Manjine u RH imaju veća prava nego u drugim državama EU

Udruga hrvatskih branitelja „Zavjet" za Istarsku županiju pozdravlja susret predsjednika Hrvatske i Italije u Puli, a načelno i poruku koju su uputili tim povodom. No, za nas je upitno i držimo, za hrvatske interese moguće štetna činjenica što obje strane govore o istome na jednak način, prijateljskim odnosima Italije i Hrvatske, iako su temeljna polazišta različita. Ivo JosipovićTo od početka predviđa i različita ponašanja u budućnosti, odnosno onemogućuje reciprocitet, a time i ravnopravnost, kako u tretiranju nacionalnih manjina u dvije države tako i općenito ravnopravnost dviju država.ManjineU Hrvatskoj, za razliku od Italije, nacionalne manjine imaju status koji uopće nije mjerljiv sa standardima ne samo unutar EU već i ostatka svijetaNaime, nacionalne manjine u Italiji uopće ne postoje, niti će u budućnosti postojati.

Nacionalne manjine u EU

Slično Italiji je u gotovo svim državama članicama EU. U Hrvatskoj, s druge pak strane, nacionalne manjine imaju status koji uopće nije mjerljiv sa standardima ne samo unutar EU već i ostatka svijeta. Usput, valja reći da su nam nepoznati slični susreti u podjednakim povijesnim okvirima! Tako ne znamo da su npr. Poljska ili Češka organizirale susrete s udrugama protjeranih Nijemaca, što je također rezultat Drugoga svjetskoga rata, pa i antifašističke borbe, ili da će Srbija organizirati slične susrete s Podunavskim Švabama u Rumi, te ih usput pozvati da kupuju nekretnine i ulažu u Srbiju, kao što je Talijane pozivala jedna od stranaka Kukuriku koalicije, koja se uz to i silno trudila da se dodvori brojnim Istarskim vladama u sjeni i familijama talijanskih optanata ili ezula, i to u godinama kada je Hrvatska krvarila u Domovinskome ratu.

Mi ovim priopćenjem želimo iskazati naše nezadovoljstvo načinom na koji Hrvatska štiti svoje nacionalne i državne interese i ukazati da se ona mora ravnati i u dostignutim standardima nacionalnih manjina u većini zemalja EU. Dok se kod nas jedva razlikuje nacija i nacionalnost tj. hrvatski rečeno narodnost od nacionalne manjine, u EU manjine uopće ne postoje smislu hrvatskog sustava, već manjine imaju prije svega manje-više kulturnu i usko teritorijalnu jezičnu autonomiju. Glede rečenoga, na susretima dvaju predsjednika, te optanata i antifašističkih boraca u Puli, Furio je Radin govorio o brojnim nacionalnostima koje ovdje žive, iako je Hrvatska nacionalna država, i to građanskoga tipa. Predstavnici talijanskih gostiju govorili su o manjinama, što nam je prihvatljivo, ali i o tomu da sve treba vratiti na početak, što je vrlo upitno - i što to znači? Valja također reći da Hrvat koji dobije austrijsko državljanstvo, ne može biti pribrojan Gradišćanskim Hrvatima, niti ostvarivati njihova prava. Sasvim je suprotna pravna praksa u Istarskoj županiji prema doseljenim Talijanima u Istru.

Mađarska kao primjer

Nije realno očekivati da će razvoj u EU ići u smjeru prihvaćanja hrvatskih mjerila glede izgradnje multi – kulti društva i višenacionalnih zajednica ili možda podijeljenog suvereniteta, jer je EU, sama po sebi, upravo to. MađarskaI mi u Hrvatskoj trebamo uskladiti našu politiku s postojećom praksom u Zajednici. Primjer nam može biti Mađarska koja je redefinirala ustavni status nacionalnih manjina. Hrvatska ne bi smjela voditi politiku prošlih stoljeća koja je odavno prevladana, (Austrougarska, „Mi, moji narodi" car Franjo Josip istoznačno je „brojnim nacionalnostima" u Istri ili Hrvatskoj Furia Radina jer se svi svode samo na etnos"), već se treba uspostaviti, odnosno držati načela nacionalne i građanske države, što znači da smo svi mi prije svega jedan politički narod.

