Zlatko MilišaZlatko Miliša karikatura

Šutnja je zlo

 Euro oduševljenju dolazi kraj

Zadnja fobija od EU skeptika dolazi od bivšeg ministra vanjskih i europskih poslova Davora Ive MilišaStiera, kada je za skoru premijerku Italije, gospođu Meloni izjavio da je "talijanski nacionalist što izražava euroskepticizmom". Stier distanciranje od EU birokrata vidi kao opasno širenje nacionalizma, od mađarskog, poljskog do talijanskog. Nije mu bitna činjenica da se skora talijanska premijerka protivi rodnoj ideologiji, da je u svojim govorima stala u obranu obitelji i kršćanstva! I onda nam kažu da je HDZ demokršćanska stranka!?

Ljudi s opasnim namjerama?

I prije nego što smo pristupili EU hadezeovci su nas plašili EU skepticima. Raniji ministar vanjskih poslova u Hrvatskoj, a danas predsjednik Sabora, Goran Jandroković svojevremeno se hvalio kako su "identificirali skupine euroskeptika". Dakle, ljudi koji otkrivaju neokolonijalne strategije "velikih", (bankarskog) porobljavanja i sloma "demokratskih vrijednosti" EU-a stavljeni su na listu ljudi s "opasnim namjerama". Nije mi žao što sam na toj listi.

U siječnju 2012. sam sudjelovao na okruglom stolu održanom u Splitu gdje sam konstatirao kako postoji veliki raskorak između političkih elita koje zagovaraju ulazak Hrvatske u EU i raspoloženja građana. Naglasio sam i kako se eu zastava(pro)vodi indoktrinacija ulaska Hrvatske u Uniju, neviđena i u ranijoj tzv. socijalističkoj Jugoslaviji. Moje teze je obranio i Branimir Lukšić tvrdnjom kako treba razlikovati "EU-skepticizam od euroskepticizma, jer je Europska unija federalna diktatura koja pogoduje političkim elitama, a ulaskom u nju Hrvatska će postati periferija." Kolega Nenad Zakošek nije vidio u tome nikakav problem, već jedinu alternativu EU! Replicirao sam mu da neindoktrinirani sumnjaju, propituju i nikada ne kažu da nemaju izbora!

Takvi EU poltroni zapravo pljucaju po sebi, jer onaj tko kritički prosuđuje traži alternative. Oni koji ne sumnjaju neizravno govore o svojoj intelektualnoj inferiornosti. Samo dogmatici ne propituju i kažu da nemamo alternativu. Oni pljucaju po nama euroskepticima, a ljute se kad ih zovem(o) EU poltronima! Mi, euroskeptici nismo eurofobi nego eurealisti, koji propitujemo političku nadtvorevinu koju su smislili globalisti, korporatisti i "bankaroidi." (Davor Pavuna)

Od 2014. raste histerija protiv EU skeptika

Njemački tjednik Der Spiegel je točno prije deset godina naveo imena političara "koji svojim radom i izjavama podrivaju temelje Europske unije". Među najpoznatijim imenima jesu mađarski premijer Viktor Orban i Britanac Nigel Farage. Vlada mađarskog premijera Viktora Orbana, prema navodima iz tih novina, "donijela je niz kontroverznih odluka čime se oštro suprotstavila Bruxellesu".

Uspjeh euroskeptika na europskim izborima iz svibnja 2014. izazvao je bijesne komentare čelnika glavnih političkih skupina u Europskom parlamentu. Od 2014. do danas kod nas i u tzv. slobodnoj Europi nastaje panika od kada se Jaroslaw Kaczynskieuroskeptike naziva nacionalistima, ultradesničarima, ili ultraljevičarima, samo zato je govore o raspadu temeljnih načela EU i/ili propituju funkcioniranje postojeće Europske unije. Poljaci u listopadu 2015. dovode na vlast "konzervativne euroskeptike". Na parlamentarnim izborima stranka Pravo i pravda (PiS) Jaroslawa Kaczynskog dobila je apsolutnu većinu.

