Prema novoj projekciji središnje američke obavještajne službe (CIA) Europska unija bi se u sljedećih desetak godina mogla raspasti na tri dijela. Na scenarij raspada već su upozoravali neki zapadni mediji, a sve snažnija opća gospodarska kriza mogla bi samo pojačati rastavne silnice. Jedan dio bivše Unije tako bi činile bogate zapadnoeuropske zemlje Francuska, Velika Britanija, Belgija, Nizozemska, Luksemburg, Irska, Italija, Španjolska, Portugal, Njemačka, Austrija i skandinavske zemlje. U drugu ili tzv. novu Europu pripadao bi prostor bivših komunističkih zemalja, čiji su narodi pretežito katoličke vjere, a to su Estonija, Litva, Letonija, Poljska, Češka, Slovačka, Madžarska, Slovenija i Hrvatska. Riječ je o zemljama koje tvore svojevrsni zid između, uvjetno rečeno, protestantsko-sekularističkih zemalja Zapada i pravoslavnoga svijeta na istoku Europe. Ovaj prostor ima posebno geopolitičko značenje jer osim jedinstvene kulturološke cjeline tvori poveznicu između Mediterana i Sjevernoga mora, što je u povijesti, zbog sukoba istoka i zapada bio stalno poprište velikih sukoba. Zato se tek uz iznimku jedne zemlje, ovaj prostor nikad nije priklanjao ni Moskvi ni Londonu, nego je težio za uspostavom savezništva s Washingtonom.(M.Kovačević)
Add a comment Add a comment        
 

 
BiHMostarski prekid pregovora političkih predstavnika Srba, Muslimana i Hrvata oko ustavnoga ustrojstva Bosne i Hercegovine samo je jedan u nizu sad već dvadesetogodišnjih pokazatelja kako Bosna i Hercegovina nije ostvariva niti moguća kao poseban državnopravni subjekt. Glavni čimbenik opstanka jedne države jest konsenzus političkoga naroda da živi i zajednički dijeli sudbinu svoga kolektiviteta, a taj konsenzus u BiH postoji tek unutar svakoga od tamošnjih konstitutivnih naroda. Osim nedostatka unutarnjega konsenzusa na opstanak te države utječu različita gledanja i zainteresiranih međunarodnih čimbenika, koji svojim viđenjima podupiru ionako klimavo stanje, pa je Bosna i Hercegovina održiva jedino kao međunarodni protektorat, u kojem njezini narodi ne mogu biti slobodni građani. Uostalom kroz cijelu svoju povijest te su zemlje uvijek bile dijelom neke druge države, koje su imale svojevrsnu autonomiju samo tijekom srednjovjekovnog razdoblja u sklopu ugarsko-hrvatskoga kraljevstva. Osmanska su osvajanja potaknula unutarnje migracije i mnogobrojne prijelaze na islam, što je dodatno usložilo stanje i podiglo međusobne civilizacijske zidove.(M.Kovačević)
Add a comment Add a comment        
 

 
IschingerU ovogodišnjem izvješću američkih obavještajnih službi stoji kako će Balkan u 2009. godini biti najveća prijetnja za stabilnost Europe, a glavni izazovi doći će od „neriješenoga statusa srpske manjine na Kosovu te otežana međuetničkog suživota u Bosni i Hercegovini“. Nekako se istodobno ovih dana u medijima javio njemački diplomat za balkanska pitanja Wolfgang Ischinger, koji za rješenje srpsko-kosovskoga pitanja nudi model uspostave njemačko-njemačkih odnosa dogovoren 1972. između nekadašnje Zapadne i Istočne Njemačke. Po tom ugovoru nije bilo moguće međusobno priznanje i uspostava diplomatskih odnosa, ali su uspostavljeni „dobri međususjedski odnosi“. Umjesto veleposlanstava otvorena su „stalna predstavništva“ koja su obavljala isti posao. Ischinger smatra kako bi prijedlog Srbiji donio niz prednosti, među kojima i uspostavu „zajednice“ između Srbije i Kosova, a Priština bi se u pitanjima položaja srpske manjine morala obvezatno dogovarati s Beogradom. Njemačko-njemački odnosi, kako je ustvrdio, na kraju su doveli do ujedinjenja zemlje, a sličan bi model, naveo je, omogućio zajednički put Beograda i Prištine u Europsku uniju. Nu nevolja je u tome što za njemački plan, koji je iznio Ischinger, nisu zainteresirani Albanci, vjerojatno ni Srbi, a ponajmanje Rusi i Amerikanci.(M.Kovačević)
Add a comment Add a comment        
 

