Povjerenstvo za standardizaciju zemljopisnih imena

Ove godine (28. ožujka) Vlada Republike Hrvatske "… imenovala je Povjerenstvo za standardizaciju geografskih imena koje ima uz ino zadatak utvrditi načela pisanja i uporabe stranih zemljopisnih imena Hrvatski jeziku obrazovanju, znanosti, hrvatskoj diplomaciji, davati prijedloge i preporuke standardizacije zemljopisnih imena u Hrvatskoj i takvih stranih imena te preporuke za poboljšanje registra tih imena. Za predsjednika Povjerenstva imenovan je ravnatelj Državne geodetske uprave Damir Šestak. Članovi povjerenstva uglavnom su stručnjaci iz područja prirodoslovlja, a tek je jedna članica lingvističke naobrazbe Goranka Blagus Bartolec s Instituta za hrvatski jezik i jezikoslovlje (IHJJ)". (Marko Curać, Bez zakona o hrvatskom jeziku Povjerenstvo za normizaciju zemljopisnih imena gotovo je suvišno, Hrvatski tjednik, str. 26., Zadar, 10. listopada 2019.).

Evo odluke hrvatske Vlade o osnivanju Povjerenstva za standardizaciju zemljopisnih imena. Sljedeći navodi su preuzeti s Vladine stranice. (www.vlada.gov.hr)

"Vlada RH imenovala Povjerenstvo za standardizaciju geografskih imena.

Temeljem Zakona o državnoj izmjeri i katastru nekretnina (NN 112/18) Vlada Republike Hrvatske imenuje Povjerenstvo za standardizaciju geografskih imena.

Državna geodetska uprava je središnje tijelo državne uprave nadležno za održavanje i vođenje registara geografskih imena sukladno Zakonu o državnoj izmjeri i katastru nekretnina (NN 112/18). Poslove standardizacije geografskih imena obavljaju javnopravna tijela sukladno preporukama povjerenstva za standardizaciju geografskih imena.

Cilj povjerenstva je pratiti provedbu propisa o naseljima i njihovu primjenu u geografskim imenima, provoditi reviziju toponima i po potrebi utvrđivati nove, utvrditi načela pisanja i uporabe stranih geografskih imena za primjenu u obrazovanju, znanosti, diplomaciji i sl., davati prijedloge i preporuke standardizacije geografskih imena u RH i stranih Hidronimigeografskih imena, davati preporuke za poboljšanje Registra geografskih imena te sudjelovati u radu međunarodnih organizacija koja se bave geografskim imenima.

Predsjednikom povjerenstva imenovan je ravnatelj DGU dr. sc. Damir Šantek kao predstavnik središnjeg tijela državne uprave nadležnog za registar geografskih imena dok su za članove povjerenstva imenovani dr. sc. Tea Lončar, predstavnik središnjeg tijela državne uprave nadležnog za vanjske poslove, Dubravka Đurić Nemec za kulturnu baštinu, Antonija Nemet za znanost i obrazovanje, Pejo Bročić za Hrvatski hidrografski institut, dr. sc. Goranka Blagus Bartolec za Institut za hrvatski jezik i jezikoslovlje, dr. sc. Ivana Horbec za Hrvatski institut za povijest, prof. dr. sc. Stanislav Frangeš za Hrvatsko kartografsko društvo, izv. prof. dr. sc. Aleksandar Toskić za Hrvatsko geografsko društvo, dr. sc. Ivana Crljenko za Leksikografski zavod Miroslav Krleža te doc. dr. sc. Helena Pavletić i prof. dr. sc. Josip Faričić predstavnici sveučilišta koja se bave obrazovanjem i istraživanjem u području geografskih imena."

Najprije nekoliko riječi o jeziku Vladine odluke. U ovo malo teksta 14 puta je naveden pridjev geografski, a ni jedanput pridjev zemljopisni. U srpskom jeziku postoje za tu znanstvenu disciplinu samo izrazi geografija i geografski, u hrvatskom pak jeziku također postoje isti ti termini, ali se prednost u uporabi daje izrazima zemljopis i zemljopisni koji su kalkirani češki izrazi zeměpis i zeměpisný. Uvijek domaći izraz ima prednost pred izrazom stranoga podrijetla. Tako Jezikstrani izraz postaje stilski markiran, a u tekstu ovdje citiranom ne smije biti stilske markiranosti. Na hrvatskim udžbenicima uvijek je naziv zemljopis, a ne geografija. I školski predmet ima ime Zemljopis.

U navedenom tekstu navode se glagoli utvrđivati i utvrditi. Značenje tih glagola je učiniti da nešto bude tako postavljeno da se ne sruši, npr. utvrditi sadnicu (mladu biljku) da ne padne na zemlju, utvrditi (poduprijeti) zid da se ne sruši, utvrditi lekciju iz kojega predmeta da ostane trajno u glavi. U srpskom jeziku ti glagoli imaju značenje hrvatskih glagola ustanovljivati i ustanoviti pa je te glagole trebalo uporabiti.

