Gutljaj slobode

Izbori su nacionalno važan događaj i moraju imati sve elemente demokracije. Izbori nisu ničiji monopol!

Ivo Josipović

Izbori u Hrvatskoj imali bi sve elemente demokracije i bili bi regularni kad bi se temeljili na procjeni rada svih stranaka tijekom cijele predizborne kampanje, odnosno tijekom cijelog četverogodišnjeg rada i djelovanja, od izbora do izbora, svake političke opcije. Međutim tijekom tog razdoblja mediji nisu jednako dostupni svim političkim skupinama, niti oni ravnomjerno izvještavaju o svim političkim gibanjima.

Monopol dviju političkih opcija

Umjesto otvorenosti medija gotovo sve političke opcije, izuzevši monopolistički HDZ i SDP s njihovim partnerima, Ivo Josipovićdoživljavale su sveopću medijsku blokadu, sve vrijeme bile su nepredstavljene javnosti i nereprezentirane, a njihovi programi i vrijednosti nisu mogli doći i nisu došli do izražaja. Samim time onemogućeno im je širenje njihovih ideja, uvjerenja, vrijednosti i ciljeva i kao takvima onemogućeno im HDZ i SDPCijelo predizborno vrijeme, a to znači od izbora do izbora, bio je izražen i vidljiv monopol dviju najvećih političkih opcija na medije, dok su sve druge opcije imale tek dekorativnu ulogu i koje su kao takve samo osiguravale privid višestranačja i demokracije. Većina medija služila je promidžbi HDZ-a ili SDP-aje utjecanje na mišljenje i ponašanje birača, kako bi na izborima dobili njihovo povjerenje- glasove.

Onemogućeni su im fer i demokratski izbori, onemogućena im je šansa da dođu na vlast.

Cijelo predizborno vrijeme, a to znači od izbora do izbora, bio je izražen i vidljiv monopol dviju najvećih političkih opcija na medije, dok su sve druge opcije imale tek dekorativnu ulogu i koje su kao takve samo osiguravale privid višestranačja i demokracije. Većina medija služila je promidžbi HDZ-a ili SDP-a. Mediji su svojim "djelovanjem" poticali na dvostranačje stvarajući utisak da manje stranke nemaju rješenja, da su nebitni, te da je "korisno" glasovati samo za te glavne stranke. Ta koncentracija vlasti jednih i drugih nad medijima nanijela je golemu štetu i samoj osnovi demokratskog društva, kako i pluralizmu i različitosti mišljenja.

Zato ovi kratkotrajni izbori, koji su kratkotrajni stoga da bi bilo što manje vremena za predstavljanje programa i planova većine stranaka, usprkos Josipoviću, nemaju nikakve elemente demokracije, jer je izostao važan element u konceptu slobodnog izbora, a to je izbor na temelju informiranosti.

Kako se izvještavalo u zadnje četiri godine

U tom izvještavanju nisu svi imali ista prava i mogućnosti. Samo izvještavanje nije bilo ni potpuno, ni djelomično, niti pošteno, niti točno, niti uravnoteženo, niti nepristrano. Izvještavalo se ispod razine profesionalnog izvještavanja. medijiIzvještavanje je pokazalo očitu pristranost medija prema monopolističkim partijama HDZ-u i SDP-u, pokazalo se nedostojnim novinarske profesije.

U informativnim emisijama tijekom cijelog predizbornog razdoblja od četiri godine te dvije monopolističke partije dobivale su više prostora nego više od stotinu stranaka zajedno ( i u samoj kampanji te dvije opcije dobivaju daleko više prostora, nego svi ostali zajedno), čime su jedni favorizirani, a drugi zanemarivani. Takvim izvještavanjem nije se ostvarilo pravilo jednakosti svih stranaka, a sama javnost tako nije bila u mogućnosti doznati ono što je najvažnije, a to su programi stranaka i rad stranaka. Da budem jasniji, većina medija u RH su sve ove godine bili promotori HDZ-a i SDP-a.

Nedemokratski mediji

Takvim njihovim ne demokratskim djelovanjem nije osigurana sloboda izbora, ali i sloboda mišljenja i izražavanja, te hdz i sdpsam pristup medijima, narušeno je pravo na slobodu mišljenja i izražavanja, kao i pravo da se traži, prima i širi obavještenja i ideje bilo kojim sredstvima, što je suprotno Općoj deklaraciji o pravima čovjeka i što većini hrvatskih medija urednika i novinara ne služi na čast. Ne služi im na čast i iz razloga jer su time , kao prosvijetljeni sloj hrvatskog društva, postali zatiračem demokracije i demokratskih procesa u RH umjesto da budu njihova lokomotiva.