 
BiHU pozadini svake unitarističke politike stoji želja za dominacijom i nepriznavanjem razlika, a u emotivnom smislu obično se očituje kao mržnja prema drukčijoj skupini, koja u radikalnim okolnostima vodi do uništenja i progona slabije zajednice. Cijela povijest Bosne i Hercegovine, od njezine osmanske okupacije, obilježena je takvom politikom pa je upravo klasičan primjer spomenute definicije. U nekoliko stoljeća s područja današnje BiH izbrisano je s lica zemlje gotovo cjelokupno starosjedilačko hrvatsko pučanstvo. Sličan se proces u BiH nastavio i tijekom obiju jugoslavenskih država, a nasilnim ukidanjem autonomije daytonskim županijama omogućilo je muslimanskoj strani da dovrši proces što su ga započele Osmanlije. Da je muslimanskobošnjačkoj strani doista bilo stalo do zajedničke države s Hrvatima, njihova bi se politička elita listom usprotivila nekadašnjim odlukama austrijskoga paše Wolfganga Petritscha i Britanca Paddyja Ashdowna, koje su im omogućile da unutar federacijskoga parlamenta nadglasavaju Hrvate, a zahvaljujući nametnutom izbornom zakonu da umjesto njih biraju i njihova predsjedničkoga kandidata. Najapsurdnija strana te politike očitovala se u statutu grada Mostara, gdje manjinski Muslimani Bošnjaci, bez obzira na rezultate izbora podjednako dijele vlast s većinskim Hrvatima.(M.Kovačević)
Add a comment Add a comment        
 

 
Sulejman TihićMeđunarodni protektorat Bosna i Hercegovina, u kojoj žive Srbi, Hrvata i Muslimani Bošnjaci kao tri konstitutivna naroda, zbog međusobno nerazriješenih unutarnjih pitanja te isprepletenosti različitih međunarodnih interesa ponovno otvara pitanje stabilnosti europskoga jugoistoka. Pokušaj međusobnoga dogovora političkih vođa triju naroda o unutarnjem ustroju zemlje naišao je na popriličnu međunarodnu „nezainteresiranost“ dok je u BiH podijelio političke čimbenike unutar sva tri naroda. Politika bošnjačko-muslimanskoga vodstva oko Stranke demokratske akcije na čelu sa Sulejmanom Tihićem muči se oko prihvaćanja realnoga stanja u zemlji te nastoji uvažiti činjenicu kako u BiH osim Muslimana žive još hrvatski i srpski narod. To političko sazrijevanje potaknulo je gospodina Tihića na pregovore sa Srbima i Hrvatima, a možebitni uspjeh dogovora omogućio bi, kako Tihić ispravno zaključuje održivost zemlje, koja bi nakon unutarnjih trvenja napokon mogla krenuti na put euroatlantskih integracija. Opreku takvom Tihićevu političkom zaključivanju čini skupina politički isključivih muslimansko-bošnjačkih nacionalista koji u unitarnom uređenju zemlje vide dugoročni proces za odstranjivanje Srba i Hrvata iz političkoga života, a u krajnjem slučaju i njihov potpuni nestanak iz zemlje.(M.Kovačević)
Add a comment Add a comment        
 

