Karta Agencije za okoliš Republike Slovenije najbolje oslikava imperijalističke prohtjeve naših 'dobrih susjeda'…. Prikazana granična crta na moru i određene točke na kopnu još jednom pokazuju koliko su različita međusobna stajališta vezana za pitanje razgraničenja između dviju država, te jasno pokazuje da je pravi način rješavanja tog otvorenog pitanja podnošenje tog spora pred Međunarodni sud u Haagu, u skladu s postignutim dogovorom dvojice predsjednika vlada Republike Hrvatske i Republike Slovenije s Bleda iz kolovoza 2007. godine. Agencija Republike Slovenije za okoliš djeluje u sastavu slovenskog Ministarstva za okoliš i prostor.
Evo što piše A. R. Jadrijević:
«Već 18 godina Slovenija otvoreno pokazuje teritorijalne pretenzije nad hrvatskim teritorijem duž cijele hrvatsko-slovenske granice; to je puno drastičnije od tobožnjeg 'prejudiciranja granice'! Traje to i puno duže, od 1952. godine, kada je moćni Titov doglavnik, Slovenac Edvard Kardelj na svoju ruku premjestio granicu sa ušća rijeke Dragonje na odvodni kanal Sv. Odorika. Danas, Slovenija u ovom najnovijem 'kompromisu' odbija ustupiti i pedalj 'svog nacionalnog suvereniteta u dijelu svog mora', u Piranskom zaljevu, u Strunjanskom zaljevu i ispod Belvedera ponad Izole (u kojoj je prije 1945. g. bilo daleko više Dalmatinaca i hrvatskih Istrana nego Slovenaca). Slovenci-'brđani' su tada mogli vidjeti more samo s Črnog Kala i Socerba!»
Naš portal rabi kolačiće radi funkcionalnosti i integracije s vanjskim sadržajima. Nastavljajući samo pristajete na tehnologiju kolačića, ali ne i na razmjenu osobnih podataka.
«Već 18 godina Slovenija otvoreno pokazuje teritorijalne pretenzije nad hrvatskim teritorijem duž cijele hrvatsko-slovenske granice; to je puno drastičnije od tobožnjeg 'prejudiciranja granice'! Traje to i puno duže, od 1952. godine, kada je moćni Titov doglavnik, Slovenac Edvard Kardelj na svoju ruku premjestio granicu sa ušća rijeke Dragonje na odvodni kanal Sv. Odorika. Danas, Slovenija u ovom najnovijem 'kompromisu' odbija ustupiti i pedalj 'svog nacionalnog suvereniteta u dijelu svog mora', u Piranskom zaljevu, u Strunjanskom zaljevu i ispod Belvedera ponad Izole (u kojoj je prije 1945. g. bilo daleko više Dalmatinaca i hrvatskih Istrana nego Slovenaca). Slovenci-'brđani' su tada mogli vidjeti more samo s Črnog Kala i Socerba!»