Za domoljubne medije i čuvare uspomene na hrvatska stradanja

Povodom sedamdesete obljetnice smrti vlč. Matije plemenitog Žigrovića (17. 07. 1943. – 17. 07. 2013.), župnika u župi Gornje Jesenje, Društvo za obilježavanje grobišta ratnih i poratnih žrtava iz Varaždina priredilo je u suradnji sa župom sv. Ivana Krstitelja i brojnim pojedincima i Udrugama spomen na žrtve ratnih i poratnih stradanja poubijane u Drugome svjetskom ratu kao i poginule, stradale i ubijene od totalitarnih ideologija XX. stoljeća, i poginule u Domovinskom ratu.

Sjećanje na mučeničku smrt vlč. Žigrovića kojeg su 17. srpnja sa župnog dvora odvele partizanske snage i nakon zvjerskog mučenja ubile održano je u nedjelju 14. srpnja, a obilježavanje godišnice smrti započelo je u 9 sati polaganjem vijenca i molitvom za žrtve na groblju u Krapini gdje je pokopano tijelo umorenog župnika. Potom je u 10 sati u vjeronaučnoj dvorani župe Svetog Ivana Krstitelja u Gornjem Jesenju otvorena izložba Žrtve, mučenici Varaždinske biskupije stradali u ratnim i poratnim progonima II. svjetskog rata, u kojoj su ukratko predstavljeni podaci o stradalim svećenicima, redovnicama i redovnicima, bogoslovima i sjemeništarcima koji su životom stradali u spomenutom razdoblju, s posebnim osvrtom na župnika Žigrovića, a ukratko je predstavljen i životni put svećenika Mirka Kovačeca (Gornje Jesenje 15. 08. 1909. – Buenos Aires – Argentina 1985.) koji se odlaskom u inozemstvo uspio spasiti od progona poratne komunističke vlasti te je u iseljeništvu i umro.

Otvaranje izložbe koja je bila u novouređenoj vjeronaučnoj dvorani Župe započelo je hrvatskom himnom Lijepa naša koju je otpjevao Katedralni zbor "Chorus liturgicus" iz Varaždina, a potom je sve sudionike, među kojima je bio i varaždinski biskup, mons Josip Mrzljak, pozdravio pater Josip Krčmar, župnik u Gornjem Jesenju.

U ime organizatora, Društva sve je pozdravio Franjo Talan koji je istaknuo da izložba obuhvaća podatke i prikupljenu građu o četrdesetak svećenika, redovnika i redovnica te bogoslova i sjemeništaraca koji su rođeni na jednoj od župa sadašnje Varaždinske biskupije ili pak su tu bili na službi kao što je i bio vlč Žigrović. Izložba je priređena korištenjem materijala iz Martirologija koji je izdan zahvaljujući istraživanju i zalaganju don Ante Bakovića, a dopunjen je s podacima o čs V. Cerković rodom iz župe Belica i župniku Tomislavu Štafanac župniku na župi Biškupec koji danas spada pod grad Varaždin.

style="text-align: justify;">Potom se predsjednik Društva za obilježavanje grobišta ratnih i poratnih žrtava, osnovanog u Varaždinu 20. rujna 2000.te godine osvrnuo na rad Društva koje je prvotno osnovano s ciljem obilježavanja najvećeg grobišta Varaždinske biskupije koje je na području Dravske šume Varaždina, a u nastojanju obilježavanja grobišta i stratišta i na ostalim područjima surađivalo se i s brojnim pojedincima i ustanovama koje rade na utvrđivanju istine o progonima i stradanjima stanovništva u doba totalitarnih ideologija i u ratovima XX. stoljeća.

Suradnja s ostalim društvima na promicanju istine i očuvanju uspomene na stradanja i žrtve

U svom izlaganju predsjednik Društva Franjo Talan je rekao: U dosadašnjem radu na prikupljanju podataka o žrtvama i grobištima Drugog svjetskog rata i poraća, kao i na njihovu obilježavanju sudjelovali smo s brojnim pojedincima i udrugama. Od Vladine Komisije Republike Slovenije do Hrvatskog žrtvoslovnog društva, Hrvatskog društva političkih zatvorenika, Hrvatskog domobrana, udruge Daksa iz Dubrovnika, Matice hrvatske Bjelovar i Čakovec, udruge Macelj 1945., a posebno dobra suradnja tijekom ovih godina bila je i sa slovenskim društvom koje je na grobištu u Kočevskome rogu sagradilo spomen kapelicu i podiglo na desetke križeva na stratištima i grobištima diljem Republike Slovenije. U posljednje vrijeme surađujemo i s inicijatorima osnivanja istarskog Društva blaženih Francesca Bonifacija i Miroslava Bulešića iz Rovinja.

Učili smo lažnu povijest koju će trebati na temelju istine sastaviti

Svima nam je cilj obilježiti grobišta i stratišta, žrtve popisati i istinu pred javnost iznijeti, a pokojnicima dati pravo na grob koje po našem mišljenju svakom čovjeku pripada. Za jednog susreta sa slovenskim Društvom za ureditev zamolčanih grobov predsjednik Franc Perme je rekao da je o našoj zajedničkoj povijest izneseno puno laži te će našu povijest na temelju istine trebati ponovo pisati (naša zgodovina ...).

