Imena naselja

Življenje u zajednici čovjeku je još od njegovih početaka nametalo potrebu komuniciranja s drugima i identificiranja drugih. Morao je oriječiti sve s čim je dolazio u dodir, sve što ga je okruživalo. Svemu je Jezikmorao dati ime, sve je morao nekako nazvati. Od toga nisu bili izuzeti ni objekti u prostoru. Radi lakšega snalaženja u okolini svi su važniji objekti dobivali ime.

Davni čovjek poneko je ime naslijedio i od svojih prethodnika na određenom prostoru, ali je neizostavno to morao prilagoditi sustavu svojega jezika. Najčešće je pak morao sam imenovati sve oko sebe, stvarati nova imena i motivacijski ih vezati za ono što je imenovao. Činio je to sebi razumljivim jezikom, dakle u skladu sa zakonitostima svojega jezika pa su mu sva ta imena u trenutku nastanka bila značenjski razumljiva i motivacijski jasna.

Svaki jezik ima svoje unutarnje zakone mijena i promjena. Jezik se kao sustav razvija. Zapravo, ljudi ga razvijaju, obogaćuju i usavršavaju. Imena u pravilu ne slijede intenzitet tih mijena i promjena, čuvaju u sebi više podataka o starijem jezičnom stanju, ponekad ga i petrificiraju. S vremenom značenjska veza između imena i objekta više ili manje izblijedi pa motivacija novim pokoljenjima postane nejasna.

Sve ovo podjednako vrijedi za svaku jezičnu baštinu, na svaku se odnosi pa tako i na bosansko-hercegovačku ekonimiju (imena naselja), na sve njene jezične slojeve (fonološke, prozodijske, morfološke, tvorbene i dr.) i na sve stratume ekonimskoga fonda: na najstariji ilirski i keltski, na neznatan romanski i turski, i na najopsežniji hrvatski.
Svi su bosansko-hercegovački ekonimi nastali u okviru štokavskoga narječja i imaju njegova obilježja. U mjesnim govorima jat se različito ostvaruje (ikavski i ijekavski) što je uglavnom uvaženo u službenom određenju imena (npr. ikavski: Bila, Brist, Cvitović, Drinovci, Liskovica, Prisika, Ričica, Slimèna, Zabrišće, Zvirići, Zvirnjača, Zvirovići...; ijekavski: Bijeljina, Bjeljevine, Crijep, Isjek, Liješće, Ljeskovica, Nedjeljišta, Prijedor, Prisjeka, Riječani, Zvijezda...). U nekim općinama s ikavskim stanovništvom općinske administracije su preinačile imena naselja i prilagodile ih standardnomu jeziku (npr. Pisci → Pijesci, Sutiska → Kraljeva Sutjeska, Široki Brig → Široki Brijeg...). U drugima pak takvih preinaka nije bilo pa je službenim određen narodni izgovor imena. Slično se je postupilo i s glasom h. U ImenaNaseljima su imena nadijevali ljudi davno prije nas, mi smo ih preuzeli od prethodnih pokoljenja i trebamo ih proslijediti budućima. Imena su spomenici ljudskoga trajanja na određenom području. Imena su svjedočanstva o ljudima koji su ih stvorili, također i o vremenu i društvu u kojem su nastala. Imena treba, jer su spomenici, zaštititi i ne dopustiti neopravdane administrativne preinake.onim krajevima gdje se h ne izgovara jedne su općine službenim odredile oblike bez toga glasa, a druge obvezno s njim. I ovdje je administrativni postupak bio različit od općine do općine. Tako npr. u ljubuškoj općini svi ekonimi imaju glas h (Hardomilje, Humac, Humovača, Orahovlje), a u posuškoj ga nemaju (Rastovača, Vrpolje). Zanimljivo je da je ekonim Vrpolje potvrđen u bosansko-hercegovačkoj ekonimiji i s glasom h: Vrhpolje (opć. Sanski Most i Zenica) i Vrpolje (opć. Posušje i Trebinje). Nedosljednost u službenom određenju imena naselja vidljiva je i u onih ekonima koji su nastali onimizacijom leksema dôl. U jednim općinama zadržan je l na kraju imena (npr. Babin Dol, Dražev Dol, Drenov Dol, Suhi Dol...), a u drugima je službenim određen oblik bez l (npr. Babin Do, Bukov Do, Dobri Do, Ljuti Do, Stupni Do...). U bosansko-hercegovačkim govorima postoje areali sa suglasničkim skupinama šć i št, dakle mjesni govori su šćakavski ili štakavski. U srednjoj Bosni i Rami ekonimi uglavnom čuvaju šćakavsko obilježje (npr. Bušćak, Došćica, Grušća, Krušćica, Šćipe, Šćit, Tošćanica, Trišćani, Ugošće...). U konjičkoj općini neka su narodna imena preinačena i usklađena sa standardnim jezikom (npr. Orlišće → Orlište, Pokojišće → Pokojište, Vinišće → Vinište...).

