- Detalji
Nije tome bilo tako davno da je Zapadna Europa, uključujući Njemačku, Austriju i Švicarsku, prepotentno smatrala da Europa, kultura i civilizacija završava na granicama Zapada prema Srednjoj Europi. Razlike su se definirale kao razlike između kulture i nekulture. Ta kultura Zapadne Europe manifestirala se i u činjenici, što je taj dio Europe oduvijek bio opterećen osvajanjem, održavanjem i priželjkivanjem kolonija. Politika Engleske, Njemačke, Francuske i Italije prema narodima Srednje, Istočne i Jugoistočne Europe oduvijek je bila politika proračunske podlosti, oduvijek je bila ponižavajuća, uvijek s dozom imperijalizma.(M.Omrčen)
Add a comment Add a comment Opširnije...- Detalji
Biti aktivan član u životu zajednice, imati pravo na normalan izražaj dinamičkog stanja, imati pravo na kritiku. Takva prava smo očekivali da ćemo imati kad se stvarala država. Očekivanja su bila jedno a stvarnost je drugo. Osobito kritika u RH nije poželjna, ona ne pomaže i ne rješava probleme, poručuje premijerka Jadranka Kosor. Takvo stajalište zorno potvrđuje demokratsko pravilo, da tiranija ne poznaje i ne priznaje kritiku, da u njoj vlada poslušnost, red i oduševljeno pljeskanje. Demokratska praksa dokazala je, da tamo gdje nema kritike nema ni odgovornosti, da se problemi ne rješavaju. Da kritika ne pomaže može govoriti samo onaj, tko se boji odgovornosti, tko se boji poštenog rada, tko se boji kritike, ili tko ne pozna pravila i smisao demokracije.(M.Omrčen)
Add a comment Add a comment Opširnije...- Detalji
Naša povijest i naša prošlost predstavljaju tragediju, jer smo vlastitim odabirom živjeli u različitim okvirima, diktaturama i državama. U njima se Hrvate tlačilo, nametalo im se teško ropstvo, u njima smo osjetili istinski jad, muku i nevolju. Ta doista tragična prošlost dokazala je da hrvatski narod ne može imati ni političke ni gospodarske sigurnosti, time ni napretka bez svoje nezavisnosti i suverenosti. Ni u jednoj fazi, ni u jednom času okviraštvo nije bilo afirmacija hrvatstva, političkih i ekonomskih sloboda, uvijek i svagda samo njihovo uništenje.(M.Omrčen)
Add a comment Add a comment Opširnije...- Detalji
Kad su se udarali temelji hrvatske države vjerovalo se kako će ta država procvjetati, ali umjesto da je procvjetala hrvatska država je uvenula. Uvenula je iz razloga, jer su je njeni vlastiti sinovi izdali i pokrali. Izdali su je onakvom djelatnošću koja je RH bacila u ralje imperijalizma. Zaduživanje i rasprodaja rezultirali su činjenicom da su banke danas skoro u stopostotnom vlasništvu stranaca, oni kontroliraju i naftnom industrijom, telekomunikacijama, medijima..Uskoro na red dolaze škverovi, zemljišta, pomorsko dobro...Ekonomska baza potpuno je sužena, kapital nam stranci isisavaju iz zemlje!(M.Omrčen)
Add a comment Add a comment Opširnije...- Detalji
Po Aristotelu pravo je suma svih vrlina u jednoj. Po Hegelu prirodno pravo je sloboda a njegovo daljnje određenje je jednakost pred zakonom. Stvarajući svoju državu Hrvati su očekivali da će u njoj ostvariti sva ona prava, koja nisu imali u raznim zajednicama s drugim narodima. Očekivali su izgradnju državno-pravnog poretka na vrijednosno utemeljenim načelima u kojem će se osigurati potpuna sloboda svakome pojedincu i njegovo sudjelovanje u cjelokupnom političkom životu. Očekivali su da demokracija bude zasnovana na zajedničkom uvjerenju svih građana, da se stvori civilno društvo, da se preoblikuje odnos države i društva, da prava čovjeka budu utemeljena na neotuđivim, nezastarivim i prirodnim pravima svakog čovjeka nasuprot državnoj vlasti, ali i nasuprot drugim pojedincima. Stvarajući svoju državu Hrvati su očekivali, da moć države bude ograničena pravom, da u toj državi svi članovi društva imaju ista prava, da svi budu jednaki pred zakonom. Očekivali su da će uspostavom vlastite države ostvariti pravo na pravnu državu, time i na potpunu slobodu i pravednost u društvu. Očekivali su vladavinu prava, što je jedan od uvjeta ostvarenja slobode.(M.Omrčen)
Add a comment Add a comment Opširnije...- Detalji
