Regija

Proučavajući medijske taktike "naprednih" javnih glasila, naišao sam na web stranicu kojoj ne želim priuštiti ni najmanji, makar i negativni publicitet. Navest ću samo da je riječ o jednom od prvih i dan danas najčitanijih portala u Hrvatskoj, te da je odlučujuću ulogu u njegovu ustrojavanju odigrao Soros.

Nakon što je posijao svoje ideološke istine, poznati je mešetar prodao udjel u navedenom glasilu, no to nije utjecalo na promjenu već ustaljene uređivačke politike te kuće. Na toj mi je, inače vrhunski uređenoj virtualnoj adresi što zorno svjedoči o količini novca uloženoj u taj projekt, pozornost odmah privukao naslov: "Otkrili zašto Nutella u našoj regiji ima drugačiji okus nego ona na Zapadu."

Da unatoč ulasku u EU neki i dalje čeznutljivo gledaju ka regiji, jasno je već odavna. Još je Račanova vlast svečano promovirala taj pojam i hrvatska mu politička kasta od tada vjerno služi. No, s obzirom na negativne emocije znatnog dijela ljudi spram političkih konotacija tog naziva, navedenu se riječ u početku upotrebljavalo razmjerno oprezno. Ipak, kako je vrijeme odmicalo i regionalni projekt dobivao na zamahu, regiju se spominjalo sve više i u sve pozitivnijem kontekstu.

Suradnja i uzajamno poštovanje susjednih zemalja i naroda zasigurno nije nešto čemu se treba protiviti, dapače. No uporno guranje Hrvatske u okvir bivše države, uz ignoriranje potrebe razvoja dobrih odnosa s također susjednim narodima poput Mađara ili na morskoj granici Talijana, pa čak i iz regionalnog okvira izbačenih Slovenaca, nedvojbeno upućuje na to iz kojeg smjera "vjetar puše". " Ne treba biti geopolitički genij da bi se prepoznalo obrise formule "bivša Jugoslavije minus Slovenija (plus eventualno Albanija).

NeprihvatljivostKada se tomu doda da se dobrosusjedstvo na tako određenom prostoru zamišlja i provodi na platformi podjednake krivice za ratove vođene nakon raspada Jugoslavije, tada u cijelosti postaju jasni razlozi neprihvatljivosti ove inačice multikulturalizma.Kada se tomu doda da se dobrosusjedstvo na tako određenom prostoru zamišlja i provodi na platformi podjednake krivice za ratove vođene nakon raspada Jugoslavije, tada u cijelosti postaju jasni razlozi neprihvatljivosti ove inačice multikulturalizma.

Takav nam je regionalni projekt, dakle, ustoličen kao mjera demokratičnosti i humanosti kojima se suzbija, za Hrvatsku navodno karakteristični, uskogrudi nacionalizam i to je otprilike stadij u kojem se nalazimo ili smo se nalazili do pojave navedene, naizgled banalne vijesti o okusu omiljenog namaza.

Dosadašnju "filozofiju regije" najkraće bi se moglo opisati riječima: regiji pripadamo, regiju cijenimo! U toj je krilatici sadržan stav koji se kroz zagovaranje (formalno samo) dobrosusjedskih, a u suštini znatno širih odnosa dijela ex jugoslavenskih zemalja, zasnovanih na političkom sloganu "'ko nas bre zavadi", želi predstaviti kao racionalan pristup spletu teških političkih problema naslijeđenih iz prošlosti.

"Naša" regija, slatka kao Nutella

U vjestici o Nutelli se međutim, prvi put od završetka jugoslavenskih ratova, politički prostor bivše države naziva "našom regijom". Neki će reći da uporaba posvojne zamjenice "naša" UporabaDugotrajna medijska uporaba navedenog naziva u uvijek istom kontekstu odnosa među državama nastalim raspadom Jugoslavije, sasvim je jasno sadržajno odredila navedeni pojam i ograničila njegovo značenje na prostor bivše države. Drugim riječima kada u Hrvatskoj kažete regija zna se što mislite, a ako želite reći nešto o nekoj drugoj regiji, tada ćete upotrijebiti dodatni posvojni pridjev kojim ćete pojasniti da mislite na npr. baltičku regiju.služi tek pojašnjenju, jer pod regijom se može podrazumijevati i npr. Skandinaviju. To naravno nije točno.

Dugotrajna medijska uporaba navedenog naziva u uvijek istom kontekstu odnosa među državama nastalim raspadom Jugoslavije, sasvim je jasno sadržajno odredila navedeni pojam i ograničila njegovo značenje na prostor bivše države. Drugim riječima kada u Hrvatskoj kažete regija zna se što mislite, a ako želite reći nešto o nekoj drugoj regiji, tada ćete upotrijebiti dodatni posvojni pridjev kojim ćete pojasniti da mislite na npr. baltičku regiju.

Stoga korištenje posvojnih oblika kada u Hrvatskoj govorimo i pišemo o "regiji" ima dublje značenje i želi nas pripremiti za drukčiji odnos spram političkog prostora iz kojeg smo jedva iznijeli živu glavu.

Do sada je regiju trebalo cijeniti kao navodno racionalan politički projekt prevladavanja traumatične prošlosti, od danas se, sugeriraju nam, prema regiji treba pozitivno emotivno odnositi, jer ima li što normalnije od toga da se voli ono što je "naše".

To je sadašnje stanje regionalnog projekta koji unatoč hrvatskom ulasku u EU, poput ponornice, svojim podzemnim, oku skrivenim tokom, ide dalje. Što će biti njegova sljedeća faza postat će jasno kada iznova izbije na površinu tj. kad nam njegovi voditelji - za početak kroz neku perifernu temu - kao sasvim uobičajenu informaciju, neprimjetno nametnu novo, do tog vremena neprihvatljivo sadržajno određenje pojma, sada već „naše" regije.

Egon Kraljević