Budućnost Europe

Nedavno je njemačka savezna kancelarka Angela Merkel izjavila, da će Njemačka povećati MRKELZaštitaU vrijeme Hladnog rata Europi je uistinu bila potrebna zaštita i to od mogućeg napada Sovjetskog Saveza, koji je bio zauzeo cijeli istočni dio i dio središta Europe. Zapadna Europa bila je prva utvrda obrane SAD na Atlantskom oceanu. Vidnu ulogu u zajedničkoj obrani Zapada od komunizma imala je potučena Njemačka. Prva utvrda obrane SAD i kapitalističkog sustava na Tihom oceanu bio je Japan, koji je u Drugom svjetskom ratu također bio potučen.izdatke za obranu. Dodala je, da se Europa više ne može pouzdavati u američku zaštitu. Europa je dosad uživala zaštitu SAD putem Atlantskog saveza, uz koji je još uvijek svezana većina europskih zapadnih, središnjih i istočnih država. Europa je imala i očekivala američku zaštitu, čak i kad vojnu zaštitu nije trebala nakon prestanka Hladnoga rata, rasapa Istočnog bloka i razdruženja Sovjetskog Saveza. Europa u novom vremenu jamačno nije trebala prekooceansku zaštitu.

Atlantski savez kao vojni savez odavno je izgubio smisao postojanja pa su SAD tu vojnu ustanovu pretvorile u političko sredstvo nove podjele Europe i u sredstvo američke hegemonije nad Europom. NATO se stalno širi na istok. Zaštita Europe bila je zamijenjena hegemonijom. U najnovijem vremenu, u kojemu je naša vrsta postala temeljito globalizirana, SAD su izgubile volju za hegemoniju nad Europom pa ni njima NATO više nije potreban.

Međutim, u vrijeme Hladnog rata Europi je uistinu bila potrebna zaštita i to od mogućeg napada Sovjetskog Saveza, koji je bio zauzeo cijeli istočni dio i dio središta Europe. Zapadna Europa bila je prva utvrda obrane SAD na Atlantskom oceanu. Vidnu ulogu u zajedničkoj obrani Zapada od komunizma imala je potučena Njemačka. Prva utvrda obrane SAD i kapitalističkog sustava na Tihom oceanu bio je Japan, koji je u Drugom svjetskom ratu također bio potučen.

Vojna, politička i gospodarske pomoć SAD-a Europi nakon Drugoga svjetskog rata

Ipak, zaštita koju su u Europi i u Aziji pružale SAD nije počivala samo na vojsci saveznika. SAD su se potrudile da Marshallov plani Zapadna Europa i Japan politički i gospodarski ojačaju. Za gospodarsko jačanje Europe bio je upriličen Marshallov plan, a u Japanu su američke okupacijske vlasti odustale od uništenja velikih japanskih poslovnih aglomeracija, koje su bile nositeljice gospodarstva i koje bi pod jednim krovom imale osiguravajuće društvo, banku, proizvodna poduzeća i PolitičariOd čega se Europu treba štititi? Tko treba štititi Europu? Kako se Europa treba štititi? Kako bi se moglo odgovoriti na ta pitanja, treba misliti i na to, da je svijet u tranziciji u punu globalnost. Mislim da se može reći, da je naša vrsta već globalizirana, ali da zatečeni političari, koji su svoju vještinu vladanja stjecali u starom, prijegobalizacijskom svijetu, nisu vješti politici kakvu traži globalnost naše vrste, koja je stiješnjena na konačnom prostoru Zemlje. Političari još uvijek misle u pojmovima vlasti i vladanja te ne uviđaju da je došlo vrijeme vođenja istinske politike, koja se sastoji u obavljanju posla za narod.prodaju proizvoda. Takav jedan holding bio je Mitsui. Ti holdinzi su od obiteljskih tvrtki bili pretvoreni u velika javna dionička društva. SAD su Japanu otvorile svoja tržišta, kako bi ubrzale opravak japanskog gospodarstva.

U Europi su SAD posegnule i za političkim sredstvima zaštite, u prvom redu pretvaranjem 1949. godine triju zapadnih okupacijskih područja u Njemačkoj u suverenu Saveznu Republiku Njemačku. Ubrzo je došlo do postupnog stvaranja Europske gospodarske zajednice, koja je bila politička i gospodarska nositeljica oporavka i procvata Europe. Europljani su bili zadovoljni svojim političkim, gospodarskim i ljudskim stanjem. Procvat i blagostanje naroda najpouzdaniji je način zaštite države, naroda i prostora. Suverenost i blagostanje zemlje odbijaju moguće napadače. U Zapadnoj Europi „radnička klasa“ bila je zadovoljna takozvanim socijalnim kapitalizmom, koji je obilježio Zlatno razdoblje kapitalizma.

Ako se govori o zaštiti države, naroda i političkog sustava valja imati na umu to, da je zaštita samo jedna od četiriju Upitnikmreža društvenog utjecaja, kojima se zadovoljavaju životne potrebe ljudi i ostvaruju njihove ljudske svrhe. Ostale tri mreže su politika, gospodarstvo i sustav uvjerenja. Zaštita može biti vanjska i unutarnja. Govori se da se zaštita može eksternizirati, ali i internizirati. U povijesnim primjerima dobre zaštite Mletačka republika je internizirala svoju zaštitu: ona se štitila sama. Tako je radila i Nizozemska koja se 1588. godine oslobodila španjolske vlasti. Mletci i Nizozemska imale su prikladne političke sustave, dobro organizirano gospodarstvo (proizvodnju, trgovinu, novčarstvo), vlastitu vojsku i primjeren sustav uvjerenja, koji je jačao koheziju naroda. Genova je zaštitu svojeg kapitala bila eksternizirala i prihvatila vanjsku zaštitu Španjolske odnosno Habsburškog carstva.