Izvještavanje većine hrvatskih medija nije nanijelo samo golemu nepravdu političkim strankama, već je i samim građanima tako oduzeto pravo da unutar četiri godine izgrade i učvrste svoje stavove. Izostankom svega do sada navedenog izostao je nužan element u konceptu slobodnog izbora, a to je izbor na temelju informiranosti.

Zato ovi izbori koji slijede neće biti ni pošteni ni pravedni, niti će imati sve elemente demokracije jer su prava priznata i stvarno omogućena tek djelomično. To je umanjena ili defektna demokracija, jer mogućnost biranja nema podršku u jednakoj otvorenosti medija za sve. Mogućnost da budu izabrani nisu imale i nemaju sve stranke jednako. Otvorenost medija nije bila "Slobodni izbori"Iz hrvatskog primjera je jasno vidljivo da slobodni izbori, višestranačka konkurencija i opće pravo glasa i glasački listić (ono što I. Josipović naziva najmoćnijim oružjem demokracije u rukama građana) nisu dovoljni da izbori budu zakoniti, pošteni i legitimni, da budu demokratski. Za mnogobrojne stranke u RH oni znače samo sudjelovanje u nečemu u čemu su unaprijed osuđeni na neuspjehotvorena za sve čime su narušena, onemogućena i okljaštrena prava javnog komuniciranja i djelovanja. Izbori jesu slobodni, ali nisu pošteni, jer ne odražavaju pravu političku volju naroda, koja se ne može pravo izraziti ni formulirati, jer građani nisu imali pravi pristup informacijama o svim kandidatima i strankama.

Izborno nadmetanje jest dopušteno, ali jedna od dvije opcije ostvaruje vlast zahvaljujući i kontroli medija.

Gušenje političkih sloboda

Monopol dviju vodećih političkih opcija nad sredstvima javnog priopćavanja i masovnih komunikacija govori još jedno, a to je da su i HDZ i SDP izišle iz demokratskog postupka i da ničim neće moći prikriti nelegitimnost izbora i izbornog rezultata. Svojim utjecajem na medije, obje te opcije, gušile su političke slobode, razbijale opoziciju, uništavale višestranačje i ove izbore učinili nepoštenima i neregularnima. Vlast koja bude proizišla iz te dvije opcije samim time će biti nelegitimna i nameće se pravo i obveza svakome da tu vlast, kao takvu, ruši.

Iz hrvatskog primjera je jasno vidljivo da slobodni izbori, višestranačka konkurencija i opće pravo glasa i glasački listić (ono što I. Josipović naziva najmoćnijim oružjem demokracije u rukama građana) nisu dovoljni da izbori budu zakoniti, pošteni i legitimni, da budu demokratski. Za mnogobrojne stranke u RH oni znače samo sudjelovanje u nečemu u čemu su unaprijed osuđeni na neuspjeh. Za građane oni znače dobrovoljno sudjelovanje i suradnju u vlastitoj represiji. Dok za one koji osvoje vlast predstavljaju izliku kojom se pozivaju na legitimitet.

Ukupno gledajući i za veliki broj stranaka i za veliki broj hrvatskih građana izbori predstavljaju samo jedan mali, a ujedno i gorki "gutljaj slobode" , gorki, jer nakon njega slijedi dugotrajna gorčina i za mnoge zagorčan život, jer sami izbori ne jamče, a nikada to u Hrvatskoj i nije bila praksa, ni slobodu, ni jednakost, ni pravdu, ni ozbiljne promjene. Oni jamče nešto drugo. Jamče da će spram društva neodgovorna vlast biti zamijenjena istom takvom, što su već svi dosadašnji izbori zorno pokazali.

Jamče daljnju kontrolu političke i financijske oligarhije nad društvom i njihov monopol moći.

Jamče ,dakle, vlast bez čiste savjesti koja će se držati uzrečice i prokušanog pravila "sve je dopušteno", bez obzira na istinu koju uči apostol Pavao, da sve što je dopušteno nije i korisno i ne izgrađuje (1 Kor 10,23)

Jamče vlast koja će gledati svoju korist, a ne korist drugoga - svih. Vlast koja će misliti samo na vlastito dobro i koja neće brinuti o tome, što je dobro za drugoga, a samo ovim potonjim može se doći do promjena, može se dobro i pravedno vladati - služiti, imati čista savjest i biti spašen.

