Zlatko MilišaZlatko Miliša karikatura

Šutnja je zlo

Kako i s kojim posljedicama federalisti urušavaju ideju suverenosti?

Bebrojni su pokreti u borbama za samostalnost i neovisnost naroda i postavlja se logično pitanje do kada tolerirati lažne "čuvare" nadnacionalnih interesa – federalista ili unionista, koji odlučuju o ishodu prava "malih" u borbama za samostalnost. Prisilnu asimilaciju kao "jedinu alternativu" svojevremeno je promovirao Strobe Talbott, bivši zamjenik američkog ministra vanjskih poslova u Vladi predsjednika Billa Clintona, izjavivši: "Današnje Wilsondržave bit će zastarjele, sve će države priznavati jedan globalni autoritet i shvatiti da državni suverenitet nije dobra ideja".

Hrvatska je bila samostalna dvadeset dvije godine, a onda su građani povjerovali (na referendumu zbog kojeg se mijenjao ustav !?) u iluziju slobode pristupanjem Europskoj uniji. Taj diktat su (unisono) prihvatile dvije partije u Hrvatskoj, koje se izmjenjuju na vlasti od neovisnosti države. Takve sam odavno nazvao europoltronima. Pridruženje tzv. malih država EU analogno je prisilnoj političkoj asimilaciji propalih političkih eksperimenata u bivšoj Jugoslaviji ili SSSR-u. Ta nametnuta federalizacija odgovara metafori uništavanja nacionalnih posebnosti - "loncu za taljenje" (melting pot).

Pravo na samoodređenje naroda definirano je u Wilsonovih 14 točaka, a danas ga štite Povelja UN-a i Međunarodna konvencija o građanskim i političkim pravima. Zbog njega je došlo do stvaranja brojnih država nakon Prvog i Drugog svjetskog rata, a kasnije i do drugog vala dekolonizacije u 20.st. Upravo je pravo na samoodređenje omogućilo da poslije raspada Austro-Ugarske 1918. godine svi narodi, uključujući i Hrvate, samostalno odluče o budućnosti svoje državne zajednice. Nastanak Države i Kraljevine SHS omogućilo je da Hrvatska nakon Drugog svjetskog rata uđe u socijalističku Jugoslaviju, a treba li spominjati da je i samostalna Hrvatska tako nastala. Ovdje valja konstatirati da je za razliku od definicije Španjolske kao "unitarne Države", socijalistička Jugoslavija bila federativna država, a (tadašnji) jugoslavenski Ustav iz 1974. osiguravao je "pravo naroda na samoopredjeljenje do odcjepljenja", što je omogućilo Hrvatskoj da u lipnju 1991. donese Ustavnu odluku o suverenosti i samostalnosti Republike Hrvatske, te da nakon tromjesečnog moratorija 8. listopada donese i Odluku o raskidu državnopravnih veza Republike Hrvatske s ostalim republikama i pokrajinama SFRJ.

Nadnacionalisti i "izolacionisti"

U društvenom, a osobito političkom ozračju stvara se ciljana konfuzija kada se optužuju posljedice izolacionista - EUnacionalista, tj. kada se tretiraju opasnima secesionistički pokreti. Neki naši politolozi čak tvrde da su suverenisti nacionalisti. Provociram konstatacijom da se suvremeni unionisti transformiraju u nove ideologe jednoumlja (neo)separatiste - "nadnacionaliste"! Nova vrsta separatizma dolazi u režiji EU birokrata demoliranjem nacionalnih država da bi projekt EU opstao. Na primjer, oni koji su u Škotskoj za odvajanje od Velike Britanije, su nazivani separatistima ili nacionalistima. Međutim, veliki dio (istih) unionista ili federalista, koji su se protivili nacionalistima i njihovim željama za izlaskom Škotske iz Ujedinjenog Kraljevstva, zalagalo se za izlazak iz EU-a. Sputavanje "separatista", pod pritiscima EU(ropske) unije, postaje sve izraženije. Do kada tolerirati protagoniste nadnacionalnih interesa, koji odlučuju o ishodu prava "malih" u borbama za samostalnost?

