Portal Hrvatskoga kulturnog vijeća donosi niz tekstova posvećenih povjesničaru umjetnosti, arheologu, muzeologu, kolekcionaru, darovatelju i utemeljitelju muzeja, galerija i drugih kulturnih ustanova u Republici Hrvatskoj dr. Antunu Baueru (Vukovar, 18. kolovoza 1911. – Zagreb, 9. travnja 2000.) koji su objavljeni u knjižici „Život i rad dr. Antuna Bauera – prema kazivanju dr. Antuna Bauera“ (Đakovo, UPT, 1994.) autorice Nevenke Nekić. Neka ovi prilozi budu skroman doprinos čuvanju uspomene na osobu koja je svojim radom silno oplemenila i nemjerljivo zadužila hrvatsku kulturu, a prepuštena je – kao i toliki drugi naši velezaslužnici – potpunomu zaboravu. (hkv)

Život i rad dr. Antuna Bauera (10)

Hrvatski zmaj

Godine 1971. postojala je nada da se obnovi Družba braće hrvatskog zmaja. Bilo je živih još nekoliko starih zmajevaca koji su se sastali, ali ne u kuli Kamenitih vrata, nego u Klubu sveučilišnih profesora. Bilo nas je desetak. Trebao sam biti protonotar Družbe. Zadnji Veliki meštar prof. Mladen Deželić bio je još živ. Odmah nakon prvog sastanka došao mi je jedan drug u civilu da me upozori da to nije u skladu s našim prilikama i koncepcijama našega društva i da mi preporučuje da o tom dalje ne govorimo niti se sastajemo, a kamoli u javnost iznosimo. Bio je dosta odrješit u svojem »savjetu«.

Nedavno sam dobio list u kojem mi jedan daljnji rođak Vladimir Benko, koji je 1945. otišao u SAD, javlja da je u to vrijeme bila revitalizirana Družba hrvatskog zmaja u SAD-u. Nadam se da ću o tome još dobiti konkretne informacije.

Nevenka Nekić

(nastavlja se)

____________

Prijepis novinskoga članka

(Suzana Kocijan, »Povratak hrvatskog zmaja«, »Vjesnik«, 1990.)

Kamenita vrata

Povratak hrvatskog zmaja

Zahvaljujući »Zmajevima« postavljeno je na stotine spomen-ploča diljem Hrvatske, obnovljena je Kula iznad Kamenitih vrata i dvorac Ozalj, otvorena gradska knjižnica...

SUZANA KOCIJAN

Izvršno vijeće grada Zagreba i Gradski sekretarijat za obrazovanje, kulturu i znanost organizirali su u utorak svečanost vraćanja ključeva Kule nad Kamenitim vratima »Družbi braće hrvatskog zmaja«.

Velikom meštru družbe prof. dr. Antunu Baueru ključeve je predao predsjednik gradske vlade mr. Mladen Vedriš pred brojnim zagrebačkim uglednicima i pripadnicima družbe, obrativši mu se riječima: »Izuzetna je čast ugostiti vas i uručiti simboličan poklon koji vam leži posebno na srcu. Predajom ključa, vraćamo ga ponovno onima koji će kulu znati čuvati, nastavljajući pritom u svojim plemenitim nakanama«. Duboko potresen, gospodin Bauer, dobivši ključ odgovorio je: »Ovo je jedan sretan dan za mene, jer sam u toj kuli koja čuva tradicije družbe proveo najljepše dane svog života. Promičući hrvatski bogati kulturni identitet, predstavljajući svijetu našu tradiciju i suverenitet koji nas je tisućljećima održavao. Zato mi imamo pravo na suverenitet i ne moramo nikoga moliti već tražiti ono što su nam razbojnički oteli.«

JOŠ OD 1905: Da podsjetimo, Družbu »Braće hrvatskog zmaja« osnovali su u Zagrebu 16. studenog 1905. godine Emilije Laszowski i dr. Velimir Deželić s težnjom da družba svojim rodoljubnim kulturnim radom i djelovanjem u hrvatskom narodu podigne klonulu narodnu svijest. Bila je to izrazito kulturna i prosvjetna ustanova, potpuno slobodna od svake političke stranke, zasnovana na hrvatskom prijateljstvu i bratstvu, sa zadaćom da oživljava uspomene na događaje iz hrvatske povijesti i zaslužne Hrvate, te svojim djelovanjem znatno obogatila kulturno stvaralaštvo hrvatskog naroda.

Osnovno svoje kulturno poslovanje koncentrirala je družba u kuli nad Kamenitim vratima, gdje je bilo i njeno sjedište. Naime, 1907. godine bilo je predviđeno rušenje Kamenitih vrata, ali se od te nakane odustalo zalaganjem družbe, koja je gradskom poglavarstvu uputila prijedlog da joj se povjere Kamenita vrata na brigu i spašavanje. Razumijevanjem i povjerenjem tadašnjeg gradonačelnika Milana Amruša prijedlog je prihvaćen, te je družba temeljem dekreta gradskog poglavarstva u Zagrebu od 11. svibnja 1907. godine preuzela upravu i uređenje Kule. U Kamenitim vratima družba je djelovala sve do 1946. godine, kada je odlukom Ministarstva unutrašnjih poslova Narodne Republike Hrvatske zabranjen njen rad i družba raspuštena, a imovina konfiscirana. Taj represivni čin obrazložen je infamnim navodom da su se »Braća hrvatskog zmaja« ogriješila o čast hrvatskog naroda.

A upravo je zahvaljujući »Zmajevima« postavljeno na stotine spomen-ploča diljem Hrvatske, obnovljena je Kula iznad Kamenitih vrata i dvorac Ozalj, a posmrtni ostaci Zrinskog i Frankopana premješteni su u Zagreb. Ujedno, osnovali su i Gradsku knjižnicu i Muzej grada Zagreba.

I PREDSJEDNIK SABORA JE »ZMAJ«: Preživjeli članovi dr. Antun Bauer i dr. Zlatko Herkov uveli su u družbu 40-ak novih ljudi (među njima su i predsjednik Sabora dr. Žarko Domljan i podpredsjednik Vladimir Šeks, kao i zagrebački biskup Đuro Kokša). Novostvoreni Meštarski zbor izabrao je za Velikog meštra dr. Bauera, a za začasnu braću proglašeni su i dr. Franjo Tuđman i kardinal Franjo Kuharić.

Nakon predaje ključa i stari i novi »Zmajevci« i ugledni gosti uputili su se ka kuli nad Kamenitim vratima koju je otključao, također »Zmajevac« Damir Mejovšek. Antun Bauer, ušavši u prostor Kule nakon gotovo pedeset godina, ponovno se zahvalio Vedrišu, s nadom da postane njihov budući brat. Ujedno je najavio sv. misu u Kapeli Sv. Jurja, koja će se održati u subotu 16. studenog.

Povezano

N. Nekić: Život i rad dr. Antuna Bauera (1)

N. Nekić: Život i rad dr. Antuna Bauera (2)

N. Nekić: Život i rad dr. Antuna Bauera (3)

N. Nekić: Život i rad dr. Antuna Bauera (4)

N. Nekić: Život i rad dr. Antuna Bauera (5)

N. Nekić: Život i rad dr. Antuna Bauera (6)

N. Nekić: Život i rad dr. Antuna Bauera (7)

N. Nekić: Život i rad dr. Antuna Bauera (8)

N. Nekić: Život i rad dr. Antuna Bauera (9)