 
Banjalučki dogovorPolitički predstavnici Srba, Muslimana-Bošnjaka i Hrvata u Bosni i Hercegovini Milorad Dodik, Sulejman Tihić i Dragan Čović ovih su dana u Banjoj Luci dogovorili novi politički i teritorijalni ustroj zemlje. Po tom dogovoru zemlja bi trebala biti ustrojena na tri razine vlasti – mjesnoj, središnjoj i državnoj, a teritorijalno bi se razdijelila na četiri federalne jedinice. Svaka federalna jedinica imala bi svoju zakonodavnu, izvršnu i sudsku vlast, što bi stvorilo preduvjete za uspostavu decentralizirane države, a bosanskohercegovačkim narodima omogućilo da održe Bosnu i Hercegovinu kao suverenu multietničku državu. Oživotvorenjem ovoga prijedloga svi bi narodi u BiH postali dobitnici, a država bi se mogla okrenuti prilagodbi zakonodavstva i ostalih zadaća potrebnih za ulazak u Europsku uniju. U pojedinačnom smislu ovaj bi dogovor omogućio Srbima očuvanje Republike Srpske što podrazumijeva zaštitu vlastitoga identiteta te nesmetan razvoj gospodarstva.(M.Kovačević)
Add a comment Add a comment        
 

 
Stjepan Mesić i glavni tajnik UN-a Ban Ki-moonFrankofona rječitost Stjepana Mesića na sjednici Vijeća sigurnosti UN u New Yorku nije otkrila samo nesklad hrvatskoga političkog sustava nego je dovela u pitanje i neke hrvatske vanjskopolitičke ciljeve koji su državi mogli jamčiti njezinu samostojnost i cjelovitost. Hrvatski je predsjednik u New Yorku pročitavši cedulju očito sastavljenu u Parizu htio valjda poručiti Sjedinjenim Državama kako će glavnu riječ umjesto Washingtona od sada u međunarodnim odnosima imati Ban Ki Mun. Nevješto Mesićevo galsko mucanje ipak je dobro razumio britanski predstavnik u Vijeću sigurnosti, podsjetivši kako je hrvatski predsjednik i nekoć prvi ustao protiv američke vanjske politike. Unatoč emotivnom zagrljaju s bivšom državnom tajnicom Madeline Albright, odgovor na predsjednikov diplomatski izgred ubrzo je došao nakon izvješća haaškoga tužitelja Sergeja Brammertza Vijeću sigurnosti o navodnoj nesuradnji Hrvatske s Tužiteljstvom u Haagu. Naime, američka predstavnica u Vijeću sigurnosti Rosemary DiCarlo zbog te navodne hrvatske nesuradnje izrazila je zabrinutost, a nekoliko dana kasnije, unatoč već srušenoj optužnici, Haaški sud je izvijestio kako će Tužiteljstvo u slučaju protiv generala Ante Gotovine imati na raspolaganju sve do ožujka rok za izvođenje svojih svjedoka.(M.Kovačević)
Add a comment Add a comment        
 

 
LajčakMeđunarodni upravitelj BiH Miroslav Lajčak u svom je izvješću Vijeću sigurnosti ocijenio kako je zadnjih mjeseci u njegovoj zemlji pojačana nacionalistička retorika svih strana postala normom te da su zabilježeni brojni izazovi Daytonskom mirovnom sporazumu, državi BiH i Republici Srpskoj. Osim uopćenih ocjena Lajčak je prigovorio kampanji srpskih političara, koju vode protiv njegova Visokoga ureda, te retorici koja dovodi u pitanje postojanje države Bosne i Hercegovine. Zbog promicanja svoga, kako je naglasio, privatnoga političkog programa, Lajčak je prozvao i muslimanskoga člana Predsjedništva BiH Harisa Silajdžića, ocijenivši kako ured i međunarodne forume koristi da bi u pitanje doveo postojanje Republike Srpske. Lajčak u svom izvješću nigdje poimence ne spominje problem Hrvata, premda su oni najnezaštićenija kategorija stanovništva u njegovoj zemlji, pa se s pravom valja upitati je li i Lajčak priznao dvonacionalnu podjelu zemlje u kojoj su preko noći, zahvaljujući njegovim prethodnicima W. Petritschu i P. Ashdownu Hrvati zbrisani s lica zemlje. Naime, spomenuti upravitelji prvi su srušili temeljne daytonske mehanizme za zaštitu nacionalnih interesa, čime su županije unutar Federacije podređene centraliziranoj muslimanskoj upravi iz Sarajeva, a hrvatski grad Mostar pretvoren u poduzeće mješovite uprave, koja ni jednu odluku ne može donijeti bez konsenzusa.(M.Kovačević)
Add a comment Add a comment        
 

