Zlatko MilišaZlatko Miliša karikatura

Šutnja je zlo

 Tipovi ljudi

U društveno-humanističkim znanostima može se naći više klasifikacija različitih tipova ljudi. Okruženi idiotimaTako Thomas Erikson u knjizi Okruženi idiotima spominje prema karakternim osobinama četiri dominantna tipa ljudi. I talijanski psiholog Vittorino Andreoli u knjizi Pismo učitelju piše o više tipova učitelja, ali i on zaboravlja da postoji kombinacija različitih tipova. Stara Hipokritova podjela govori o četiri tipa temperamenta koji ne uključuju kombinacije temperamenata s karakternim specifičnostima i odnosima prema sebi i drugima. Temperament je zadana kategorija, a karakter nije.

Ovdje ću ponudi svoju podjelu ljudi u odnosu prema sebi i drugima te potom dovesti u vezu s tipovima ljudi koje preferiramo. Pored toga, naglasit ću zašto su važne određene karakteristike temperamenta u odnosima s drugima, ali i kod pronalaženja najpoželjnijih tipova u (ruko)vođenju.

Dva tipa ljudi okrenutih sebi

Postoje dva tipa ljudi okrenutih sebi: prvi su usamljeni i okrenuti svom egocentrizmu, a drugi su okrenuti svojoj samoći. Prvi žive u stalnim strahovima za sebe i u zadovoljavanju svojih poriva, gledaju kako "nahraniti" svoj ego, vođeni afektivnim ponašanjem i žive lažne oblike društvenosti. Takvi su usamljeni i kada su s drugima. Oni su u većini i odraz su otuđenog društva i (vlastite) moralne bijede.

Drugima kutak samoće daje mir u (boljem) razumijevanju sebe i svijeta oko sebe. Važne odluke donose kad su sami. Ovaj tip ljudi su orijentirani na 1. samovođenje – sposobnost (samo)reguliranja svojih potreba, vrednota i prioriteta i 2. nadilaženje samog sebe - sposobnost introspekcije, a uz upomoć kontemplacije i duhovnosti. Psihijatrica Elisabeth UsamljenostKübler-Ross je zapisala: "Learn to get in touch with the silence within yourself" (Nauči se kako doći u dodir s tišinom u sebi). Ako je ishodište u meni, (to) ne znači da je u meni cilj. Biti sam sa sobom "dopušta nam uvažavati druge u njihovoj jedinstvenosti. Naša vlastita osama pozdravlja osamu drugih."(Henri J. M. Nouven u knjizi Živjeti – ovdje i sada )

Kada je čovjek sam, to ne znači da je (ostao) bez sebe. Njemački psihijatar Manferd Spitzer u knjizi Usamljenost navodi da je zdrava samoća "djelotvorna protiv usamljenosti". Samoću i usamljenost treba dijeliti. Usamljeni ljudi prave zidove, a oni koji žive u samoći prave granice. Zidovi dijele ljude, a granice su potrebne radi poštovanja integriteta druge osobe i osobne mentalne higijene. "Primjerene granice povećavaju našu sposobnost da skrbimo o drugima. Ljudi s dobro razvijenim granicama su najbrižniji ljudi". (H. Cloud i J. Townsend u knjizi Granice)

Oni s bogatim životnim iskustvom preferiraju samoću. Samoća ne znači biti sam zato što si svoj. Samoća je "raskoš bogatih duhova" (Ivo Andrić). Sami sa sobom ne žele biti sa svakim. "Usamljenost znači nemati nikog, čak ni kad je netko sa mnom" (Jeannette Fisher). U tom svjetlu Pascal Mercier u romanu Noćni vlak za Lisabon provocira nas konstatacijom da golema većina ljudi čini djela zbog straha od izopćenja i usamljenosti. "Je li to razlog zašto tako rijetko govorimo što mislimo? Zašto se inače držimo uništenih brakova, lažnih prijateljstava?" Stoga, onaj tko je sam sa sobom nema straha od odbacivanja. Robert Wilson u romanu Slijepac iz Seville napisao je: "Najgore je kad si ostavljen tako što je druga osoba izabrala samoću". Na tragu ovih misli i psihijatar Robert Torre je za života izjavio: „Društvenost proizlazi iz nemoći podnošenja osamljenosti. Unutrašnja praznina voli se skrivati u ispraznom druženju. Budući da ih na druženje goni strah od usamljenosti, s drugima su samo da ne bi bili sami sa sobom. Utoliko je bijeg od samoće zapravo bijeg od sebe“.