Tvorac termina "Hrvatska kao socijalno pravedna država" je Vlado Šeks, no od tog njegovog slogana nije se daleko odmaknulo, jer Hrvatska je danas sve a najmanje socijalno pravedna država. Socijalne države nema a to što su Vladina pseudosocijalna usta puna socijalne države, samo govori da je njegovo licemjerje bezgranično. Nema ni socijalnih programa ni socijalne politike kao promišljenog načina pronalaženja sredstava za rješavanje socijalnih problema. Pod takvom politikom podrazumijeva se organizirana djelatnost države i drugih društvenih čimbenika sa ciljem prevladavanja socijalnih razlika, pomaganje siromašnim i isključenim pojedincima i socijalnim skupinama, kao i ujednačavanje životnih šansi, te unapređivanje socijalne dobrobiti građana. Nema socijalne politike i socijalnih programa kojima bi se ostvarila socijalna prava građana u smislu da bi im bilo zajamčeno zadovoljavanje temeljnih egzistencijalnih potreba.(M.Omrčen)
Add a comment Add a comment Opširnije...- Detalji
Na čelu politike i na vrhu socijalno-ekonomskih interesa u Hrvatskoj stalno je jedna te ista skupina ljudi,ona jedina uživa kulturna dobra, što je protivno organičenosti narodne zajednice i duhu slobode. Takvo neuravnoteženo stanje može se održavati jedino diktaturom, koja će biti sve više izrazitija, kako i sama moć tih skupina bude, iz raznih razloga, ugrožena i dovedena u opasnost. Te skupine nastoje sebi osigurati vlast, moć, prestiž, podčinjavanje, dominaciju, bogatstvo, kako bi svima drugima nametnuli svoje osobne ili društvene vrijednosti. To rađa zlo, mržnju, nepravdu, represiju umjesto dobra, pravde, međusobnog uvažavanja i razumijevanja.(M.Omrčen)
Add a comment Add a comment Opširnije...- Detalji
Iluzija je smatrati da će hrvatsko društvo u jedno dogledno vrijeme postati društvom u kojem će vladati sustav slobode. Iluzija je smatrati da ćemo mi tako skoro ostvariti slobodno, pravedno i demokratsko društvo. Jedan od razloga tome leži u činjenici da je naše društvo prepušteno upravljanju nesposobnim,nestručnim i neškolovanim ljudima, koji sami sebe nazivaju političarima. I ovi na vlasti i oni u oporbi, da su sposobni i stručni ne bi bilo toliko nezaposlenih, ne bi bilo toliko zaduženosti, ne bi bilo toliko siromaštva, ne bi bilo toliko korupcije, ne bi bilo toliko razgranate mafijaške mreže , ne bi bilo toliko iskorištavanja i potplaćenosti hrvatskog radnika, ne bi nam pravosuđe bilo neučinkovito, ne bi nam gospodarstvo i privreda bili na tako niskim granama, ne bi sve bilo pred kolapsom i rasulom.(M.Omrčen)
Add a comment Add a comment Opširnije...- Detalji
Hrvatsko društvo satkano je danas od različitih interesnih skupina i grupa i svaka od tih skupina nastoji, više ili manje, da svoja shvaćanja i svoje interese nametne ostalima. U tom nadmetanju zanemarene su potrebe i težnje naroda, posebice potrebe i težnje običnog čovjeka, radnika i seljaka. Promatrajući djelovanje tih skupina primjetna je tendencija da se pokušava onemogućiti ostvarenje socijalno-ekonomskih, kulturnih, vjersko-moralnih pa i samih političkih sloboda u Hrvatskoj. Primjetna je tendencija da političke stranke djeluju u interesu i probitku tih skupina, koje Hrvatsku žele pretvoriti svojom trajnom imovinom.(M.Omrčen)
Add a comment Add a comment Opširnije...Potpora
Svoju članarinu ili potporu za Portal HKV-a
možete uplatiti i skeniranjem koda.
Otvorite svoje mobilno bankarstvo i skenirajte kod. Unesite željeni novčani iznos. U opisu plaćanja navedite je li riječ o članarini ili donaciji za Portal HKV-a.
Telefon
Radi dogovora o prilozima, Portal je moguće kontaktirati putem Davora Dijanovića, radnim danom od 17 do 19 sati na broj +385-95-909-7746.
AKT
Poveznice
Snalaženje
Svi članci na Portalu su smješteni ovisno o sadržaju po rubrikama. Njima se pristupa preko glavnoga izbornika na vrhu stranice. Ako se članci ne mogu tako naći, i tekst i slike na Portalu mogu se pretraživati i preko Googlea uz upit (upit treba upisati bez navodnika): „traženi_pojam site:hkv.hr".
Administriranje
HR kalendar
- 4. prosinca 1893. rođen August Cesarec
- 4. prosinca 1918. u Zagrebu zabranjen list "Hrvatska"
- 4. prosinca 1928. krvave studentske demonstracije u Zagrebu
- 4. prosinca 1975. umro Vjekoslav Majer
- 4. prosinca 1991. – ratna zbivanja
- 5. prosinca 1929. srpski kralj Aleksandar zabranio "Hrvatski sokol"
- 5. prosinca 1932. u Zagrebu uhićeni i mučeni studenti
- 5. prosinca 1918. – Prosinačke žrtve
Pretraži hkv.hr
Kontakti
KONTAKTI
Telefon Tajništva
+385 (0)91/728-7044
Elektronička pošta Tajništva
Ova e-mail adresa je zaštićena od spambota. Potrebno je omogućiti JavaScript da je vidite.
Elektronička pošta Uredništva
Ova e-mail adresa je zaštićena od spambota. Potrebno je omogućiti JavaScript da je vidite.