Fatimski Svjetionik i danas privlači i bodri vjernike iz čitavoga svijeta

"Čast nam je što ovdje imamo hrvatsku predsjednicu, te što dijelimo ovaj trenutak vjere. Trenutak vjere za tako puno hrvatskih i portugalskih katolika", rekao je 69-godišnji portugalski predsjednik Marcelo Rebelo de Sousa nakon što je zajedno s Grabar-Kitarović izašao iz svetišta. "Djevicu Mariju smatra se kraljicom. U Portugalu je ona kraljica od 1640. godine kada smo vratili svoju nezavisnost. Za Hrvatsku je ovo također poseban trenutak zbog povijesnih i tradicionalnih razloga. Jako emotivno smo dijelili ovaj trenutak", izjavio je De Sousa, na vlasti od ožujka 2016. godine.

Kao što mi pjevamo “Rajska Djevo, kraljice Hrvata”, tako i Portugalci nazivaju Gospu “Kraljicom portugalske domovine” (Reihna da Patria Portuguesa). Već u XII. stoljeću Kraljicom i Zaštitnicom proglasio ju je prvi portugalski kralj Afonso Henriques. Čak se i državni teritorij u početku zvao Zemlja Svete Marije (Terra de Santa Maria). Povodeći se za kraljevima i velikašima njeno je čašćenje prihvatio cjelokupni narod. Od ranog srednjeg vijeka Djevica Marija hrabrila ih je u teškim borbama protiv arapskih zavojevača i drugih neprijateljskih susjeda. Bila im je uzdanicom u stvaranju nacionalne samostalnosti. U nje su zaštitu tražili za opasnih plovidba svjetskim morima u potrazi za novim svjetovima. Medju prvim karavelama koje su jedrile u nepoznato četerdeset i devet ih je nosilo Gospino ime.

Nadomak Atlantide

Tijekom stoljeća od atlantske obale preko dolina i brdovite unutrašnjosti, ali i po Azorskim otocima i Madeiri množio se broj kapela i crkvica, crkvi i bazilika posvećenih Majci Božjoj. Od velebnih “kamenih cvjetova” sagradjenih u njenu čast po ljepoti i raskošnosti ahitektonskih ostvarenja naročito se ističu:

Drevni samostan i bazilika Alcobaça u kojoj se nalaze i grobnice zlosretnih Pedra I i Ines de Castro.

Višesložno zdanje Gospe Pobjednice (Mosteiro de Batalha) podignuto u spomen presudne bitke kod Aljubarote (1385.) a koje je postalo simbolom dinastije Avis.

Atlantida2

Nekoć predivni Convento do Carmo, nažalost je bio teško oštećen u velikom potresu Lisabona 1755. Danas je ta “impresionirajuća ruševina” pretvorena u arheološki muzej i u sjedište Udruženja portugalskih arheologa.

Crkva Naše Gospe od Belema (čuveni Mosteiro dos Jerónimos), podignuta u vrijeme velikih pomorskih otkrića Vasca da Game, pravi je biser manuelinske arhitekture.

Spomenimo još: Crkvu Naše Gospe od Masline (Guimarâes), Bogorodičinu crkvu (Mosteiro de Xabregas), Svetište Naše Gospe Ljekovite (Lamego), Svetište Naše Gospe od Sameira (XIX. st) i najnoviju Baziliku Gospe Ružarice Fatimske započetu 1928., a posvećenu 7. listopada 1953.

Gospi je posvećeno još tridesetak većih svetišta te pet stolnica (Lisabon, Braga, Evora, Porto i Guarda).

Fatima278

Svjedočanstva o velikoj privrženosti Gospi, uočavamo i u portugalskom pjesništvu. Po brojnosti autora sličnog primjera nema u ostalim europskim književnostima. Od srednjovjekovnih cancioneirosa, pa do naših dana, deseci i deseci književnika obraćali su se Nebeskoj Zaštitnici u svojim djelima.