Nutarnja praznina se kompenzira ispraznim partnerskim odnosima ili druženjima. Zato A. P. Čehov ironično komentira: "Ako se bojiš usamljenosti, ne ženi se". Usamljenost je usud otuđene većine kada postanu dio usamljene gomile i/ili gomila usamljenika.

Ljudi okrenuti drugima

Postoje i dva tipa ljudi okrenutih drugima. Prvi su okrenuti vrednotama altruizma i suosjećanja. Oni u praksi potvrđuju Granicepomažuće ponašanje. Oni promiču u praksi ideju suradljivosti.

Drugi su tip ljudi koji se bezuvjetno prilagođavaju drugima. Od vlastitog dostojanstva važnije im je što će drugi misliti o njima. Konformizam i nebriga za druge razara nutarnji i vanjski svijet. Takvi su iskrenost zamijenili konformizmom, a prepoznatljivi su i po sebičnosti (kao i u prvoj tipologiji onih okrenutih sebi). U ovom obliku sebični tipovi se "osjećaju iznevjereno i nevoljeno kad ih netko drugi ne iščupa iz problema. Ne prihvaćaju odgovornost za vlastite živote". (H. Cloud i J. Townsend u knjizi Granice). Takvi ne pomažu, ali imaju od drugih očekivanja. Ljudi koji nisu usmjereni na druge nemaju što raditi u medicini, psihologiji, socijalnom radu, teologiji, pedagogiji… Tzv. mentalizacija (biti svjestan svojih, ali i tuđih mentalnih stanja) važna je osobina posebno kod humanističkih profesija.

Koje tipove preferiramo?

Thomas Erikson u svojoj knjizi Okruženi idiotima govori o introvertiranim flegmaticima. Takvi su strpljivi, prilagodljivi, staloženi, taktični, brižni, oprezni, izbjegavaju sukobe i kad ih maltretiraju, obzirni, plašljivi, neodlučni, "uravnoteženi, a ponekad ravnodušni. Znaju pretjerano vagati situacije i ljude. Skloni su govoriti iza leđa osobe o kojoj je riječ pa ih drugi smatraju neiskrenima." Takvi tipovi su često oličenje beskičmenjaštva. Iako takvi tipovi izbjegavaju sukobe, ja ih se radije klonim.

Drugi tip osoba su ekstrovertirani. Oni su iskreni, izravni, nestrpljivi, neprilagodljivi, ambiciozni, uporni, otvoreni, odlučni, distancirani od većine, temperamentni, nepokolebljivi, neovisni, impulzivni, pesimistički, često ulaze u sukobe. To su osobe s koleričnim temperamentom, često se percipiraju kao ambiciozne, neovisne, tvrdoglave, nestaložene i svadljive. S takvima rado pričam, jer su iskreni, izravni, nisu kalkulanti i kukavice.

Karakteristike poželjnog tipa u vođenju i/ili lidera

U potrazi za liderima, najpoželjniji su altruistični i empatični tipovi. Takvi imaju viziju radnog ili društvenog prosperiteta, stavljaju opće interese iznad osobnih. Nisu kukavice i otvoreni za suradnju i kritike (s prijedlozima): što bi trebao prestati raditi, što nastaviti i s kojim projektima započeti. Mišljenje drugih prihvaćaju kao korigiranje vlastitih Istinsko vodstvoiskaza, projekata ili postupaka. Alexandre Havard u knjizi Istinsko vodstvo smatra da takvi autoritativni tipovi imaju osobine liderstva koje podrazumijevaju ove osobine: pravednost, hrabrost, dosljednost, služenje drugima - velikodušnost i poniznost – nisu narcisoidni! Oni poučavaju a ne zapovijedaju, opraštaju, daju priznanje najboljima te iskazuju "empatiju tako što sa svakim čovjekom postupa kao s jedinstvenim i neponovljivim pojedincem" (Havard). Međutim, u krivu je kada smatra da je liderstvo pitanje (samo) karaktera, a ne i temperamenta. S temperamentom se rađamo, a karakter se formira odgojem i iskustvom. Pravi lideri strastveno rade, svoj posao doživljavaju kao poziv i daju svoje potencijale za dobrobit drugih i zajednice. Ukoliko nemamo jasne ciljeve, ako ne znamo što želimo biti ili postići, tada se skrivamo iza napuhane samouvjerenosti, a frustracije rezultiraju napetim odnosima s drugima.. Elien Mullingan u knjizi Upravljanje životom je zapisala "Izraz da netko obavlja svoju misiju podrazumijeva strast prema cilju"