Neka višečlana imena imaju suvišne riječi. U blizini naselja s takvim imenom nema naselja s tim imenom što bi stanovništvu u tom kraju stvaralo određene probleme u komunikaciji. Tako je npr. Bosansko Grahovo dobilo atribut zato što postoji Grahovo u Crnoj Gori, dakle u vrlo udaljenu kraju. Isto je i s Bosanskim Petrovcem i još nekima. Kada se u jednoj općini nalazi više naselja istoga imena, neke općinske administracije, ali ne i narod, dodaju ekonimu hidronim, horonim, oronim, toponim ili što drugo radi dobivanja različitosti i lakše identifikacije takvih naselja. Potvrde za ovo su brojne: npr. Brdo i Brdo kod Čajniča (opć. Čajniče), Bučkovići i Bučkovići na Bezujnici (opć. Čajniče), Crnići-Greda i Crnići-Kula (opć. Stolac), Dolac i Dolac na Lašvi (opć. Travnik), Đakovići i Đakovići na Batovici (opć. Čajniče), Karovići i Karovići na Batovici (opć. Čajniče), Laminci-Brezici, Laminci-Dubrave, Laminci-Jaružani i Laminci-Sređani (opć. Bosanska Gradiška), Mirnići i Mirnići na Podhranjenu (opć. Goražde), Orašje Popovo, Orašje Površ i Orašje Zupci (opć. Trebinje), Pješivac-Greda i Pješivac-Kula (opć. Stolac), Pobrđe Milodraž i Pobrđe Orahovo (opć. Kiseljak), Polje Ostružnica, Polje Šćitovo i Polje Višnjica (opć. Fojnica), Rapti Bobani i Rapti Zupci (opć. Trebinje), Sjenina i Sjenina Rijeka (opć. Doboj), Slatina i Slatina na Batovici (opć. Čajniče), Slivnica Bobani i Slivnica Površ (opć. Trebinje), Vrpolje Ljubomir i Vrpolje Zagora (opć. Trebinje)... Ponegdje su imena dvaju naselja srasla u jedno, takve su sraslice skrile podatak o kratkoj množini (npr. u mostarskoj općini naselja Humi i Lišani → Humilišani, Kuti i Livač → Kutilivač).

Zbog konfiguracije tla mnoga naselja imaju atribut donji i gornji kao sastavni i obvezni dio službenoga imena. Neka sela koja su tijekom vremena prerasla u općinska središta izgubila su atribut donji, rjeđe gornji, pa tako uz grad postoji i selo istoga imena (npr. Olovo i Gornje Olovo, Zenica i Gornja Zenica, Živinice i Gornje Živinice...). Ima primjera da grad i selo imaju isto ime i službeno se vode kao dva istoimena naselja: npr. Banovići (selo) i Banovići (grad), Drvar (selo) i Drvar (grad), Lopare (selo) i Lopare (grad)...

Nekim su naseljima više puta mijenjana imena: npr. Drvar → Titov Drvar → Drvar, Novi Travnik → Pucarevo → Novi Travnik, Široki Brig → Lištica → Široki Brijeg, Županjac → Duvno → Tomislavgrad). Ako i postoji potreba za promjenom imena nekoga naselja, ne može se to prepustiti samo općinskim administracijama nego stručnomu povjerenstvu na razini države.

Naseljima su imena nadijevali ljudi davno prije nas, mi smo ih preuzeli od prethodnih pokoljenja i trebamo ih proslijediti budućima. Imena su spomenici ljudskoga trajanja na određenom području. Imena su svjedočanstva o ljudima koji su ih stvorili, također i o vremenu i društvu u kojem su nastala. Imena treba, jer su spomenici, zaštititi i ne dopustiti neopravdane administrativne preinake.

O imenima naselja u Hrvatskoj drugi put. Tu je znatno više problema jer su imena hrvatskih naselja nastajala u dijalekatskim arealima, i imaju obilježja čakavskoga, kajkavskoga i štokavskoga narječja. Tu su još i česte administrativne promjene vršene svakih deset godina za službene popise stanovništva.

prof. dr. sc. Milan Nosić

Pon, 23-04-2018, 11:22:14

Komentirajte

Zadnji komentari

Kolumne

Telefon

Radi dogovora o prilozima, Portal je moguće kontaktirati putem Davora Dijanovića, radnim danom od 17 do 19 sati na broj +385-95-909-7746.

Poveznice

Snalaženje

Kako se snaći?Svi članci na Portalu su smješteni ovisno o sadržaju po rubrikama. Njima se pristupa preko glavnoga izbornika na vrhu stranice. Ako se članci ne mogu tako naći, i tekst i slike na Portalu mogu se pretraživati i preko Googlea uz upit (upit treba upisati bez navodnika): „traženi_pojam site:hkv.hr".

Administriranje

1 klik na Facebooku za hkv.hr

Pretraži hkv.hr

Lijepa Naša

0074_Marusevec_0358.jpg
Copyright © 2018 Portal Hrvatskoga kulturnog vijeća. Svi sadržaji na ovom Portalu mogu se slobodno preuzeti uz navođenje autora i izvora,
gdje je izvor ujedno formatiran i kao poveznica na izvorni članak na www.hkv.hr.
Joomla! je slobodan softver objavljen pod GNU Općom javnom licencom (GPL).