Zapis o srčanosti i ljubavi

Marko Kutleša
„Mala nastamba tuge /
Priče i bilješke zagrebačkog medikusa s intenzivnog odjela za vrijeme pandemije koronavirusa“
Naklada P.I.P. Pavičić, Zagreb, 2023.

Naklada Pavičić, odnosno Josip Pavičić, hrvatski književnik i nakladnik, knjige tiska i odabire ako imaju bar neku provokativnu crtu koja odudara od mnogih stajališta. Osobito onih lažnih, već buđavih od stajanja u loncima kao osušeni kaktusi. Te knjige uvijek nose i neku etičku poruku koja ne zastarijeva i čuva se u Dekalogu kao posebna zlatnina. Tako je slučaj i s ovom knjigom doktora medicine Marka Kutleše koja je druga u nizu što ju objavljuje Naklada Pavičić. Nevenka_Nekic_05Prvi naslov u istoj Nakladi bio je „Posljednji stvaratelji sjećanja”. Knjiga je to koja se proteže u gotovo svim pravcima ljudskoga života, a osobito se bavi temeljima nečije duhovne izobrazbe i stasanja pa shodno tome raspravlja o baštini filozofskoga dijela europske kulture. Očito je da se medikus Kutleša snalazi izvanredno dobro u tom humanističkom perivoju jer čitatelja podsjeća na same početke medicine kada su Arapi otvarali poznate škole diljem Perzije i Sirije. U tim se školama najprije nekoliko godina izučavala filozofija naslijeđena iz grčkoga i kasnijih razdoblja pa tek onda medicina. Spominje pisac i filozofiju devetnaestoga i dvadesetoga stoljeća i analizirajući njene osobito etičke postavke, nalazi u njoj mnoge uzroke urušavanja vjere i Boga samoga čije urušavanje i degradacija razara i samoga čovjeka ostavljajući ga u samoći na poprištu zgarišta rata ili bolesti, svejedno.

Nova knjiga „Mala nastamba tuge” s podnaslovom „Priče i bilješke zagrebačkog medikusa s intenzivnog odjela za vrijeme pandemije koronavirusa” govori na način srčanih i hrabrih, s puno ljubavi i humanizma o danima umiranja od znanoga nam virusa. On, Dražen Kutleša liječi i spašava živote, nadljudskim snagama odvlači bolesnike iz ruku smrti i užasnut gleda umiranje. Reći će netko: pa liječnik je navikao na smrt, on zna da je to dio njegova posla. Ne, gospodo! Nikada se čovjek ne može posve naviknuti na smrt. Postoje dva zanimanja koja su zvanje: medikus i paidagogos. Liječnik se bori za život, fizički opstanak čovjeka, a ovaj drugi za duh i dušu svojega učenika. Nije nimalo lako gledati ako ti učenik, dijete propada pod utjecajem droge, alkohola, nasilja, žalosti, slabosti tijela ili izgubljenosti u svijetu koji zna biti okrutan. O tome je najbolje pisao Dostojevski. Dobar učitelj uvijek će se truditi spasiti svoga gojenca, pružiti mu očinsku ili majčinsku ruku i zaštitu. Nitko ne uspijeva uvijek spasiti čovjeka: niti medikus kad nasluti Smrt koja kuca na vrata, niti odgajatelj kad vidi glavicu djeteta naslonjenu u klonuću na klupu. Samo, susret sa smrću ipak je najtužniji trenutak.

Upravo o smrti na koju se ovaj iskusni medikus nije navikao, govori ova knjiga jasnim jezikom i iskrenim žaljenjem. Suosjećanje liječnika s umirućima (koji za vrijeme koronapandemije piše ove retke), veliko je i dramatično utječe na njegov duševni i duhovni dio bića. mala nastamba tuge Gleda svakodnevno dovoženje i mladih i starih bolesnika, njihovu agoniju unatoč svim tehničkim aparatima, gleda i oproštaje s umirućima, suze i ridanje majki, očeva, djece, a osobito je jedna smrt okrutnija od svake druge. To je smrt trudnice. Ova drama nadmašuje sve ostale jer dva su života žrtvovana. Ako se spasi dijete, ostaje bez majke. Užas emocionalnoga trpljenja doživio je auktor ove knjige više puta tijekom pandemije, a nažalost gotovo uvijek bio je to rezultat necijepljenja. On otvoreno i javno govori o tome bez obzira hoće li ga tko napadati kao pobornika cijepljenja. Da, kaže dr. Kutleša, da su se cijepili, bolest bi imala puno lakši oblik. Oni koji su zagovarali necijepljenje, nisu stajali kraj umirućih i gledali kako se utapaju u posljednjim strašnim slikama, grčevima, hripanjima poplavjelih lica prije nego se rastanu s ovim svijetom.