Smatram da introvertirani flegmatici i kolerični tipovi ne smiju biti vođe. Talijanski psiholog Vittorino Andreoli (najbolje) autoritativne učitelje vidi kao "dirigente orkestra" i naziva ih legendama i/ili idealnima, jer se percipiraju kao otvorene, poštene, cijenjene, vrijedne, dosljedne, osobe koje uživaju u svom poslu, suradljive - spremne za pomoć svima i ne ističu sebe nego suradnike. Stoga, birajmo i nagrađujmo empatične i altruistične, jer (samo) tako možemo očekivati pozitivne pomake.

Zaključno: Ljude dijelim na 1. okrenute sebi - svom egoizmu i svojoj samoći (ne i usamljenosti) i 2. drugima (zarobljenici konformizma) i one druge - osjetljive na tuđe potrebe - altruistične. Ove potonje vidim kao poželjne lidere i naše lanterne - od odgoja do politike!

Dragi čitatelji, podsjećam vas da sam otvorio svoj podcast koji je vidljiv na YouTube kanalu pod nazivom Slavonski svjetionik, koji se emitira ponedjeljkom i četvrtkom u 19 sati te ne će biti duži od deset minuta! Pozivam vas da se (besplatno) preplatite! Pogledajte 11. dio.

prof. dr. sc. Zlatko Miliša

 

HKV.hr - tri slova koja čine razlikuAgencija za elektroničke medijePrilog je dio programskoga sadržaja "Događaji i stavovi", sufinanciranoga u dijelu sredstvima Fonda za poticanje pluralizma i raznovrsnosti elektroničkih medija.

 

Ned, 19-05-2024, 23:36:54

Potpora

Svoju članarinu ili potporu za Portal HKV-a
možete uplatiti i skeniranjem koda.

Otvorite svoje mobilno bankarstvo i skenirajte kod. Unesite željeni novčani iznos. U opisu plaćanja navedite je li riječ o članarini ili donaciji za Portal HKV-a.

barkod hkv

Komentirajte

Zadnji komentari

Telefon

Radi dogovora o prilozima, Portal je moguće kontaktirati putem Davora Dijanovića, radnim danom od 17 do 19 sati na broj +385-95-909-7746.

AKT

Poveznice

Snalaženje

Kako se snaći?Svi članci na Portalu su smješteni ovisno o sadržaju po rubrikama. Njima se pristupa preko glavnoga izbornika na vrhu stranice. Ako se članci ne mogu tako naći, i tekst i slike na Portalu mogu se pretraživati i preko Googlea uz upit (upit treba upisati bez navodnika): „traženi_pojam site:hkv.hr".

Administriranje

Pretraži hkv.hr

Kontakti

KONTAKTI

Telefon

Telefon Tajništva
+385 (0)91/728-7044

Elektronička pošta Tajništva
Elektronička pošta Tajništva
Ova e-mail adresa je zaštićena od spambota. Potrebno je omogućiti JavaScript da je vidite.

 

Elektronička pošta UredništvaElektronička pošta Uredništva
Ova e-mail adresa je zaštićena od spambota. Potrebno je omogućiti JavaScript da je vidite.

Copyright © 2024 Portal Hrvatskoga kulturnog vijeća. Svi sadržaji na ovom Portalu mogu se slobodno preuzeti uz navođenje autora i izvora,
gdje je izvor ujedno formatiran i kao poveznica na izvorni članak na www.hkv.hr.
Joomla! je slobodan softver objavljen pod GNU Općom javnom licencom.

Naš portal rabi kolačiće radi funkcionalnosti i integracije s vanjskim sadržajima. Nastavljajući samo pristajete na tehnologiju kolačića, ali ne i na razmjenu osobnih podataka.