Jedna od tih laži koje su nam desetljećima plasirali, koju smo svi učili i ponavljali je, je priča o danu ustanka naroda RH i BiH, a koju smo slavili 27. srpnja, kada je „puknula prva puška" u Srbu. No, taj ustanak nema nikakve veze s ustankom već se radi o masovnom ubojstvu hodočasnika sv. Ani u Kosovu kod Knina.

O tome kronika župe sv. Ante u Kninu i spisi arhiva biskupskog ordinarijata Banja Luke i mnoga druga svjedočanstva svjedoče da je na blagdan svete Ane 1941. godine, župnik župe Drvar vlč. Waldemar Maximilian Nestor sa svojim župljanima krenuo na hodočašće svetoj Ani u Kosovo kod Knina, kako je to i prije bio običaj. Došli su moliti za svoje obitelji za svoju djecu za svoj narod.., dakao oboružani jedino svojim krunicama kao svojim oružjem. Sutradan je bila nedjelja, pa da župljani koji su ostali u Drvaru ne bi bili bez mise, župnik je s hodočasnicima sjeo u „Šipadov" vlak uskog kolosijeka... Na tromeđi Bosne, Dalmacije i Like, oko Trurbara, vlak su zaustavili četnici... napali su vlak, župnika, izvukli iz vlaka i s njime skupinu hodočasnika, okrutno ih poubijali, a tijela im bacili u jamu Golubinjaču. Dakako, bez milosti bez križa i spomena...

Istoga dana su u Bosanskom Grahovu i okolnim selima srpski ustanici (četnici i „gerilski" komunisti) poubijali Hrvate. (izvor: članak na HKV-u i wikipediji i ostali). Dakle totalitarni komunistički sistem ukrao nam je istinu i pravo ljudima na dostojan pokop, a obasipao nas lažima...

Ubojstvo župnika Žigrovića početak masovnih likvidacija u sjevernoj Hrvatskoj

Ubojstvo župnika Žigrovića 17. srpnja 1943. samo je 1. čin u lepezi zla koja su od partizansko-komunističkih snaga uslijedile na ovim prostorima. Sljedbenici boljševizma terorom su nastavili. Uslijedila su zvjerstva i masovne likvidacije zarobljenih 88 vojnika koji su branili Varaždinske Toplice 29. rujna 1943. (komemoracija će ove godine biti 23. kolovoza), slična sudbina bila je namijenjena i partizanskim zarobljenicima nakon prvog "oslobađanja" Ludbrega 4. listopada 1943. , a po završetku ratu, u poratnom razdoblju sistem masovnih ubojstva i likvidacija postao je uobičajena praksa (grobište Repova šuma u Štrigovi nastalo je u ožujku 1947., skoro dvije godine nakon završetka Drugog svjetskog rata?!?!).

Kako je "crvena nit" boljševizma nastavila vezati vez i u demokratskoj Hrvatskoj te laži prenašane su i u knjigama i "znanstvenim publikacijama", a nastavljene su i u 21. stoljeću, što i nije čudno s obzirom na izneseno. Žalosno je da u ta djela nisu uneseni podaci koji župnika opisuju u pozitivnom svjetlu, a kojih nesumnjivo ima, a koje sam i osobno čuo i pročitao.
Zbog toga smo smatrali da treba tu mučeničku smrti župnika Žigrovića dostojanstveno obilježiti – i dalje raditi na proučavanju istine i spomena na nju, kao i na žrtve koje su od totalitarnih sistema stradale.

Vjerujem da će tome dati i puni doprinos Povjerenstvo koje se na nivou biskupije planira formirati. Nadam se da ćemo obilježavanjem godišnjice smrt župnika Žigrovića potaknuti ostale župe, obitelji i pojedince, pa i cijelu Crkvu na iznošenje istine o stradanjima i progonima počinjenih u doba ratova, diktatura i totalitarnih sustava koji su vladali u XX. stoljeću.

 

A možda se s vremenom steknu uvjeti da se koji od mučenika mogne predložiti za slugu Božjega ili blaženika kao vlč. Miroslav Bulešić. – rekao je predsjednik Društva za obilježavanje grobišta i potom još jednom zahvalio svima koji rade na očuvanje istine.

Potom je poznati publicist i istraživač hrvatskih stradanja Damir Borovčak iz Zagreba, član udruge Macelj 1945. (Damir Borovčak) iznio polusatno predavanje popraćeno s fotografijama koje su se nizalo na pripremljenom video platnu, a u izlaganju su iznesene i pojedinosti i o stradanju ostalih svećenika stradalih u Zagorju ili rođenih na tom području od kojih je na početku Domovinskog rata stradao i sisački župnik Antun Grahovar, ubijen 1990. godine.

