"Sačuvaj nas Bože kuge, gladi i Hrvata"

U Novom listu od 7. prosinca 2013. objavljena je pjesma pod nazivom 'Povijest Hrvata za Boba Dylana' autora Predraga Lucića koji se ismijava Hrvatima stavljajući im u usta riječi historijske poduke Bobu Dylanu. U navedenoj pjesmi autor se osvrnuo na povijesni događaj pada Magdeburga u Tridesetogodišnjem ratu u kojemu su navodno učestvovale hrvatske postrojbe pod grofom od Tillyja i na izreku „Sačuvaj nas Bože kuge, gladi i Hrvata" koja se navodno nalazi na portalu magdeburške katedrale.

U Tridesetogodišnjem ratu, vjerskom ratu između katolika i protestanata, koji je buktio od 1618. do 1648. na strani katoličke lige sudjelovala je i laka konjica koju su njemački izvori nazivali Krabaten. Osim što se pod ovim nazivom podrazumijevala vrsta postrojbe, tj. laka konjica, upitna je i etnička pripadnost ovih „Hrvata" jer su većinom unovačeni s područja Militärgrenze, nama poznatijeg kao Vojna krajina, golemo područje habsburškog obrambenog pojasa protiv Osmanlija koje se protezalo od Jadranskog mora do Karpata.

Jedan od većih zločina u kojem su učestvovali pripadnici navedene lake konjice bio je i pad Magdeburga u kojem je nastradalo više od 20.000 stanovnika toga grada.

Od sveukupnog broja vojnika postrojbi carske vojske i katoličke lige (oko 22.600 pješaka i 3.100 konjanika - Poljaka, Mađara, Valonaca, Kozaka, tzv. hajduka i mnogih drugih plaćenika raznih nacionalnost) koji su sudjelovali u pljačkanju Magdeburga učestvovalo je oko 850 pripadnika navedene konjice.

Zbog ovog događaja Nijemci su navodno na pročelju magdeburške katedrale napisali: Gott beschütze uns vor der Pest dem Hunger und den Kroaten (Sačuvaj nas Bože kuge, gladi i Hrvata). No kolikogod se potrudili nećete pronaći ovaj natpis na spomenutoj katedrali zato što je on izmišljotina četničke propagande koja želi dokazati kako su Hrvati genocidan narod.

Podvala Vladislava Sotirovića

Dezinformaciju o natpisu na magdeburškoj katedrali internetom je proširo Vladislav B. Sotirović, docent Filološkog fakulteta u Vilniusu i osnivač on-line časopisa „Serbian Patriotic SotirovićDezinformaciju o natpisu na magdeburškoj katedrali internetom je proširo Vladislav B. Sotirović, docent Filološkog fakulteta u Vilniusu i osnivač on-line časopisa „Serbian Patriotic Sotorovic2Front", a detalje o padu Magdeburga donosi citirajući djelo Laze Kostića „Primeri hiljadugodišnje kulture Hrvata" tiskane u Chicagu 1953. u izdanju Srpske narodne obrane.Front", a detalje o padu Magdeburga donosi citirajući djelo Laze Kostića „Primeri hiljadugodišnje kulture Hrvata" tiskane u Chicagu 1953. u izdanju Srpske narodne obrane.

U ovom djelu izašlom u više tomova autor se potrudio sabrati sve primjere koji bi potvrdili riječi iznesene u predgovoru njegova djela: „Ali ne samo da su Hrvati u ovom našem decenijumu pokazali svirepstva kojih bi se svaki Hun ili Avar stidio, nego uopšte je sva njihova historija puna grozota, izdaja, otimačine, krađe, pljačke, ubistva nevinih i bespomoćnih. Nema ni jednog savremenog naroda, to znači još preostalog naroda o kome se historija tako odvratno izrazila kao što su Hrvati. Njihova dela opisuju sa puno groze. Gdegod su se pojavili, svuda su osramotili svoje ime i opoganili sve koji su s njima sarađivali".

Žalosno je da jedan hrvatski pisac (a Predrag Lucić to jest) prepisuje neprovjerene podatke iz četničke propagande, a još je žalosnije da jedan hrvatski dnevnik (a Novi list to jest) ovu četničku propagandu objavljuje. Da nije nepostojeći natpis jedina faktografska greška u ispjevanom pjesmuljku pjesnik Lucić potvrđuje i preimenovanjem grofa od Tillya u vojvodu Tillya. Svaki povjesničar zna da je na kršćanskom zapadu grofovska titula (comes) manja od vojvodske (dux).

Stoga, ako se htio pridržavati analognih srpskih termina, trebao je grofa od Tillya nazvati knjazom od Tillya. Sve to govori o neobrazovanosti samog pisca koji je pokušao hrvatskim građanima dati lekciju iz povijesti. Opravdanje mu možemo naći jedino ako sve protumačimo pjesničkom slobodom. Kao i u Boba Dylana.

Napomena:

U francuskom izdanju časopisa "Rolling Stone" Bob Dylan je izjavio: "Ako imate Ku Klux klan u krvi, crnci to mogu da osjete, čak i danas. Isto kao što Židovi mogu da osjete nacističku, SudTreba istaći da je sud u Parizu tužbu prihvatio kao osnovanu. Sutkinja koja je vodila slučaj Dylana je kasnije oslobodila optužbi uz obrazloženje kako je pjevač dao svoj pristanak samo za objavljivanje intervjua u američkom izdanju časopisa, dok to za francusko izdanje nije učinio. Stoga je krivnju zbog "javnih uvreda" i "poticanja mržnje" prebacila na direktora nadležnog za objavljivanje francuskog izdanja časopisa "Rolling Stonea" te naložila Prekršajnom sudu da preuzme slučaj.a Srbi hrvatsku krv". Protiv njega je u studenom prošle godine Predstavničko vijeće hrvatskih ustanova i zajednice Francuske (CRICCF) podnijelo tužbu na sudu u Parizu zbog "javnog vrijeđanja" i "poticanja mržnje", ne tražeći tada nikakvu materijalnu odštetu već samo ispriku. Iziritiran ovim postupkom francuskih Hrvata Lucić je u Novom listu objavio gore navedenu satiričnu pjesmu.

Ovo reagiranje, uz manju izmjenu, poslano je redakciji Novog lista te glavnim urednicima ovoga glasila nedugo nakon objave Lucićevog uratka. Nažalost, mišljenja koja se ne slažu s ideologijom koja danas vlada Hrvatskom teško mogu naći svoj put do javnih medija. Iako se možda čini da ovaj tekst nije aktualan, zbog vremenskog odmaka od objavljivanja pjesme, nisam se mogao pomiriti sa širenjem povijesnih falsifikata o hrvatskom narodu.

Prije osamostaljenja Hrvatske, teza o genocidnosti hrvatskog naroda visila je kao Demoklov mač iznad glave svakog svjesnog Hrvata. No niti danas nije nestala te se svatko tko istinski voli svoju Domovinu mora naprezati dokazati da nije ustaša, fašist ili nacional-socijalist.

Treba istaći da je sud u Parizu tužbu prihvatio kao osnovanu. Sutkinja koja je vodila slučaj Dylana je kasnije oslobodila optužbi uz obrazloženje kako je pjevač dao svoj pristanak samo za objavljivanje intervjua u američkom izdanju časopisa, dok to za francusko izdanje nije učinio. Stoga je krivnju zbog "javnih uvreda" i "poticanja mržnje" prebacila na direktora nadležnog za objavljivanje francuskog izdanja časopisa "Rolling Stonea" te naložila Prekršajnom sudu da preuzme slučaj.

Željko Bistrović