U tekstu je navedeno da će Povjerenstvo "provoditi reviziju toponima". Ovdje nije mjesto glagolu provoditi jer je to značenje iz razgovornoga jezika, a u službenom tekstu ne mogu biti nikakvi izrazi iz razgovornoga jezika. Ovdje je uporabljen općenit izraz toponim koji potječe od grčke riječi tópos kojoj je značenje mjesto (lokalitet). Ekonimi (imena gradova, sela, zaselaka, gradskih četvrti) nisu toponimi jer se ekonimi sastoje od više toponima od kojih je većinom jedan dignut na razinu ekonima (imena naselja). Tu su još i horonimi, oronimi, hidronimi i drugi onimi koje bi Povjerenstvo imalo pravo izmijeniti ako nešto s imenom nije u redu.

Odluku o imenovanju članova Povjerenstva za standardizaciju zemljopisnih imena Vlada je usvojila na temelju Zakona o državnoj izmjeri i katastru nekretnina (NN 112/18). Taj se Zakon odnosi samo na nekretnine u Republici Hrvatskoj pa nije jasno na osnovi kojega zakona će se to Povjerenstvo "baviti načelima pisanja i uporabe stranih geografskih imena za primjenu u obrazovanju, znanosti, diplomaciji i sl., davati prijedloge i preporuke standardizacije (…) stranih geografskih imena (…)."

Navedeno povjerenstvo se sastoji od četiriju osoba iz kvote političara, pet osoba iz kvote geografa, jednoga historiografa i dviju lingvistica od kojih sam jednoj čak bio profesor na studiju kroatistike. Oni bi se trebali baviti standardizacijom zemljopisnih imena, hrvatskih i stranih. Standardizacija je grana jezikoslovlja (lingvistike) iz čega proizlazi da to Povjerenstvo nije kompetentno za zadaće koje su mu namijenjene na razini države. Predviđeno je da Povjerenstvo daje prijedloge i preporuke pravilnoga pisanja i standardizacije zemljopisnih imena. Kako to namjeravaju činiti kad nisu ni pravopisci, ni standardolozi po struci.

Članovi toga Vladina povjerenstva nisu ni svjesni u što se upuštaju. Svaka njihova odluka treba biti objavljena u Narodnim novinama jer nastupaju u ime izvršne vlasti. Svaka odluka mora biti obrazložena i nakon objavljivanja podliježe kritičkim osvrtima i komentarima. Takvo povjerenstvo je potrebno Hrvatskoj jer postoje brojni problemi u standardizaciji hrvatskih zemljopisnih imena koji su naslijeđeni još iz prošlih vremena. Dovoljno je bilo oformiti petočlano povjerenstvo u sastavu kojega bi bili po jedan onomastičar, dijalektolog, etimolog, geograf i historiograf. U tom povjerenstvu nemaju što tražiti brojni prirodoslovci niti pak geodeti jer je standardizacija zemljopisnih imena standardizacijsko područje jezika. Tu su najmjerodavniji onomastičari jer je onomastika jezikoslovna znanstvena disciplina koja se bavi svim vrstama imena, pa tako i zemljopisnima. Budući da su hrvatska zemljopisna imena nastala u okviru triju narječja (čakavskoga, kajkavskoga i štokavskoga) u tom povjerenstvu mjesto bi trebao imati i jedan dijalektolog. Zemljopisna imena su tijekom stoljeća često mijenjala oblik pa bi tu trebao biti i po jedan etimolog i historiograf, naravno još i geograf jer su zemljopisna imena motivirana uglavnom orijentacijskim objektima u prirodi. U JezikVladino povjerenstvo je delegirana i jedna jezikoslovka iz Instituta za hrvatski jezik i jezikoslovlje koja u svojoj bibliografiji nema onomastičkih radova. Za nju bi bilo najbolje da se što prije makne iz toga Povjerenstva jer će kao jezikoslovka (lingvistica) morati odgovarati stručnoj javnosti za svako loše rješenje.

Promjena bilo kojega imena iziskuje troškove promjene osobnih dokumenata pa ako se npr. Slavonskomu Brodu vrati ime Brod na Savi, koje je taj grad imao do 1910. god., onda će svi stanovnici toga grada morati mijenjati osobne dokumente, a kartografi će promjenu morati evidentirati na svim vrstama karata. Ili, kako će Povjerenstvo riješiti sljedeće standardizacijske probleme: Čabar ili Čebr, Delnice ili Dionice, Kupjak ili Kupljak, Rijeka ili Rika, Sveti Juraj ili Jurjevo, Sveti Petar u Šumi ili Sumpetar, Velika Gorica ili samo Gorica, Mala Gorica ili samo Gorica, Osijek ili Osek, Beli Manastir ili Bijeli Manastir, Čakovec ili Čakovac, Kumrovec ili Kumrovac, Križevci (kod Vinkovaca) ili Karadžićevo, Slavonski Brod ili Brod na Savi, Donja Bebrina ili Doljnja Bebrina, Oriovac ili Orahovac, Bjelovar ili Belovar, Donja Stubica ili Doljnja Stubica, Trgovište ili Trgovišće, Sveta Nedjelja ili Sveta Nedjelja, Dolenja Vas (u Istri) ili Doljnja Vas, Split ili Spljet, Ploče ili Ploča, Knin ili Tnin, Stari Grad (na Hvaru) ili Starigrad, Starigrad (podno Velebita) ili Stari Grad, Sućuraj ili Sveti Juraj, Supetar (na Braču) ili Sveti Petar, Hrvatska Kostajnica ili Kostajnica, Slavonski Šamac ili Šamac, Vlaško Polje (kod Otočca) ili Srpsko (Hrvatsko) Polje i mnoga druga imena. Takve probleme mogu riješiti samo jezikoslovci (onomastičari, dijalektolozi i etimolozi) uz dodatnu stručnu pomoć geografa i historiografa.

