Slava hrvatskih mučenika

Kršćanska je vjera živa po Kristovoj žrtvi vlastita života na križu za čovjeka u Njegovu uskrsnuću, živa je i u uskrsnuću svakog čovjeka koji žrtvuje svoj život za vjeru u Isusa Krista. Tu istinu svjedočili su svojim životima i mnogi vjernici-mučenici na kojima Crkva gradi svoju vjeru, i u zajedništvu s pukom kuću svojega postojanja, to jest piše svoju povijest, kao što je to hrvatski plemić-mučenik Fran Krsto Frankopan izrazio stihovima: “Navik on živi, ki zgine pošteno!“ Cijelim svojim bićem predani idealu slobode za svoj narod, i u ljubavi dali vlastiti život za bližnjega, za svojega brata u Kristu, i svoju kršćansku vjeru, vjernici-mučenici gradbena su poveznica Crkve u njezinu zajedništvu s Kristom.

triptihNLcijeli trsMALA

„U kršćanskoj starini“ čitamo u pastirskoj poslanici biskupa Mile Bogovića „onaj koji je tako završio svoj zemaljski put nazvan je svjedokom (martys). Budući da je to životno svjedočanstvo bilo povezano s podnošenjem nasilja i mučenjem, u hrvatskom jeziku takve nazivamo mučenicima... Bez obzira gdje se mučeništvo dogodilo, mučenici su bili zajedničko blago cijele Crkve....“ Na ovoj kršćanskoj istini biskup Bogović pokrenuo je i projekt izgradnje Crkve hrvatskih mučenika na Udbini kao vidljivog znaka njihove žrtve za vjeru u Krista koja živi u toj vjeri i svijetli u svijesti naroda kroz tolika stoljeća, i za sva vremena. Potom je u suradnji s konzervatorom Radoslavom Bužančićem povjerio kiparu Kuzmi Kovačiću da u istoj crkvi likovnim jezikom izrazi tu žrtvu mučenika za vjeru u Krista i slobodu svojega hrvatskog naroda kao istinitu činjenicu što je čitamo u brojnim događajima i osobama kroz povijest prožetu mučeničkom žrtvom.

„Mučenički čin“, piše u istoj biskupovoj poslanici, „uvijek u sebi uključuje prihvaćanje žrtve života iz ljubavi prema nekome (Bogu, čovjeku, prijatelju narodu/domovini)“. Ove je kršćanske vrijednosti, kao i činjenice iz hrvatske povijesti Kuzma Kovačić oblikovao u reljefu postavljenom na zidnoj plohi iza oltara u Crkvi hrvatskih mučenika u trodijelnoj cjelovitosti kiparskoga djela. Oltarni reljef kipar je klesao u vrsnom bračkom kamenu „maslinica“ tako nazvanom po istoimenom kamenolomu u Pučišćima, a i dobro znanom po njegovoj specifičnoj bijeloj boji, čvrstoći, te, nadasve, po jedinstvenoj podatnosti za klesanje.

ReljefCrkva oltar

Taj golemi posao na kamenom reljefu, za kojega nije pretjerano kazati da je kiparsko-klesarski pothvat, Kuzma Kovačić je, sa svojim višegodišnjim kiparskim suradnikom, majstorom dlijeta Krešimirom Tomasovićem, i njegovim sinovima, Antom i Franom, započeo raditi početkom prosinca 2014. godine, pa sve do srpnja 2015. godine kada se još moglo dobro čuti kako njihove marljive ruke udaraju čekićem u dlijeto oblikujući iznijansiranu strukturu reljefa u bijelom bračkom kamenu.

Reljef je impresivan po kiparskoj oblikovnoj invenciji, i iznimno zahtjevnom klesarskom umijeću, a i po velikoj kamenoj površini koju su kipar i njegovi suradnici mjesecima strpljivo obrađivali u klesarskoj radionici Stipe Vrandečića u Pučišćima. Naime, reljef je cjelina od tri nejednaka dijela, srednjeg, i najvećeg, od 7,5 x 4 m., i dva bočna jednakih mjera, od 5 x 3,60 m. Sva tri dijela reljefa klesani su na ukupno 70 kamenih ploča sastavljenih u triptih na kojemu je oblikovana naša bremenita povijest kroz tri tragična događaja koja su duboko usječena u svijest hrvatskog naroda prožetom patnjom i mučeništvom: Bleiburg, Krbavsko polje, Vukovar. Ta tragedija povijesnih događaja naglašena je i riječima citiranim iz svjedočanstva popa Martinca o hrvatskom stradanju na Krbavskom polju ispisanim glagoljicom pod svakim dijelom-poljem triptiha koje u latiničkom pismu čitamo u suvremenom hrvatskom jeziku - za Bleiburg: “Tada počeše cviliti mnoge udove i mnogi drugi“, za Krbavsko polje: “Turci nalegoše na jazik hrvatski“, i za Vukovar: “Tada padoše snažni vitezovi i slavni borci.“

