem da svojim predstavljanjem postanu pokretači naših osjećaja, naših naziranja na patnje, jade i veselje na radost u ljudskom životu (...) Srcem punim iskrenog osjećaja odanosti toplo zahvaljujem našem hrvatskom Banu gosp. dru. Ivanu Šubašiću što se je spremno odazvao molbi našega Splita i brzo omogućio otvaranje ovoga hrama umjetnosti. Zaključujem sa željom da ova naša kulturna i umjetnička tekovina napreduje i cvate na ponos hrvatskoga Splita.

Živio dr. Vlatko Maček!

Živio hrvatski Ban dr. Ivan Šubašić

Živilo Hrvatsko narodno kazalište u Splitu

Naročito pozdravljen od publike govorio je zatim intendant G. IVO TIJARDOVIĆ Najprije je srdačno zahvalio i publici grada Splita i odličnim predstavnicima iz grada i onima koji su došli izvana, te je zatim, odgovarajući na poruku g. Bana, kazao :

"Velepoštovani Gospodine Bane! Velika je čast zapala Upravu Hrvatskog Narodnog Kazališta u Splitu da mu se baš u ovom času nalazi na čelu, mene pak je zapala osobita čast što mogu Gospodinu Banu, u ime Uprave ovog kazališta zahvaliti najsrdačnije na ovako lijepoj poruci, sa kojom je uzveličao ovo rijetko slavlje ne samo Dalmatinske već cijele Hrvatske. Ne namjeravam u ovom času govoriti o nepravdi, koja je bila činjena kroz dugi niz godina ovom kulturnom centru, zemlji velike kazališne tradicije i zemlji, koja je hrvatskom kazalištu dala brojne velikane od Hanlbala Lucića pa dalje, jer je o tome bila pisana i izgovorena mnoga riječ. Jedno pak smatram za potrebno da sa ovog mjesta danas istaknem: do ovog kazališta došli smo kroz dugogodišnju borbu svekolikog hrvatskog naroda, koja je bila povedena smišljenošću i odlučnošću vođe mu dra Vlatka Mačeka i time, što smo kod vas, Gospodine Bane, kao prvog predstavnika hrvatske vlasti, naišli kod osnivanja ove ustanove na zbilja puno razumijevanje. Bilo je, treba također istaknuti, više pokušaja da se u ovom gradu uz, potporu vlasti a bez privole naroda ili pak uz najveće oduševljenje i zanos naroda a uz ometanje vlasti udare temelji stalnom kazalištu ali i prvi i drugi pokušaji morali su propasti. Poznato je da za uspjeh bilo kojeg kazališta treba da se slože svi faktori o kojima ono ovisi, jer je kazalište vrlo kompliciran organizam, Čvrsto sam uvjeren, da će se ovoga puta u splitskom hramu Talije složiti svi faktori volja naroda i potpora vlasti i naši vrli umjetnici a također i štampa i kritika, koja sve to budno prati. Kad kažem, da se ovom kazalištu, bude li samo radilo pod ovakvim okolnostima, može proreći dugi vijek, ne ću se prevariti. Jedno još moram u ime ove Uprave naglasiti: ovo se kazalište ne će baviti nekazališnim problemima, ali će sa ove pozornice hrvatski narod iznašati svoja junačka djela i patnje, svoje boli i radosti te svoju pjesmu i veselja i tuge.

Na nama je sada svima da ovu teško stečenu ustanovu uščuvamo i da se san naših generacija od Marka Marulića, dra Gaje Bulata ne raspline. Znam Gospodine Bane da ćete u ime Hrvatskog Naroda ovoj kuturno-prosvjetnoj ustanovi ukazivati i nadalje punu potporu kao što ste je i dosada ukazivali, te kličem: Živjela Hrvatska! Živio vođa Hrvatskog Naroda dr. Vlatko Maček i Ban Hrvatski dr. Ivan Šubašić! Živjelo Hrvatsko narodno kazalište u Splitu!"