Došlo vrijeme vođenja istinske politike, koja se sastoji u obavljanju posla za narod

Kad se prosuđuju sadašnje europske potrebe u području zaštite valja misliti na netom izneseno. Međutim, od čega se Europu treba štititi? Tko treba štititi Europu? Kako se Europa treba štititi? Kako bi se moglo odgovoriti na ta pitanja, treba misliti i na to, da je svijet u tranziciji u punu globalnost. Mislim da se može reći, da je naša vrsta već globalizirana, ali da zatečeni političari, koji su svoju vještinu vladanja stjecali u starom, prijegobalizacijskom svijetu, nisu vješti politici kakvu traži globalnost naše vrste, koja je stiješnjena na konačnom prostoru Zemlje. Političari još uvijek misle u pojmovima vlasti i vladanja te ne uviđaju da je došlo vrijeme vođenja istinske politike, koja se sastoji u obavljanju posla za narod.

Izostanak suvisle i izdašne politike uočljiv je u brojnim zemljama od Hrvatske do SAD, od Velike Britanije do PolitikaAustralije, od Njemačke do Argentine. Izostanak politike u gotovo svim zemljama svijeta rezultat je činjenice, da se politika treba dogovarati, a ne nametati. U globalnoj vrsti gospodstvu nema mjesta. Britanci su stoljećima sami odlučivali. Njemačka kancelarka je u Europi dugo sama odlučivala uz suglasnost SAD. Stoga sadašnji političari stare škole ne znaju što bi radili i poduzeli. Oni vode politiku u medijima, a ne u narodu i mimo suradnje „države i države“. Političari svake zemlje moraju se dogovarati sa svojim narodom i pregovarati s političarima ostalih država, s kojima moraju surađivati.

Naveliko se čulo i slušalo te se još uvijek čuje i sluša, piše i čita, pokazuje i gleda, da je Rusija velika pogibelj za Europu i Europljane, kao da Rusija nije dio Europe. Naše ministarstvo vanjskih poslova prijavilo je Rusiju Europskoj komisiji da u Hrvatskoj vodi „hibridni rat“. Rusija kao prostorno najveća zemlja svijeta s malo pučanstva ima goleme vlastite nevolje, koje može ukloniti samo suradnjom s drugim državama kakvu Rusija ima s Kinom, a ne putem osvajanja zemljopisnog prostora, kojega Rusija ima napretek.

Europa ugrožena iznutra

Nasuprot tomu, Europa je ugrožena iznutra. Europa ugrožava samu sebe i to prvobitno izostankom politike, koju CrnoEuropa nema i koju, sve da je ima, ne bi mogla provoditi, jer EU nema primjeren politički sustav. Europski politički sustav je kao i hrvatski sročen za zaštitu tržišta i kapitala, a ne za zaštitu europskog prostora i europskih naroda. Uz pravu politiku dobru zaštitu prostoru i ljudima pruža dinamično gospodarstvo, koje nosi blagostanje. Usto, zaštitu državi pruža i kohezija pučanstva, a Europska unija se sve do jučer ponosila multikulturnošću, koja izjeda narodno zajedništvo i društvenu koheziju. Europa kao cjelina se treba štititi na način, na kakav se Zapadna Europa štitila u Zlatnom razdoblju kapitalizma. Međutim, sad to Europa mora činiti sama, bez Amerike. Europa treba sa SAD slobodno surađivati. Čini se, da i SAD već uviđaju, da im je izdašnija suradnja diljem svijeta, nego oskudna hegemonija samo nad Europom, koja sahne dok Azija buja od primjerene nacionalne politike. Europa je sama sebi najljući neprijatelj i ona se mora početi štititi od same sebe. Europa mora svoju zaštitu internizirati. Stoga je njemački ministar financija Olaf Scholz nedavno je rekao u parlamentu: „Europska suverenost nam omogućuje da se sami branimo i da opstanemo.“

mr. sc. Zdravko Mršić

Sri, 23-05-2018, 03:44:18

Najave

Pon Uto Sri Čet Pet Sub Ned
1
2
3
4
5
6
7
8
12
13
15
19
20
21
22
23
24
25
26
27
30
31

Komentirajte

Zadnji komentari

Kolumne

Telefon

Radi dogovora o prilozima, Portal je moguće kontaktirati putem Davora Dijanovića, radnim danom od 17 do 19 sati na broj +385-95-909-7746.

Poveznice

Snalaženje

Kako se snaći?Svi članci na Portalu su smješteni ovisno o sadržaju po rubrikama. Njima se pristupa preko glavnoga izbornika na vrhu stranice. Ako se članci ne mogu tako naći, i tekst i slike na Portalu mogu se pretraživati i preko Googlea uz upit (upit treba upisati bez navodnika): „traženi_pojam site:hkv.hr".

Administriranje

1 klik na Facebooku za hkv.hr

Pretraži hkv.hr

Lijepa Naša

0066_Veliki_Tabor.jpg
Copyright © 2018 Portal Hrvatskoga kulturnog vijeća. Svi sadržaji na ovom Portalu mogu se slobodno preuzeti uz navođenje autora i izvora,
gdje je izvor ujedno formatiran i kao poveznica na izvorni članak na www.hkv.hr.
Joomla! je slobodan softver objavljen pod GNU Općom javnom licencom (GPL).