Nekada i danas režimski mediji plaše građane prema kojima "pobjeda fašistoidnih desničara širom Europe prijeti Europskoj uniji". Evo kako su to komentirali režimskim medijima prihvatljivi europejci. Čelnik socijalista Austrijanac Hannes Swoboda izjavio je da će nas takav "nacionalizam stajati socijalnog mira, napretka i međunarodnog povjerenja". Drugi EU-parlamentarac dodaje: "Smeta mi što se Europljani osjećaju bespomoćno pred euroskeptičnim ideologijama, kako lijevim tako i desnim" (član "zelenih" Daniel Cohn-Bendit). Pobjednica svibanjskih europskih izbora 2016. u Francuskoj Marine Le Pen u razgovoru za njemački tjednik Der Spiegel je izjavila da "vjeruje u Europu nacionalnih država, u Europu zasnovanu na suradnji, ali ne želim Europsku sovjetsku uniju." Ona nekada, kao i skora talijanska premijerka, etiketirane su kao opasne profašističke osobe. Moje pitanje je: Tko su ljudi s opasnim namjerama? Jesu li to oni koji upozoravaju ili oni koji šire nesnošljivost i stigmatiziranje onih koji imaju drugačije argumente?

Sumnja je osnova kritičkog mišljenja

Sumnja je početak spoznaje. Intelektualci s hrabrošću i suprotnim idejama od unisonih prorežimskih stavova nekada i danas ostaju obilježeni. Sumnja, a nikada idolopoklonstvo otvaraju vrata hrabrosti. Nije svoj onaj tko druge pita kome Guske u maglipripada. To su "guske u magli" (Stepan Radić). Onaj tko kritički razmišlja odbija isključivost, preferira argumentiranu raspravu i odbacuje unisono tumačenje. Režimlije one koji sumnjaju nazivaju saboterima.

Moj kolega s Filozofskog fakulteta u Osijeku Branko Kuna, za života, je kazao na javnom predavanju: "Prije se govorilo o socijalističkim vrijednostima, a danas se dopunjuje atribut europski. Takva uporaba samo otjelovljuje misterij u čiju moć ne valja sumnjati, a u suprotnom, onaj tko njih niječe ili nije s njima u suglasju mogao bi u hrvatskom društvu, u kojem 'pravne institucije rade svoj posao', biti okvalificiran kao euroskeptik, militant, nacionalist, protivnik međunarodnog poretka ili onaj koji ugrožava nacionalne interese".

Zaključno: EU-foriju potiču poslušnici, plaćenici ili ljudi bez (EU) vizije i nacionalnog identiteta. Euroskeptici nisu eurofobi nego eurealisti! Čovjek je biće koje sumnja i traži alternative. Samo dogmatici kažu da nemamo alternativu.

Euro oduševljenju dolazi kraj.

prof. dr. sc. Zlatko Miliša

 

HKV.hr - tri slova koja čine razlikuAgencija za elektroničke medijePrilog je dio programskoga sadržaja "Događaji i stavovi", sufinanciranoga u dijelu sredstvima Fonda za poticanje pluralizma i raznovrsnosti elektroničkih medija.

 

Čet, 10-10-2024, 05:46:04

Potpora

Svoju članarinu ili potporu za Portal HKV-a
možete uplatiti i skeniranjem koda.

Otvorite svoje mobilno bankarstvo i skenirajte kod. Unesite željeni novčani iznos. U opisu plaćanja navedite je li riječ o članarini ili donaciji za Portal HKV-a.

barkod hkv

Komentirajte

Zadnji komentari

Telefon

Radi dogovora o prilozima, Portal je moguće kontaktirati putem Davora Dijanovića, radnim danom od 17 do 19 sati na broj +385-95-909-7746.

AKT

Poveznice

Snalaženje

Kako se snaći?Svi članci na Portalu su smješteni ovisno o sadržaju po rubrikama. Njima se pristupa preko glavnoga izbornika na vrhu stranice. Ako se članci ne mogu tako naći, i tekst i slike na Portalu mogu se pretraživati i preko Googlea uz upit (upit treba upisati bez navodnika): „traženi_pojam site:hkv.hr".

Administriranje

Pretraži hkv.hr

Kontakti

KONTAKTI

Telefon

Telefon Tajništva
+385 (0)91/728-7044

Elektronička pošta Tajništva
Elektronička pošta Tajništva
Ova e-mail adresa je zaštićena od spambota. Potrebno je omogućiti JavaScript da je vidite.

 

Elektronička pošta UredništvaElektronička pošta Uredništva
Ova e-mail adresa je zaštićena od spambota. Potrebno je omogućiti JavaScript da je vidite.

Copyright © 2024 Portal Hrvatskoga kulturnog vijeća. Svi sadržaji na ovom Portalu mogu se slobodno preuzeti uz navođenje autora i izvora,
gdje je izvor ujedno formatiran i kao poveznica na izvorni članak na www.hkv.hr.
Joomla! je slobodan softver objavljen pod GNU Općom javnom licencom.

Naš portal rabi kolačiće radi funkcionalnosti i integracije s vanjskim sadržajima. Nastavljajući samo pristajete na tehnologiju kolačića, ali ne i na razmjenu osobnih podataka.