Civilizacija  "permanentnog stvaranja kaosa"

Živimo u svijetu nametnutog kaosa. Stratezi kaosa ciljano stvaraju ratove, netrpeljivosti, terorizam, frustracije, sukobe, podjele, defetizam, apatiju i otuđenje. Vladari kaosa potiču kolektivnu histeriju – od Milišafarmaceutske mafije do bankarske mafije koja je stvorila pakleni plan života na dug. Stratezi kaosa stalno ljude zastrašuju različitim opasnostima. To je matrica raznovrsnih zagluplivanja, indoktriniranja ili manipulacija, kada se suptilnim strategijama ograničavaju ljudske slobode. Strategije kaosa su osmišljene da bi ljudi pristali na nametnute podjele, našli izgovore da ih pasivnost oslobađa od odgovornosti.

Ruski filozof Aleksandr Dugin, današnju civilizaciju naziva strategijom "permanentnog stvaranja kaosa". U takvoj situaciji rastu apetiti za nadzorom građana i rehabilitacije nedemokratskih metoda. Sjetimo se kada se ex-ministar vanjskih poslova Gordan Jandroković medijima hvalio kako su "identificirali skupine euroskeptika". Eeurorealisti, koji su prije pristupanja Hrvatske EU otkrivali strategiju porobljavanja "lomljivih država" i još tada govorili o napuštanju temeljnih načela EU-a stavljeni su na listu ljudi s "opasnim namjerama".

Stvaranje ravnodušnosti prema stvarnosti

Stalna izloženost dezinformacijama, nesnošljivosti i senzacionalizmu stvara opasnu indiferentnost spram istine.

Istina postaje nevažna, a lažne vijesti (fake news) postaju konstanta. U društvu (medijskog) spektakla i sukobljenih strana potpiruju se strasti koje postaju usud života većine. Medijski plasirane dezinformacije potiču na jednu sliku Lažne vijestistvarnosti, jer se lako može manipulirati događajima i ljudima. Danas, osobito u umreženom svijetu informacija, vrijedi stara pouka: Sto puta ponovljena laž postaje istinom! U medijima su najdominantniji senzacionalistički natpisi jer se tako najjednostavnije "navuče" konzumente.

Život koji je u fokusu interesa medija ne prikazuje vedrije strane realnosti. Jedini dio stvarnosti koje medije interesira jesu tamne strane, od različitih podjela, raznih vidova nasilja, korupcije, nepotizma, do sukoba, ubojstava… Takvom medijskom prezentacijom se stvaraju jednostrane percepcije. No, glavno je pitanje hoćemo li mi vjerovati takvoj nametnutoj "crno- bijeloj" slici.

Katastrofičari nas truju samo lošim stvarima. O tome piše Hans Rosling u knjizi "Faktologija". Navodi podatak da 60 posto djevojčica u svim zemljama s niskim dohotkom danas ima završenu školu, u posljednjih dvadeset godina udio svjetskog stanovništva koje živi u ekstremnom siromaštvu se gotovo prepolovio, većina stanovnika živi u zemljama s visokim dohotkom, prosječni životni vijek u svijetu je 70 godina, 80 posto ljudi u svijetu koristi električnu energiju, a faktologijaisti je postotak jednogodišnjaka u svijetu danas cijepljeno protiv različitih bolesti. Autor navodi da je o dosegnutom stanju ljudske dobrobiti u svijetu anketirao gotovo 12 tisuća stanovnika 14 zemalja i da su ispitanici od postavljenih 12 pitanja u prosjeku točno odgovorili na samo dva pitanja, a to znači da su i na gornjih šest (koje sam izdvojio) davali netočne, ili znatno pesimističnije procjene!

Mediji nas svakodnevno bombardiraju uvredama i to od strane samog vrha države. Afere su su medijima omiljena tema. Mediji prate i ovu kampanju za lokalne izbore ostrašćeno i navijački.