Reljef cijeliTRS

Svoje klesarsko umijeće i kiparsko znanje stjecano kroz minula desetljeća plodnog stvaralaštva, i učvršćivano kroz brojna djela rađena u različitim vrstama kamena Kuzma Kovačić je u rafiniranoj sintezi oblikovao u čvrstu strukturu ovoga reljefa. Veliku kompoziciju reljefa u kamenu kipar je koncipirao u crtežima, kiparskim skicama i studijama u gipsu i modelu u glini kako bi uskladio prostorne odnose većeg i manjeg, daljeg i bližeg, višeg i nižeg, a minucioznim modeliranjem udubljenja i usjeklina, ispupčenja i šupljina, kosina i krivulja, točkastih, kružnih i nepravilnih oblika stvarao je dinamičan ritam svojega kiparskoga izraza snažne likovne sugestivnosti.

Nad tragičnim događajima iz hrvatske povijesti: Bleiburgu, Krbavskom polju i Vukovaru, kipar je oblikovao Kristovo tijelo kako se uzvisuje k svojem nebeskom Ocu, i u slavi Uskrsnuća dominira reljefom i određuje njegovo središte u simboličkoj i stvarnoj vjeri onih koji su u Njemu umrli da bi vječno živjeli – u mučenicima. Zato je njima na spomen ovaj kameni reljef i naslovljen „Slava hrvatskih mučenika“ da i svojim imenom izrazi puninu te istine u svjetlosti vjere u Krista kojom je obasjan.

Milan Bešlić
www.gospicko-senjska-biskupija.hr

Pet, 7-08-2020, 23:13:05

Najave

Pon Uto Sri Čet Pet Sub Ned
1
2
3
4
5
6
7
8
9
10
11
12
13
14
15
16
17
18
19
20
21
22
23
24
25
26
27
28
29
30
31

Komentirajte

Zadnji komentari

Kolumne

Telefon

Radi dogovora o prilozima, Portal je moguće kontaktirati putem Davora Dijanovića, radnim danom od 17 do 19 sati na broj +385-95-909-7746.

Poveznice

Snalaženje

Kako se snaći?Svi članci na Portalu su smješteni ovisno o sadržaju po rubrikama. Njima se pristupa preko glavnoga izbornika na vrhu stranice. Ako se članci ne mogu tako naći, i tekst i slike na Portalu mogu se pretraživati i preko Googlea uz upit (upit treba upisati bez navodnika): „traženi_pojam site:hkv.hr".

Administriranje

1 klik na Facebooku za hkv.hr

Pretraži hkv.hr

Kontakti

KONTAKTI

Telefon

Telefon Tajništva
+385 (0)91/728-7044

Elektronička pošta Tajništva
Elektronička pošta Tajništva
Ova e-mail adresa je zaštićena od spambota. Potrebno je omogućiti JavaScript da je vidite.

 

Elektronička pošta UredništvaElektronička pošta Uredništva
Ova e-mail adresa je zaštićena od spambota. Potrebno je omogućiti JavaScript da je vidite.

Copyright © 2020 Portal Hrvatskoga kulturnog vijeća. Svi sadržaji na ovom Portalu mogu se slobodno preuzeti uz navođenje autora i izvora,
gdje je izvor ujedno formatiran i kao poveznica na izvorni članak na www.hkv.hr.
Joomla! je slobodan softver objavljen pod GNU Općom javnom licencom.

Naš portal rabi kolačiće radi funkcionalnosti i integracije s vanjskim sadržajima. Nastavljajući samo pristajete na tehnologiju kolačića, ali ne i na razmjenu osobnih podataka.