EU birokrati protiv državne suverenosti

Utemeljitelj pokreta europskih federalista jest Talijan Altierio Spinelli, koji je 1985. godine ideju europske federacije suprotstavio nacionalnim i suverenim državama. Članovima Europskog vijeća je stalo do zaštite te "naddržave" na račun ekonomski nerazvijenijih članica Unije, uključujući i Hrvatsku. Isti ustrajavaju na održanju EU-tvorevine, a koja je odavna postala grobar demokracije. Posljednjih godina EU birokrati vraćaju Hrvatsku u staru-novu "regiju" - Balkan. To se vidjelo iz izjave nekadašnje dopredsjednice Europske komisije (EK) Vivian Reding: "Trebamo izgraditi Sjedinjene Europske Države s Europskom komisijom kao vladom." Prema tome planu, EK dobiva (nad)moć u odnosu Spinellina vlade država EU-a, a europski parlamentarci imaju prednost u odnosu na zastupnike u državnim parlamentima. Gospođe Reding ovom je izjavom otkrila plan stvaranja europske "super-države". Nigel Farage ideju United States of Europe zove "centralističkim fanatizmom". Farage je znatno ranije upozoravao na pokušaje stvaranja ESSR-a, aludirajući na sličnost s propalim projektom Sovjetskog Saveza.

EU projekt počiva na razbijanju nacionalnih država. Gušiti "separatiste", pod pritiscima unionista - federalista postaje sve izraženije, a koji će provocirati nove pokušaje odcjepljenja, od Sjeverne Italije, Valonije, Flandrije, Škotske, sve do nama bliske Republike Srpske, ili u Hrvatskoj - Istre! Ideja autonomaštva u Dalmaciji ili Istri je različita iz perspektive poželjne ideje jačanja regionalizma, od npr. primjer Slavonije i Baranje. U svjetlu tih činjenica postaje jasno zašto IDS kao stranka najavljuje da će koalirati s SDP-om i njegovim satelitima ukoliko daju podršku njihovoj inicijativi za većom autonomijom.

U ranijem dokumentu RH pod nazivom "Nacionalna obiteljska politika" tvrdi se da se "u Europskoj uniji odvija postupna konvergencija obiteljskih prilika nadnacionalnom regulacijom", npr. poticanjem "alternativnih bračnih zajednica". Izraz “nadnacionalno” bitna je odrednica politike koja ignorira nacionalne posebnosti.

EU-foriju potiču poslušnici, plaćenici ili ljudi bez (EU) vizije i nacionalnog identiteta. Euro oduševljenju davno je došao kraj. Moj kolega s Filozofskog fakulteta u Osijeku Branko Kuna pojam "novogovora" ne vezuje samo uz totalitarne RH EUoblike vladanja – nacizam, fašizam ili socijalizam/komunizam. Evo što je (za života) kazao na jednom javnom predavanju: "Prije se govorilo o socijalističkim vrijednostima, a danas se dopunjuje atribut europski. Takva uporaba samo otjelovljuje misterij u čiju moć ne valja sumnjati, a u suprotnom, onaj tko njih niječe ili nije s njima u suglasju mogao bi u hrvatskom društvu, u kojem 'pravne institucije rade svoj posao', biti okvalificiran kao euroskeptik, militant, nacionalist, protivnik održiva razvoja i međunarodnog poretka ili onaj koji ugrožava nacionalne interese". Tako se, na primjer, raniji ministar vanjskih poslova Sabora Gordan Jandroković medijima hvalio kako su "identificirali skupine euroskeptika". Dakle, eurorealisti, koji su prije pristupanja Hrvatske EU otkrivali strategiju porobljavanja "lomljivih država" i/ili prognozirali slom EU-a stavljeni su na listu ljudi s "opasnim namjerama". Nije mi žao što sam na toj listi.
Španjolske vlasti i danas Kataloncima, kao i 90-tih Beograd, osporavaju pravo "separatistima" na samoodređenje. Katalonci jesu narod, imaju svoju povijest, jezik te su imali i svoju državu. Vidjeli smo u Europi (i) na primjeru Kosova (2008. godine) da postoje iznimke, a u ostatku svijeta Južni Sudan i Istočni Timor, koji su postali neovisni u posljednja dva desetljeća. Treba li spominjati da su nakon Prvog svjetskog rata za predsjednika Woodrowa Wilsona postojali presedani (ka)da je narodima Austro-Ugarske dana mogućnost izbora ostanka u Monarhiji ili odvajanja u samostalne - nacionalne države. Naravno, sve su to povijesne činjenice, ali današnja EU je "sveta krava", a svi koji ju propituju postaju državni neprijatelji, kao nekada (nacionalisti) u socrealizmu.