U tabloidiziranim medijima vladaju kaos, manipuliranje, vijesti su pune negativnih novosti, "žutila", prikrivenog oglašavanja, skandala s plagijatima, poznatih faca, krađama vijesti, lažnim intervjuima, manipulira se izvorima, dominiraju jednostranosti u prikazu događaja, etiketiranje i/ili obračuni s neistomišljenicima… Loše ili lažne vijesti, "žuti tisak" i izmišljene priče postaju zanimljiviji i uzbudljiviji od kolumnističkih priloga, istraživačkog novinarstva i objektivnih novinarskih priloga. Sve to ide na ruku krojačima pasivizacije građana, s mantrom „svi su oni isti pa se ne treba aktivirati“. S pojavom tzv. društvenih mreža, sve učestalijih (digitalnih) krivotvorina istine, prepunih lažnih vijesti, građanima je sve teže razlikovati istine od laži, pa američki znanstvenik Avid Ovadya smatra da (sve) ovo vodi "ravnodušnosti prema stvarnosti".

Je li samo loša vijest dobra vijest?

Stratezi medijskih manipulacja odvraćaju pozornost javnosti s važnih problema na nevažne, ponajprije trivijalnim upitniksadržajima ili nebitnim događajima i informacijama. Potiču ljude na razarajuće emocije i rasplamsavaju nesnošljivost prema drugima i drugačijima. "Razum je bez strasti dosadan, a strast je bez razuma razarajuća" (Chris Thruman).

Stratezi kaosa stvaraju kod ljudi osjećaje besperpektivnosti. Medijski manuipulatori su ljude "navukli" na skandale. Prevladavajuće "žutilo" i/ili "crnilo" u medijima povode se jednom od strategija da je "samo loša vijest dobra vijest".

Statezi medijskih manipulacija imaju iste poruke u listovima za tinejdžere, reklamama, (najgledanijim) filmovima, glazbenim spotovima, dramama, svjetskim uspješnicama sve do animiranih filmova: nasilje, seks, dokoličarenje i život faca s medijske scene. Imaju iste šablone upakirane u različite medijske ponude čiji je cilj varati i/ili vratiti čovjeka najprimitivnijim porivima za voajerstvom, nasiljem, seksom i (auto)destrukcijom.

Takvi "ribari ljudskih duša" (Đuro Šušnjić) život prikazuju fragmentarno, jednostrano i površno. Banalnost, trivijalnost uzdižu na razinu vrline. Onaj tko je upao u njihovu "mrežu" sve je manje kadar pobjeći od "lude trke za stvarima i sa stvarima, gdje čovjek nije mjerilo stvari, već su stvari mjerilo čovjeka" (Šušnjić). Središnja ideja manipulatora jest rušenje svakoga oblika razumnosti u ime razbribrige ili ugode… a banalnost i gubitak osobnosti uzdižu na razinu vrline.

Manipulator sugerira mladima odbacivanje autoriteta kritikom svega postojećega. Smisao je izgubiti nadu, vjeru, ideale. Cilj je da se sve plasira kao roba. Čak i ljudski život. Umjesto radnog identiteta, nude se (kao alternativa) ovisnički identitet (i o virtualnoj stvarnosti). Dosadnima se proglašavaju koncerti ozbiljne glazbe, (mono)drame, predstave u teatru, kolumnistički novinarski prilozi… Umjesto da se čuva vlastiti kulturni identitet, prepušta ga se stihiji tržišta ili sveopćoj komercijalizaciji života.

Mediji i pandemija - stvaranje sociopsihološkog kaosa

Mediji imaju snažnu moć u proizvodnji neizvjesnosti, nesigurnosti, straha, što je osobito aktualno danas u vrijeme pandemije. Društvena kriza potaknuta pandemijom pogodovala je novom kaotičnom stanju i dodatnom nepovjerenju građana u državne institucije. Zašto se tome čuditi, kada se građani svakodnevno medijski bombardiraju opasnostmedijaneprovjerenim informacijama, uznemirujućim podacima o onima kojima su umrli, posljedicama kod onih koji su preboljeli i preživjeli…, što pridonosi osjećajima bespomoćnosti, tjeskobi te u urušavanju mentalnog zdravlja.