MađarskaI mi u Hrvatskoj trebamo uskladiti našu politiku s postojećom praksom u Zajednici. Primjer nam može biti Mađarska koja je redefinirala ustavni status nacionalnih manjinaJedino načelo političkog naroda osigurava ravnopravnost svih građana u općim stvarima. Neke posebnosti koje nas razdvajaju mogu dijeliti nacionalne manjine, dok se neke druge posebnosti mogu osigurati invalidima, potrebitima itd. Samo tako svi državljani RH mogu biti ravnopravni u svim segmentima političkog, gospodarskog i općenito društvenog života i na svakom dijelu teritorija države. Etnički Hrvat ili etnički Talijan, kao radnik, seljak, liječnik ili službenik imaju (morali bi imati) u Hrvatskoj jednake socijalne probleme, da ne kažemo klasne, staleške ili političke. Pripadnici nacionalnih manjina su sastavnica hrvatskoga političkog naroda, hrvatski državljani ili politički Hrvati koji su nehrvatskog etničkog podrijetla. Njima treba omogućiti da kroz svoje kulturne udruge i Zajednice skrbe o svijesti i kulturnim potrebama svoje zajednice.

Stoga je neprihvatljivo da Furio Radin u izjavi za hrvatsku dalekovidnicu „... dva će se predsjednika u pulskoj Furio RadinAreni obratiti ne samo Talijanima već i pripadnicima svih nacionalnosti koji žive na ovom području". Kao da se u tom trenutku nalazimo u Europi bez nacionalnih država, u kojoj svaki pojedinac može živjeti svoju nacionalnost na „svakom pedlju europske zemlje". Ode tako voda na mlin velikih i bez svjetskih ratova! To je naravno nedopustivo i takav istup osuđujemo. Isto tako nedopustivim držimo da gospodin Radin, kao predstavnik manjine, svojom rukom u Hrvatskom saboru odlučuje tko će u RH vladati. Baš kao i njegovih ostalih sedam manjinskih kolega zastupnika. Građansko je načelo jedan čovjek jedan glas, a ne kako bi Radin htio, njemu pravo da dva puta glasa. Neka u Saboru odlučuju kao građani RH, tj. kao politički Hrvati a ne kao nacionalne manjine.

Približavaju se izbori za Hrvatski sabor. Nadamo se da će ovakvi stavovi biti u predizborno vrijeme legitimni politički govor. Hrvatska nije višenacionalna država poput Bosne i Hercegovine, pa se tako ni Istarsku županiju ne može krojiti i prilagođavati nekom sličnom modelu.

Za Udrugu hrvatskih branitelja „Zavjet" za Istarsku županiju,
Ninoslav Mogorović, predsjednik

Sri, 15-07-2020, 19:17:52

Najave

Pon Uto Sri Čet Pet Sub Ned
1
2
3
4
5
6
7
8
9
10
11
12
13
14
15
16
17
18
19
20
21
22
23
24
25
26
27
28
29
30
31

Komentirajte

Zadnji komentari

Kolumne

Telefon

Radi dogovora o prilozima, Portal je moguće kontaktirati putem Davora Dijanovića, radnim danom od 17 do 19 sati na broj +385-95-909-7746.

Poveznice

Snalaženje

Kako se snaći?Svi članci na Portalu su smješteni ovisno o sadržaju po rubrikama. Njima se pristupa preko glavnoga izbornika na vrhu stranice. Ako se članci ne mogu tako naći, i tekst i slike na Portalu mogu se pretraživati i preko Googlea uz upit (upit treba upisati bez navodnika): „traženi_pojam site:hkv.hr".

Administriranje

1 klik na Facebooku za hkv.hr

Pretraži hkv.hr

Kontakti

KONTAKTI

Telefon

Telefon Tajništva
+385 (0)91/728-7044

Elektronička pošta Tajništva
Elektronička pošta Tajništva
Ova e-mail adresa je zaštićena od spambota. Potrebno je omogućiti JavaScript da je vidite.

 

Elektronička pošta UredništvaElektronička pošta Uredništva
Ova e-mail adresa je zaštićena od spambota. Potrebno je omogućiti JavaScript da je vidite.

Copyright © 2020 Portal Hrvatskoga kulturnog vijeća. Svi sadržaji na ovom Portalu mogu se slobodno preuzeti uz navođenje autora i izvora,
gdje je izvor ujedno formatiran i kao poveznica na izvorni članak na www.hkv.hr.
Joomla! je slobodan softver objavljen pod GNU Općom javnom licencom.

Naš portal rabi kolačiće radi funkcionalnosti i integracije s vanjskim sadržajima. Nastavljajući samo pristajete na tehnologiju kolačića, ali ne i na razmjenu osobnih podataka.