Tekst obiluje asocijacijama iskusnoga i obrazovanoga medikusa koji pozna ne samo povijest medicine, nego i opću povijest svoga naroda i svijeta. On se sjeća velikih epidemija tijekom prošlih stoljeća pa i one 1918. kada je od „španjole” umrlo na milijune ljudi diljem svijeta. U tome trenutku pismo prelazi granicu dokumenta i pretvara se u književnost napuštajući realizam trenutka i pretvarajući prošlost u sadašnjost. Tako na nekoliko mjesta pisac premješta dokumentaristički tekst u snoviti prostor gdje nalazi svoj lik koji živi i osjeća kao pacijent ili liječnik onoga doba. Time se etička i emocionalna vrlina pokazuje kao eminentna snaga uživljavanja u patnju, kao sakramentalna vrsnost.

Rasprava i dijalog s protivnicima cijepljenja koji su veliki uzročnici tolikih smrti doseže vrhunac u scenama kao iz Bergmanovoga filma: pisac igra šah sa Smrću. Napetost i uvjerljivost susreta potječe iz piščeve istinske drame koja ga potresa u svakom susretu s tom strašnom spodobom, i neprestano ima pred očima brojne preminule: u Hrvatskoj 17.809 ljudi.

Oni koji vole povijest naći će ovdje i priču o Staljinovu rošavu licu, kao posljedicu slične pandemije.

Vičan poukama doktor Kutleša stoji na strani humanoga, Božjega svijeta koji nudi mogući opstanak u krilu istine, ljubavi i topline obitelji. Tako će reći: „Pruži li majka iskrenu ljubav svome djetetu, i ono će drugom čovjeku moći pružiti takvu ljubav... Dijete blagoslovljeno majčinom ljubavlju moći će se nositi s nedaćama života, a da mu izvor ljubavi za bližnje i druge ljude nikad ne presuši.”

I on, pisac, dok sluša posljednje otkucaje dječjega srca u utrobi trudnice, misli na besmislenost „mitinga slobode”. Ni jedna trudnica koja je umrla pred njegovim očima nije bila cijepljena. Tko će ikada preuzeti odgovornost za tu činjenicu, pita ova knjiga.

Nevenka Nekić

 

HKV.hr - tri slova koja čine razlikuAgencija za elektroničke medijePrilog je dio programskoga sadržaja "Događaji i stavovi", sufinanciranoga u dijelu sredstvima Fonda za poticanje pluralizma i raznovrsnosti elektroničkih medija.

 

 

Sri, 21-02-2024, 05:21:53

Potpora

Svoju članarinu ili potporu za Portal HKV-a
možete uplatiti i skeniranjem koda.

Otvorite svoje mobilno bankarstvo i skenirajte kod. Unesite željeni novčani iznos. U opisu plaćanja navedite je li riječ o članarini ili donaciji za Portal HKV-a.

barkod hkv

Komentirajte

Zadnji komentari

Telefon

Radi dogovora o prilozima, Portal je moguće kontaktirati putem Davora Dijanovića, radnim danom od 17 do 19 sati na broj +385-95-909-7746.

Poveznice

Snalaženje

Kako se snaći?Svi članci na Portalu su smješteni ovisno o sadržaju po rubrikama. Njima se pristupa preko glavnoga izbornika na vrhu stranice. Ako se članci ne mogu tako naći, i tekst i slike na Portalu mogu se pretraživati i preko Googlea uz upit (upit treba upisati bez navodnika): „traženi_pojam site:hkv.hr".

Administriranje

Pretraži hkv.hr

Kontakti

KONTAKTI

Telefon

Telefon Tajništva
+385 (0)91/728-7044

Elektronička pošta Tajništva
Elektronička pošta Tajništva
Ova e-mail adresa je zaštićena od spambota. Potrebno je omogućiti JavaScript da je vidite.

 

Elektronička pošta UredništvaElektronička pošta Uredništva
Ova e-mail adresa je zaštićena od spambota. Potrebno je omogućiti JavaScript da je vidite.

Copyright © 2024 Portal Hrvatskoga kulturnog vijeća. Svi sadržaji na ovom Portalu mogu se slobodno preuzeti uz navođenje autora i izvora,
gdje je izvor ujedno formatiran i kao poveznica na izvorni članak na www.hkv.hr.
Joomla! je slobodan softver objavljen pod GNU Općom javnom licencom.

Naš portal rabi kolačiće radi funkcionalnosti i integracije s vanjskim sadržajima. Nastavljajući samo pristajete na tehnologiju kolačića, ali ne i na razmjenu osobnih podataka.