Mjesecima ponavljanje iritrajućih poruka od strane Nacionalnog stožera "ostanimo doma", "presudna su iduća dva tjedna", "budimo odgovorni"…, uz istodobna pravila koja se stalno mijenjaju, stvaraju dodatne frustracije i sociopsihološki kaos.

Eric Klinenberg, sociolog iz New Yorka smatra da pandemija koronavirusa može svijet okrenuti željama da se odreknu demokracije i okrenu autoritarnosti! Činjenica je da ovaj svijet srlja u zagrljaj teoretičara kaosa, čitaj novim oblicima totalitarizma. U toj varijanti će svakog pojedinca čuvati po jedan policajac, za svakog kriminalca trebati će jedan kriminolog, za sve kriminalce "štancati" ćemo pravnike, za svu djecu i mlade devijantnog ponašanja imat ćemo socijalnog pedagoga ili socijalnog radnika, a svaka osoba imat će psihologa ili psihijatra.

Virus se pokazao i kao paradigmatični primjer rehabilitacije Orwellove teorije s medijskom histerijom te smo dobili pravu sliku kaosa i globalnu epidemiju straha građana. Život na čekanju i ova globalna karantena postaju noćna mora, kojoj ne vidimo kraja. Ivo Andrić je u tom smjeru dao snažnu opomenu: "Zaraziti nekog čekanjem, to je najsigurniji koronahisterijanačin vladanja njime i ta obmana čekanja tvrđa je od zatvora". Perfomativna znanja postaju tržišna roba, a njome upravljaju "menadžeri znanja" s proizvodima kao što su sva cjepiva protiv koronavirusa. Treba li napomenuti da su isti rukovođeni zaradom, a ne humanošću. Cjepiva nastala u "labosima" farmacutskih korporacija čijom tržišnom disribucijom upravljaju "no name" menadžeri koji imaju veću moć i od Europske komisije kao navodnog zaštitnika zdravlja svih građana. Deplasirano je ovdje dokazivati da se ideja solidarnosti odavno izgubila u (interesnoj) zajednici (moćnih članica) zvanoj EU!

Smatram da je važno istaknuti zapažanja onih koji (opravdano) tvrde da i prije pandemije ljudi su bili otuđeni, a virus nam je trebao (a nije) bolje otvoriti oči koliko izolacija zna biti pogubna. Ovu konstataciju nedavno je potvrdila ravnateljica Klinike za psihijatriju Vrapče, doc. sc. Petrana Brečić, kada je tomu dodala: "Ovo je epidemija tjeskobe. Umorni smo od situacije koju teško možemo kontrolirati." Naravno da ovakvo stanje odgovara stratezima kaosa!

Zaključno

Mjesta na kojima susrećemo socijalne nojeve koji stvaraju privide kako se nešto radi na zaštiti građana su politika, bankarski sustav, pravosuđe, socijalne, zdravstvene, farmaceutski giganti i mediji. Bezrezervno im vjerovati znači biti krajnje naivan. I za kraj namjerno navodim citat diskeditiranog intelektualca (vodećeg teoretičara zavjere): "Kada ljudi verbalno napadaju političare ili ljude na vlasti, vjeruju da time pokazuju kako ne dopuštaju da se njima manipulira. Često vrijedi upravo suprotno. Ljudi mogu napadati političare kao beskorisne ili bankare kao pohlepne parazite, no što se događa ako nešto pođe po zlu? Kome se ti isti ljudi obraćaju za rješenja i preuzimanje odgovornosti? Samima sebi? Ne - istim tim političarima i bankarima. " (David Icke).

Prof. dr. sc. Zlatko Miliša

 

HKV.hr - tri slova koja čine razlikuAgencija za elektroničke medijePrilog je dio programskoga sadržaja "Događaji i stavovi", sufinanciranoga u dijelu sredstvima Fonda za poticanje pluralizma i raznovrsnosti elektroničkih medija.

 

Naš portal rabi kolačiće radi funkcionalnosti i integracije s vanjskim sadržajima. Nastavljajući samo pristajete na tehnologiju kolačića, ali ne i na razmjenu osobnih podataka.