Gotovo deset godina euroskeptike lažni federalisti nazivaju nacionalistima, ultradesničarima, ili ultraljevičarima. No, euroskeptici su sve zastupljeniji u Europskom parlamentu. Argumentirano propituju funkcioniranje postojeće Europske unije. U Hrvatskoj takvog pokreta do sada još nije bilo.

Domovinski pokret i nova perspektiva

Sada se konačno pojavio tzv. ''treći put'' u političkoj sferi koji daje nadu da bi tema položaja Hrvatske u EU i DPglobaliziranom svijetu mogla doći na politički dnevni red. Konačno u Hrvatskoj ujedinjene desnice (nije potpuno, ali bez fige), pod platformom Suverenista, daje nadu da će spomenute teme postati dio političkog diskursa. Okupljeni oko ideje modernog suverenizma, unatoč članstvu u Uniji, političkoj sceni i Hrvatima pružaju dugo očekivanu alternativu i javno osvještavanje bitnoga nacionalnoga pitanja unutar EU tvorevine. U sinergiji sa Škorinim Domovinskim pokretom, čija je pojava na političkoj scenu izazvala veliki potres i strah među vladajućom elitom dvaju ''glavnih'' proeuropskih stranaka, stvorena je jaka alternativa EU-poltronskim vlastima u Hrvatskoj. Ujedno sam siguran da će, zahvaljujući njima, problematizirana tema ove analize postati presudan dio političke borbe u Saboru, ali i budućeg medijskog izvještavanja. Vrijeme je da politički diskurs prebacimo iz prošlostoljetne teme 1945.-1990. na temu hrvatske države u suvremenom vremenu globalističkih tendencija i položaja suverenih država u nadnacionalnoj EU. U suprotnom će nam onda i bitka Domovinskog rata biti uprljana. Platforma Suverenista i Domovinskog pokreta ostavlja nadu da se možemo spremno boriti unutar EU -projekta, braniti nacionalne interese i ponosno stajati kao jedna od samostalnih europskih nacija.

Zaključno

Pravo na samoodređenje u međunarodnom pravu podrazumijeva pravo na odlučivanje o vlastitoj sudbini, ali stvari nisu pravno, nego (u povijesti i danas) interesno-politički determinirane. Ponavljam, jedno od temeljnih načela UN-a je pravo naroda na samoodređenje te ih nitko ne smije sprječavati u tome. I to je jedan od razloga zašto na predstojećom parlamentarnim izborima dajem svoj glas "trećem putu" – stranci Suverenisti i/ili Domovinskom pokretu!

prof. dr. sc. Zlatko Miliša

 

 

 

Uto, 7-07-2020, 19:06:52

Najave

Pon Uto Sri Čet Pet Sub Ned
1
2
3
4
5
6
7
8
9
10
11
12
13
14
15
16
17
18
19
20
21
22
23
24
25
26
27
28
29
30
31

Komentirajte

Zadnji komentari

Kolumne

Telefon

Radi dogovora o prilozima, Portal je moguće kontaktirati putem Davora Dijanovića, radnim danom od 17 do 19 sati na broj +385-95-909-7746.

Poveznice

Snalaženje

Kako se snaći?Svi članci na Portalu su smješteni ovisno o sadržaju po rubrikama. Njima se pristupa preko glavnoga izbornika na vrhu stranice. Ako se članci ne mogu tako naći, i tekst i slike na Portalu mogu se pretraživati i preko Googlea uz upit (upit treba upisati bez navodnika): „traženi_pojam site:hkv.hr".

Administriranje

1 klik na Facebooku za hkv.hr

Pretraži hkv.hr

Kontakti

KONTAKTI

Telefon

Telefon Tajništva
+385 (0)91/728-7044

Elektronička pošta Tajništva
Elektronička pošta Tajništva
Ova e-mail adresa je zaštićena od spambota. Potrebno je omogućiti JavaScript da je vidite.

 

Elektronička pošta UredništvaElektronička pošta Uredništva
Ova e-mail adresa je zaštićena od spambota. Potrebno je omogućiti JavaScript da je vidite.

Copyright © 2020 Portal Hrvatskoga kulturnog vijeća. Svi sadržaji na ovom Portalu mogu se slobodno preuzeti uz navođenje autora i izvora,
gdje je izvor ujedno formatiran i kao poveznica na izvorni članak na www.hkv.hr.
Joomla! je slobodan softver objavljen pod GNU Općom javnom licencom.

Naš portal rabi kolačiće radi funkcionalnosti i integracije s vanjskim sadržajima. Nastavljajući samo pristajete na tehnologiju kolačića, ali ne i na razmjenu osobnih podataka.