Jamče još jedno, a to je da će nova vlast služiti drugome i provoditi tuđu volju, ali to neće biti služenje narodu i izboriprovođenje volje naroda, već će služiti i provoditi volju onih institucija koje ih nisu ni birale, koje nisu hrvatske. Služit će onim institucijama koje od njih traže da rasprodaju hrvatsku javnu imovinu, koje ih podržavaju iz razloga, jer su spremni postati i biti sluge kapitala, sluge oligarhije i birokrata iz Bruxellesa u čiju volju će potpisati pristupnicu za nove integracije, čime će ujedno potpisati dugoročnu presudu hrvatskom narodu na robovanje. I onim institucijama koje će Hrvatsku još dublje gurnuti u ovisnost u dužničko i ekonomsko ropstvo i time je dovesti u situaciju da rasprodamo cjelokupnu državnu imovinu i sve ono što nečemu vrijedi.

Izbori su "festival demokracije" kaže naš predsjednik, no oni to nisu u ni jednom slučaju . Izbori bi trebali biti završni čin "festivala" koji traje svakog dana od izbora do izbora. Ovo što u predsjednik zove izborima sa svim elementima demokracije jedna je hinjena demokracija, manjkava, krnja i nepotpuna, a naš predsjednik, koji često u svom žargonu koristi riječ demokracija, ona je vrsta političara kod kojeg se očito trajno udomljava navika laganja i obmanjivanja javnosti, jer ne može se nekog, tko jedan primitivni oblik vladavine i izbora predstavlja kao demokraciju, drukčije okarakterizirati.

Predsjednikovi razlozi

On to tako predstavlja iz dva moguća razloga, prvo, ili mu sam pojam demokracije nije jasan, ili je umjesto, što se javnosti predstavlja kao demokrat, u stvarnosti hipokrit tj. onaj koji glumi, koji zavarava druge, koji je prijetvoran i licemjeran

Da je ovo drugo govori pravilo, da se svaki političar demokrat bori i riječju i djelom za demokratske vrijednosti, dok političar hipokrit samo priča o demokraciji, kako bi obmanuo mase, a u zbilji je pristaša i podupire autoritarne i totalitarne režime i opcije. Ovi izbori jasno pokazuju koliko je predsjednik političar demokratskog kova. On se niti riječju niti jednim djelom u niti jednom trenutku nije založio za toliko potrebnu demonopolizaciju moći HDZ-a i SDP-a, kako nad medijima, tako i nad samim društvom.

Mirko Omrčen

 

Uto, 20-02-2024, 22:58:33

Potpora

Svoju članarinu ili potporu za Portal HKV-a
možete uplatiti i skeniranjem koda.

Otvorite svoje mobilno bankarstvo i skenirajte kod. Unesite željeni novčani iznos. U opisu plaćanja navedite je li riječ o članarini ili donaciji za Portal HKV-a.

barkod hkv

Komentirajte

Zadnji komentari

Telefon

Radi dogovora o prilozima, Portal je moguće kontaktirati putem Davora Dijanovića, radnim danom od 17 do 19 sati na broj +385-95-909-7746.

Poveznice

Snalaženje

Kako se snaći?Svi članci na Portalu su smješteni ovisno o sadržaju po rubrikama. Njima se pristupa preko glavnoga izbornika na vrhu stranice. Ako se članci ne mogu tako naći, i tekst i slike na Portalu mogu se pretraživati i preko Googlea uz upit (upit treba upisati bez navodnika): „traženi_pojam site:hkv.hr".

Administriranje

Pretraži hkv.hr

Kontakti

KONTAKTI

Telefon

Telefon Tajništva
+385 (0)91/728-7044

Elektronička pošta Tajništva
Elektronička pošta Tajništva
Ova e-mail adresa je zaštićena od spambota. Potrebno je omogućiti JavaScript da je vidite.

 

Elektronička pošta UredništvaElektronička pošta Uredništva
Ova e-mail adresa je zaštićena od spambota. Potrebno je omogućiti JavaScript da je vidite.

Copyright © 2024 Portal Hrvatskoga kulturnog vijeća. Svi sadržaji na ovom Portalu mogu se slobodno preuzeti uz navođenje autora i izvora,
gdje je izvor ujedno formatiran i kao poveznica na izvorni članak na www.hkv.hr.
Joomla! je slobodan softver objavljen pod GNU Općom javnom licencom.

Naš portal rabi kolačiće radi funkcionalnosti i integracije s vanjskim sadržajima. Nastavljajući samo pristajete na tehnologiju kolačića, ali ne i na razmjenu osobnih podataka.