U jedanaest sati biskup Mrzljak predvodio misu za stradale

Po održanom predavanju izložbu su razgledali i brojni pojedinci koji zbog skučenog prostora nisu prije mogli ući u dvoranu, a potom je u župnoj crkvi Sv. Ivana Krstitelja, misu predvodio i propovijed održao mons. Josip Mrzljak. Uz domaćeg župnika, p Josip Krčmara, u koncelebraciji su još bili, dekan bednjanskog dekanata, vlč. Stjepan Vorih, župnik iz Vrbna, vlč. Marko Štefanec, biskupov tajnik i vlč. Danijel Herceg, novoimenovani župnik na župi Gornje Jesenje.

Pod misom je pjevao Katedralni zbor "Chorus liturgicus" iz Varaždina, uz orguljašku pratnju Višeslava Jaklina, a pjevanju se, zajedno s domaćim pjevačima i hodočasnicima iz Kalinja iz župe Sveti Ivan Zelina, priključila i Maja Galović, orguljašica župe Gornje Jesnje, kao i domaći pjevači. U misnom slavlju sudjelovali su ministranti Filip Sitar (8) i trinaestogodišnji David Gašparić i Kristijan Kranjčec, a poslanicu i molitvu vjernih pročitale su Sara Gašparić i Ivana Galović.

Osvrt na propovijed i misu objavit će se i u Glasu koncila te ga nećemo tu iznositi, a za završetak misnog slavlja katedralni zbor odabrao je pjesmu Ljiljane bijeli koju je skladao kapucin fra. Anzelmo Canjuga, koji je u doba „narodne demokracije" život završio na robiji u logoru Stara Gradiška, kao zatvorenik jugo-komunističke totalitarne vlasti.

Zahvala za pomoć u očuvanju istine i organizaciji spomena na župnika Žigrovića

Po završetku mise domaćini su priredili za goste zakusku u Općini Jesenje, a zahvalu za pomoć u organiziranju spomena na stradanja i žrtve župe Gornje Jesenje i žrtve ratnih i poratnih stradanja poubijane u Drugom svjetskom ratu kao i poginule, stradale i ubijene od totalitarnih ideologija XX stoljeća, i poginule u Domovinskom ratu, još jednom je svima koji su tome doprinijeli zahvalio predsjednik Društva. Zahvalnice Društva za obilježavanje grobišta ratnih i poratnih žrtava tom su prilikom dodijeljene župi Gornje Jesenje, p. Josipu Krčmaru, župniku na župi Gornje Jesenje, Damiru Borovčaku iz Zagreba, a zahvalnicu udruzi Macelj 1945. primio je predsjednik Stjepan Brajdić.

Zahvalnici za pomoć u organizaciji spomena primio dodijeljena je i Ivanu Jaklinu iz Varaždina, Katedralnom zboru "Chorus liturgicus" iz Varaždina, Ivanu Galoviću, zvonaru župne crkve Sv. Ivana Krstitelja Gornje Jesenje, zahvalnicu za pomoć Općini Jesenje, primio je zvonar Galović, predsjednik Općinskog Vijeća, a zahvalnicu je primio i Milan Pavić iz Đurmanca. Potom je zahvalnica dodijeljena Hrvatskom društvu katoličkih novinara, Društvu Prijatelji grada Krapine, Tomislavu Vukoviću, promicatelju istine i novinaru katoličkog tjednika Glas koncila, Dragutinu Šafariću, predsjedniku Povjerenstva Društva za Republiku Sloveniju, Društvu za obilježavanje grobišta žrtava komunizma – Čakovec (predsjednik Josip Kolarić), Udruzi Hrvatski domobran Varaždinske Toplice, Udruzi Hrvatski domobran Varaždin – Čakovec, biskupu, mons. Mili Bogoviću, predsjedniku Komisije HBK i BK BiH za hrvatski martirologij, mons. Vjekoslavu Huzjaku, bjelovarsko-križevačkom biskupu, mons. Vladi Košiću, sisačkome biskupu, biskupu mons. Jurju Jezerincu, vojom ordinariju u Republici Hrvatskoj, Hrvatskom žrtvoslovnom društvu Zagreb, don Anti Bakoviću, mons. Josipu Mrzljaku, varaždinskom biskupu i Varaždinskoj biskupiji.

Na kraju susreta domaćinima i organizatorima sjećanja na žrtve i stradanja uputio je biskup mons. Josip Mrzljak, a pjesmom su se od Gornjeg Jesenja oprostili i članovi Katedralnog zbora "Chorus liturgicus" iz Varaždina.

Svima koji se nisu mogli odazvati susretu, kao i onima koji su zbog obveza nakon mise otišli, zahvalnice će se dodijeliti poštom ili na prvom susretu koji će se održati 23. kolovoza na Dan sjećanja na žrtve totalitarnih ideologija.

Uz predsjednika Društva iz udruge su na komemoraciji još bili, Lidija Vukalović i Zlata Krušarovski iz Remetinca (Novi Marof), Stanko Cecelja, Franjo Črep i Stanko Lazar te Ivan Medjimorec, predsjednik udruge Hrvatski Domobran Varaždin-Čakovec, Ivica Dijanuš i članovi Udruge Hrvatski domobran Varaždinske Toplice, Dragutin Šafarić iz Velenja, predstavnici spomenutih udruge i brojni vjernici.

Franjo Talan