Kad zadaždi s groznijeh loza...

Za nama su ostali vinober / trgačina / jematva... Uskoro će i Martinje. Prigoda je podsjetiti na prilično zaboravljenu prošlost dalmatinskih vina.

Arhivski i drugi pisani izvori potvrđjuju da je u svim povijesnim razdobljima Dalmacije, uz plavu ribu, masline i smokve, vino bilo jedan od najviše cijenjenih poljoprivrednih proizvoda. Navest ću nekoliko primjera koje sam usputno zabilježio pregledavajući stare zapise.

Na temelju jedne rečenice grčkog pisca Ateneja (oko 200. p.Kr.), možemo, na primjer, zaključiti da je viško vino bilo bez premca još u starom vijeku. Rečenica se nalazi u Atenejevom djelu Gozba sofista i glasi:

"Na otoku Visu (Issa) u Jadranskom moru, kaže Agatarhid, rađa vino koje je uspoređeno s ostalima najbolje od sviju." (Povjesničar i geograf Agatarhid živio je u 2. stoljeću pr. Kr.)

Vino

Mletački sindik G.B. Giustiniano u svom Itinereru iz 1553. godine spominje i čuvene kaštelanske "niske vinograde", te "dobro i dragocijeno" korčulansko vino. Talijanski prirodoslovac A. Fortis hvali u 18. stoljeću bračko vinarstvo. On piše: "Usprkos kamenitom tlu, Brač daje velike količine vina koje se općenito smatra najboljim u Dalmaciji." Također ističe i napredno vinogradarstvo u Tučepima kod Makarske.

Pretresajući svojevremeno osobni arhiv maršala Marmonta u Chatillon-sur-Seine, pronašao sam zanimljive izvorne otpremnice. One svjedoče da je ljubljanski dvor namjesnika Ilirskih pokrajina 1810. godine preko Splita redovito nabavljao veće količine nekoć odličnih, a danas sasvim zaboravljenih vina: omiškog crnog muškata, šibenskog tartar-vina i bračke vugave. Postoji podatak da je Marmont - inače poznati vinoljubac - presadio biranu sortu dalmatinske loze u svoje vinograde u pokrajini Cote-d'Or. Jedan francuski autor tvrdi da je to grožđe sve do tridesetih godina 20. stoljeća davalo vino "odlične arome, ali veoma različite od burgundca, tako da ga je trebalo odvojeno brati".

Istaknuti austrijski enolog iz 19. stoljeća prof. A. Baboa poslije dužeg proučavanja prerade grožđa u Dalmaciji godine 1864. zapisao je:

„Protiv svakog očekivanja našao sam da se u Dalmaciji loza gaji vrlo brižno, tako da za tamošnje prilike ne može biti bolje. Ona se može usporediti čak s najboljim vinogradarskim krajevima na Rajni. Naprotiv, postupak s krasnim grožđem, a zatim vinom, nije razumljiv jer se ono nalazi na najnižem stupnju razvitka..." !?

vino

Dalmatinsko vinogradarstvo doživjet će najveći procvat potkraj 19. stoljeća, (prije filoksere!) kad je pod vinogradima bilo čak 80.000 ha, a proizvodilo se 1,200.000 hektolitara vina. Godine 1876. „Prvo dalmatinsko enološko društvo iz Splita" (osnovano od skupine hrvatskih narodnjaka) suprotno citiranoj zamjerki prof. Baboa (!) dobiva prvu nagradu na velikoj Izložbi u Philadelphiji povodom proslave 100. obljetnice osnutka Sjedinjenih Američkih Država. (O tome sam opširnije pisao na ovom portalu 18. travnja 2016.)

Taj veliki uspjeh u SAD pridonio je promidžbi dalmatinskih vina u svijetu. Kada znamo koliko je u vinarstvu značajna tradicija, vrijedilo bi truda otkriti jesu li sačuvane “diploma i medalja” dodijeljene splitskim vinima... Takve isprave mogle bi se i danas prikladno iskoristiti za promidžbu naših vina!

Ovaj kratki zapis o poluzaboravljenom vinarstvu stare Dalmacije završavam stihovima koje je neke davne jematve spjevao splitski barokni pjesnik Jerolim Kavanjin:

"Kad zadaždi s groznieh loza / Vino sladko, pivo ugodno / Već na svarsi kolovoza / Nećeš vidit, ko privodno / Nego cielo da ga pije (... ) Vrhovata kad je žetva / I kad su im bačve pune, / Da obilata bi jematva / Vid'ćeš poigravat mlaje žene / A starice na kominu uz bukaru cila pića / Pokle site dobro pinu / pjevaju Marka Kraljevića, / pa kad vide dno bukari / jedva otidu na ružari"...

Frano Baras

Sri, 14-11-2018, 15:22:02

Komentirajte

Zadnji komentari

Kolumne

Telefon

Radi dogovora o prilozima, Portal je moguće kontaktirati putem Davora Dijanovića, radnim danom od 17 do 19 sati na broj +385-95-909-7746.

Poveznice

Snalaženje

Kako se snaći?Svi članci na Portalu su smješteni ovisno o sadržaju po rubrikama. Njima se pristupa preko glavnoga izbornika na vrhu stranice. Ako se članci ne mogu tako naći, i tekst i slike na Portalu mogu se pretraživati i preko Googlea uz upit (upit treba upisati bez navodnika): „traženi_pojam site:hkv.hr".

Administriranje

1 klik na Facebooku za hkv.hr

Pretraži hkv.hr

Copyright © 2018 Portal Hrvatskoga kulturnog vijeća. Svi sadržaji na ovom Portalu mogu se slobodno preuzeti uz navođenje autora i izvora,
gdje je izvor ujedno formatiran i kao poveznica na izvorni članak na www.hkv.hr.
Joomla! je slobodan softver objavljen pod GNU Općom javnom licencom (GPL).