Ili, kako će Povjerenstvo riješiti problem pisanja i izgovora stranih zemljopisnih imena i od njih izvedenih etnika i ktetika, npr.: Athénai ili Atena (Atina), Wien ili Beč, Budapest ili Budimpešta, Bucureşti ili Bukurešt, Klagenfurt ili Celovec, Dresden ili Drezden, Leipzig ili Lajpcig, Durrës ili Drač, Graz ili Grac, Jeruśalajm ili Jeruzalem, Erevan ili Jerevan (Jervan), Kahirah ili Kairo, Kraków ili Krakov, Bečkerek ili Zrenjanin, Kraljevo ili Jagodina, Krym ili Krim, Lisboa ili Lisabon, Ljviv ili Lavov, Mekka ili Meka, Riad ili Rijad, Neapoli ili Napulj, Paris ili Pariz, Pécs ili Peč, Poznań ili Poznanj, Běijīng ili Peking, Sajgon ili Ho Ši Min, Sankt Peterburg ili Petrograd, Sevastopol ili Sevastopolj, Skopje ili Skoplje, Praha ili Prag, Roma ili Rim, Shkodër ili Skadar, Thessaloníki ili Solun, Tehrān ili Teheran, Timişoara ili Temišvar, Reşica ili Rešica, Istanbul ili Carigrad, Izmir ili Smirna, Trieste ili Trst, Venezia ili Venecija, Genève ili Ženeva, Lourdes ili Lurd, Kyjiv ili Kijev, Harkov ili Harkiv, Čornobylj ili Černobil, Warszawa ili Varšava, Phjongjang ili Pjongjang, Phjongjang Čhang ili Pjongjang Čang, Dnipro ili Dnjepar, Dnistro ili Dnjestar, Po ili Pad, Loire ili Loara, Seine ili Sena i mnoga druga.

Hrvatska je jedna od rijetkih europskih zemalja koja nema Zakon o vlastitom standardnom i službenom jeziku. Kad bi imala takav zakon, na osnovi njega bi se moglo ustanoviti navedeno povjerenstvo pa i druga povjerenstva, npr. o službenoj uporabi jezika nacionalnih manjina u Hrvatskoj, o uporabi stranih jezika u Hrvatskoj, o standardizaciji hrvatskoga jezika, o hrvatskom pravopisu i pravogovoru i dr. Hrvatska bi trebala imati pri Vladi i Ured za hrvatski jezik koji bi vodio jezičnu politiku na razini države.

prof. dr. sc. Milan Nosić

 

Pon, 18-11-2019, 19:33:28

Komentirajte

Zadnji komentari

Kolumne

Telefon

Radi dogovora o prilozima, Portal je moguće kontaktirati putem Davora Dijanovića, radnim danom od 17 do 19 sati na broj +385-95-909-7746.

Poveznice

Snalaženje

Kako se snaći?Svi članci na Portalu su smješteni ovisno o sadržaju po rubrikama. Njima se pristupa preko glavnoga izbornika na vrhu stranice. Ako se članci ne mogu tako naći, i tekst i slike na Portalu mogu se pretraživati i preko Googlea uz upit (upit treba upisati bez navodnika): „traženi_pojam site:hkv.hr".

Administriranje

1 klik na Facebooku za hkv.hr

Pretraži hkv.hr

Kontakti

KONTAKTI

Telefon

Telefon Tajništva
+385 (0)1/481-0047

Elektronička pošta Tajništva
Elektronička pošta Tajništva
Ova e-mail adresa je zaštićena od spambota. Potrebno je omogućiti JavaScript da je vidite.

 

Elektronička pošta UredništvaElektronička pošta Uredništva
Ova e-mail adresa je zaštićena od spambota. Potrebno je omogućiti JavaScript da je vidite.

Copyright © 2019 Portal Hrvatskoga kulturnog vijeća. Svi sadržaji na ovom Portalu mogu se slobodno preuzeti uz navođenje autora i izvora,
gdje je izvor ujedno formatiran i kao poveznica na izvorni članak na www.hkv.hr.
Joomla! je slobodan softver objavljen pod GNU Općom javnom licencom.

Naš portal rabi kolačiće radi funkcionalnosti i integracije s vanjskim sadržajima. Nastavljajući samo pristajete na tehnologiju kolačića, ali ne i na razmjenu osobnih podataka.