Poslije ovih riječi g, Tijardovića, koje su vrlo srdačno pozdravljene, pristupio mu je intendant zagrebačkog kazališta ALEKSANDAR FREUDENREICH te mu Je u prijateljskom tonu kazao:

"Osobita mi je čast da vas pozdravim u ime Hrvatskog Narodnog Kazališta iz Zagreba i u ime građanstva Zagreba. Kulturne veze Splita i Zagreba tako su čvrste, snažne i trajne, da današnji događaj tvori jednu važnu tačku u nizu tolikih dosadašnjih veza. Gospodine Intendante, dozvolite mi u ovom svečanom času da u ime Hrvatskog Narodnog Kazališta iz Zagreba zaželim da vaš rad, velik i mukotrpan koji je potreban da se stvori svaka pojedina predstava, bude uspješan. Srdačnost kojom vas Je pozdravilo građanstvo Splita, dokaz je da će vaš rad donijeti željene plodove, a to je ono što piše u imenu vašeg Kazališta: da bude hrvatsko i da bude narodno, da služi svim svojim osjećajima umjetnosti i narodu."

Njegov govor primljen je od publike s jednodušnim i srdačnim odobravanjem. Zatim je izveden Fotezov scenski prikaz Marulićeve "Judite", popraćen Tijardovićevim glazbenim brojevima te baletnim slikama Oskara Harmoša i Ane Roje. Slijedio je svečani prikaz "Splite grade" sročen u stihovima Vojmila Rabadana, popraćen prigodnom glazbom Josipa Hatzea kojim se podsjeća na prošlost od Dioklecijana preko kralja Tomislava i kraljice Jelene, do Marka Marulića, Luke Botića i Trumbića...

NAPOMENA:

Posljednjih tridesetak mirnodopskih dana u Splitu se 1941. unatoč sve većoj oskudici i prijetećoj ratnoj opasnosti, nastavio odvijati intezivan kulturno-umjetnički život. U HNK-u su izvedene tri veoma uspjele premijere. Prave ovacije doživjeli su spektakularno postavljeni Zajčev “Nikola Šubić Zrinski" (s mladim Splićaninom, baritonom Antom Marušićem u naslovnoj ulozi), Miletićev "Tomislav" u obradi i režiji Marka Foteza i scenografiji Vjekoslava Paraća, te "Prvo samostalno veče baletnog ansambla" u koreografiji Ane Roje i Oskara Harmoša, a pod vodstvom Mo Iva Kirigina. Gostovala je i Hrvatska filharmonija pod palicom Mo Oskara Jozefovića te Drama zagrebačkog HNK-a s "Hamletom" (Zvonimir Rogoz u naslovnoj ulozi). Prvorazredni umjetnički doživljaj predstavljala je i raskošna izložba Emanuela Vidovića “Interieuri splitske i trogirske katedrale” u Salonu Galić...

Frano Baras

 

Sri, 29-01-2020, 08:37:05

Komentirajte

Zadnji komentari

Kolumne

Telefon

Radi dogovora o prilozima, Portal je moguće kontaktirati putem Davora Dijanovića, radnim danom od 17 do 19 sati na broj +385-95-909-7746.

Poveznice

Snalaženje

Kako se snaći?Svi članci na Portalu su smješteni ovisno o sadržaju po rubrikama. Njima se pristupa preko glavnoga izbornika na vrhu stranice. Ako se članci ne mogu tako naći, i tekst i slike na Portalu mogu se pretraživati i preko Googlea uz upit (upit treba upisati bez navodnika): „traženi_pojam site:hkv.hr".

Administriranje

1 klik na Facebooku za hkv.hr

Pretraži hkv.hr

Kontakti

KONTAKTI

Telefon

Telefon Tajništva
+385 (0)1/481-0047

Elektronička pošta Tajništva
Elektronička pošta Tajništva
Ova e-mail adresa je zaštićena od spambota. Potrebno je omogućiti JavaScript da je vidite.

 

Elektronička pošta UredništvaElektronička pošta Uredništva
Ova e-mail adresa je zaštićena od spambota. Potrebno je omogućiti JavaScript da je vidite.

Copyright © 2020 Portal Hrvatskoga kulturnog vijeća. Svi sadržaji na ovom Portalu mogu se slobodno preuzeti uz navođenje autora i izvora,
gdje je izvor ujedno formatiran i kao poveznica na izvorni članak na www.hkv.hr.
Joomla! je slobodan softver objavljen pod GNU Općom javnom licencom.

Naš portal rabi kolačiće radi funkcionalnosti i integracije s vanjskim sadržajima. Nastavljajući samo pristajete na tehnologiju kolačića, ali ne i na razmjenu osobnih podataka.