Otrežnjavajući učinak rezultata predsjedničkih izbora?

Uvjerljiva pobjeda ljevičarskog kandidata Zorana Milanovića na predsjedničkim izborima kod Milanovićbirača desnice i centra izazvala je popriličan potres, za koji se ipak može očekivati da bi, na duži rok, mogao imati otrežnjavajući učinak. Samo da podsjetimo, Škorini birači iz prvog kruga u drugom krugu izbora podijelili su se na dvije skupine; prva je zastupala tezu da je sadašnja predsjednica ipak „manje zlo“ od Milanovića i da joj treba dati glas, dok je druga uporno tvrdila da je HDZ jednako SDP, te da između Kolinde i Zorana nema nikakve veće razlike.

Potonja teza doima se neuvjerljivom, ne samo na simboličkoj razini (Titova bista na Pantovčaku – da ili ne?), nego i u svakodnevnom političkom životu. Većina nezadovoljnih birača desnice vjerojatno bi se složila s tvrdnjom da dvije najjače stranke u Hrvatskoj vrve uhljebima, karijeristima, krimosima, nesposobnjakovićima ..., ali jedna bitna razlika ipak postoji - u HDZ-u ipak nećemo naći likove koji iskreno ne podnose Hrvatsku i to stajalište otvoreno zastupaju, poput nenadmašnog saborskog zastupnika Nenada Stazića. KGKAli, kako onda objasniti milijun glasova za Milanovića? Pa nisu valjda svi ti birači na Stazićevoj liniji? Moguće objašnjenje ponudio je svojedobno predsjednik Tuđman, koji je izjavio da smo u Hrvatskoj oduvijek imali „petnaest, pa i dvadeset posto onih koji nikada nisu htjeli hrvatsku državu“! Uzmemo li u obzir i tzv. prosvjedne birače, skijaše, nerealna očekivanja i uspješnu mobilizaciju ljevice, onda nas ishod predsjedničkih izbora ne treba čuditi.

Kad smo već kod Tuđmana, valja spomenuti i njegovu politiku pomirbe, koja se u ratnim i poratnim godinama pokazala vrlo uspješnom. Nažalost, od dvijetisućitih do danas stanje se znatno promijenilo, a to su pokazali i protekli izbori. Kandidatkinja stranke centra, uz to i dosadašnja predsjednica, koja je i u završnom, oproštajnom govoru pozivala na zajedništvo, postigla je iznimno slab rezultat upravo u svom rodnom kraju (Rijeka) i okolici (Istra), iako joj navodni multi-kulti stanovnici tog područja nemaju ništa ozbiljno za prigovoriti. Doista, koji su motivi nekog tolerantnog Istrijana ili Riječana da glasuje za bahatog, nasilnog kandidata ljevice iza kojeg ne stoje nikakvi rezultati?! Jednako čuđenje izaziva i odabir Međimuraca i Varaždinaca; pa ne misle valjda da će im nagomilane probleme rješavati nesposobna ljevica, čiji je najveći „domet“ župan Posavec?!

Lijevo-desni centar

Jedno od najvećih otkrića proteklih izbora svakako je postojanje u Europi uobičajene političke podjele na centar, ljevicu i desnicu. Doduše, kad bismo slušali ljevičare i ljevičarske novinare, sve što nije na njihovoj liniji predstavlja Sabordesnicu, ili, još bolje, radikalnu desnicu, a odatle do „fašizma“ samo je mali korak. Srećom, u stvarnosti takva podjela uloga ne drži vodu, pa tako mirna srca možemo reći da je na predsjedničkim izborima kandidat ljevice (Milanović) pobijedio svoje protivnike na centru (KGK) i desnici (Škoro).

Doduše, za Škoru je upitno koju skupinu zapravo predstavlja, jer su za njega podjednako glasovali i birači centra i birači desnice. Primjedbe da je sadašnja predsjednica iznevjerila „desničare“ jednostavno ne stoje, budući da ona predstavlja isključivo politički centar (koji se najbolje može opisati narodnom uzrečicom „ni vrit, ni mimo!“) Isto vrijedi i za predsjednika vlade Andreja Plenkovića, koji u svakoj prilici naglašava da je HDZ stranka centra, odnosno, po njemu – desnog centra. U pokušaju da zagrabi u birački bazen ljevice Plenković je u svom mandatu stranku odvukao ulijevo, pa se ona danas može smatrati strankom lijevog centra, koja s klasičnom desnicom jedva da ima neke veze.

Pretjerano ljevičarenje koštalo je HDZ značajnog gubitka glasova, što se najbolje vidjelo na predsjedničkim izborima. Hoće li ta stranka nastaviti dalje istim putem, ostaje za vidjeti u sljedećim mjesecima. Nema nikakve sumnje da bi stvaranje nekakve koalicije desnih strančica i desnog centra (Most) itekako zabrinulo Plenkovićevu ekipu, kojoj bi gubitak skorih parlamentarnih izbora vjerojatno značio i kraj političke karijere. U tom smislu, protekli predsjednički izbori mogli bi uistinu predstavljati dobrodošlu prekretnicu u hrvatskom političkom životu.

Dinko Pejčinović

Sri, 29-01-2020, 08:29:01

Komentirajte

Zadnji komentari

Kolumne

Telefon

Radi dogovora o prilozima, Portal je moguće kontaktirati putem Davora Dijanovića, radnim danom od 17 do 19 sati na broj +385-95-909-7746.

Poveznice

Snalaženje

Kako se snaći?Svi članci na Portalu su smješteni ovisno o sadržaju po rubrikama. Njima se pristupa preko glavnoga izbornika na vrhu stranice. Ako se članci ne mogu tako naći, i tekst i slike na Portalu mogu se pretraživati i preko Googlea uz upit (upit treba upisati bez navodnika): „traženi_pojam site:hkv.hr".

Administriranje

1 klik na Facebooku za hkv.hr

Pretraži hkv.hr

Kontakti

KONTAKTI

Telefon

Telefon Tajništva
+385 (0)1/481-0047

Elektronička pošta Tajništva
Elektronička pošta Tajništva
Ova e-mail adresa je zaštićena od spambota. Potrebno je omogućiti JavaScript da je vidite.

 

Elektronička pošta UredništvaElektronička pošta Uredništva
Ova e-mail adresa je zaštićena od spambota. Potrebno je omogućiti JavaScript da je vidite.

Copyright © 2020 Portal Hrvatskoga kulturnog vijeća. Svi sadržaji na ovom Portalu mogu se slobodno preuzeti uz navođenje autora i izvora,
gdje je izvor ujedno formatiran i kao poveznica na izvorni članak na www.hkv.hr.
Joomla! je slobodan softver objavljen pod GNU Općom javnom licencom.

Naš portal rabi kolačiće radi funkcionalnosti i integracije s vanjskim sadržajima. Nastavljajući samo pristajete na tehnologiju kolačića, ali ne i na razmjenu osobnih podataka.