 
HR i SLJoš do prije koji mjesec dana uvjeravali su nas kako u Europskoj uniji ne postoje nacionalni interesi te da su države prevladana povijesna kategorija. U hrvatskom je slučaju ta propagandna floskula pretvorena u tezu kojom se borba za samostalnu državu obezvrjeđuje do razine nepotrebnoga rata, koji su navodno međusobno dogovarali nacionalistički političari u Srbiji i Hrvatskoj. Glavne žrtve njihovih želja da se dočepaju moći, u toj su propagandno-psihološkoj igri proglašeni Bosna i Hercegovina te Srbi u Hrvatskoj. Nu bez obzira što znamo tko stoji iza velikoslovenskih posezanja za hrvatskim teritorijem, politička praksa svih slovenskih vlada prema Hrvatskoj ne pokazuje ništa drugo do li kontinuirano postojanje borbe za vlastite nacionalne interese. Pa kad mala Slovenija, koju bi inače u slučaju potrebe do gableca pregazila jedna bojna nekadašnje IV. brigade može blokirati ulazak Hrvatske u tu Europsku uniju, valja ozbiljno razmisliti što mi uopće tražimo u toj zajednici, kad na primjer niti dva milijuna alpskih Slavena, koji su tek 1992. godine prvi put u povijesti, i to na račun njemačkih zemalja, okusili osjećaj narodne suverenosti, može navodno blokirati odluku ostalih 494 milijuna Europljana. Ovim naravno ne želim podcjenjivati moć i sposobnost susjedne državice jer nas gotovo desetgodišnje iskustvo uči da Slovenija može čak i pljačku proglasiti nacionalnim probitkom.(M.Kovačević)
Add a comment Add a comment        
Sub, 15-02-2025, 02:01:53

Potpora

Svoju članarinu ili potporu za Portal HKV-a
možete uplatiti i skeniranjem koda.

Otvorite svoje mobilno bankarstvo i skenirajte kod. Unesite željeni novčani iznos. U opisu plaćanja navedite je li riječ o članarini ili donaciji za Portal HKV-a.

barkod hkv

Komentirajte

Zadnji komentari

Telefon

Radi dogovora o prilozima, Portal je moguće kontaktirati putem Davora Dijanovića, radnim danom od 17 do 19 sati na broj +385-95-909-7746.

AKT

Poveznice

Snalaženje

Kako se snaći?Svi članci na Portalu su smješteni ovisno o sadržaju po rubrikama. Njima se pristupa preko glavnoga izbornika na vrhu stranice. Ako se članci ne mogu tako naći, i tekst i slike na Portalu mogu se pretraživati i preko Googlea uz upit (upit treba upisati bez navodnika): „traženi_pojam site:hkv.hr".

Administriranje

Pretraži hkv.hr

Kontakti

KONTAKTI

Telefon

Telefon Tajništva
+385 (0)91/728-7044

Elektronička pošta Tajništva
Elektronička pošta Tajništva
Ova e-mail adresa je zaštićena od spambota. Potrebno je omogućiti JavaScript da je vidite.

 

Elektronička pošta UredništvaElektronička pošta Uredništva
Ova e-mail adresa je zaštićena od spambota. Potrebno je omogućiti JavaScript da je vidite.

Copyright © 2025 Portal Hrvatskoga kulturnog vijeća. Svi sadržaji na ovom Portalu mogu se slobodno preuzeti uz navođenje autora i izvora,
gdje je izvor ujedno formatiran i kao poveznica na izvorni članak na www.hkv.hr.
Joomla! je slobodan softver objavljen pod GNU Općom javnom licencom.

Naš portal rabi kolačiće radi funkcionalnosti i integracije s vanjskim sadržajima. Nastavljajući samo pristajete na tehnologiju kolačića, ali ne i na razmjenu osobnih podataka.