Slavni Camões (knez pjesnika!) posvetio joj je više soneta i poznatu elegiju Majci pod križem. Slave je Diogo Bernardes i Sá de Miranda. Baltazar Diaz takodjer. Medju redovnicima i redovnicama ističu se Frei Agostinho da Cruz, najveći mistik portugalske književnosti koji joj je posvetio cjelokupno djelo, te Soror Maria de Ceu i Soror Violante de Ceu. Njen štovatelj bio je čak i Gil Vicente, inače poznat kao dramatičar “bez dlake na jeziku”. U nje je oprost grijeha potražio i nesretni pjesnik-pustolov kontroverzni Bocage (najveći portugalski pjesnik XVIII, stoljeća i preteča romantizma). Almeida Garrett takodjer. Romanopisac Castelo Branco u njoj je vidio “spasonosnu dasku” (tabua de salvaçao). Slijede João de Deus, Augusto Gil, Vitorino Nemesio, Antonio Nobre, Antonio Sardinha i mnogi drugi.

Napomenimo da je i prauzor lisabonskog sveučilišta, takozvani Estudo Geral, bio osnovan godine 1290. “u čast Boga i Blažene Djevice Marije”..

Koliko je svakodnevni život portugalskog čovjeka bio prožet pobožnošću spram Djevice Marije svjedoče i mnogobrojni nazivi koji joj se pridaju. Svaki od titulara (zabilježeno ih je oko tisuću i pol!) ima svoju zanimljivu, ponekad i neobičnu povijest. Spomenut ću neke poznatije po povijesnim razlozima ili po velikoj pobožnosti koju im ukazuje narod.

Fatima22

Tako medju ostalim, Portugalci časte Gospu: Čuda, Dobra Pamćenja (zaštitnica studenata u Coimbri), Dobre Ure, Dobre Smrti, Dobra Uspjeha, Doline, Emigranata, Grožđa, Hridi, Izvora, Mora, Mučenika, Murvi, Nade, Potreba, Pećine, Radosti, Ružićina Cvijeta, Samoće, Seoca, Spasa, Sretna Putovanja, Srijede, Stuba, Svijetla, Šume, Tamjana, Triju Zdravomarija, Zelenila, Utihe (zaštitnica ribara i pomoraca) Vijesti, Života, Zraka (zaštitnica zrakoplovaca, od 1924.)... Očito se ni jedan drugi europski narod ne može pohvaliti tolikim brojem titulara posvećenih Gospi.

Propali su monarhija i kolonijalno carstvo, smijenjivali su se i rušili republikanski režimi, ali Portugalci su ostajali vjerni svojoj Nebeskoj Kraljici i Zaštitnici. Unatoč suvremenim pokušajima prešućivanja kršćanskih korijena Europe, Fatimski Svjetionik i danas privlači i bodri vjernike iz čitavoga svijeta.

Frano Baras

(Ulomak iz knjige “Nadomak Atlantide”, Književni krug Split, 2017.)

Pon, 22-10-2018, 21:44:50

Komentirajte

Zadnji komentari

Kolumne

Telefon

Radi dogovora o prilozima, Portal je moguće kontaktirati putem Davora Dijanovića, radnim danom od 17 do 19 sati na broj +385-95-909-7746.

Poveznice

Snalaženje

Kako se snaći?Svi članci na Portalu su smješteni ovisno o sadržaju po rubrikama. Njima se pristupa preko glavnoga izbornika na vrhu stranice. Ako se članci ne mogu tako naći, i tekst i slike na Portalu mogu se pretraživati i preko Googlea uz upit (upit treba upisati bez navodnika): „traženi_pojam site:hkv.hr".

Administriranje

HT: Kolumna Z. Hodaka

Hrvatski tjednikOd četvrtka u prodaji

1 klik na Facebooku za hkv.hr

Pretraži hkv.hr

Copyright © 2018 Portal Hrvatskoga kulturnog vijeća. Svi sadržaji na ovom Portalu mogu se slobodno preuzeti uz navođenje autora i izvora,
gdje je izvor ujedno formatiran i kao poveznica na izvorni članak na www.hkv.hr.
Joomla! je slobodan softver objavljen pod GNU Općom javnom licencom (GPL).