Erhard BusekNašim mukama po trnovitom putu pristupa EU-i nikad kraja, ne samo da se nismo maknuli ni korak dalje od euro-izmišljotine nazvane «Zapadnim Balkanom» nego sve više taj naziv prihvaćamo 'zdravo za gotovo' tonući u memljivo blato balkanske žabokrečine. A za kojih pet, šest, sedam… godina bi mogli, koje li časti, na čelu «zapadno-balkanskog bloka prići EU-i i time bi izbjegli regionalno suparništvo; tako veli umni ko-medijator Erhard Busek! Tko se sve od dokone europske birokracije nije latio truda da nam 'nesebično pomogne' u euro-pristupu i kakve su sve zapreke i laži samozvani birokratski mudraci izmišljali da nas u tome spriječe? Pa, prisjetimo se samo nekih: Najprije nam je od Međunarodne zajednice, posebno UK-a, bio nametnut ultimatum 'aut Gotovina aut EU', pa kad smo to lijepo, akcijskim planom riješili i uz pomoć britanskih MI 6 uhitili i transferirali našeg junaka u Haag, evo nove ultimativne ucjene 'aut ZERP aut EU'. I tu smo se poput poslušnog kućnog ljubimca pokrili po ušima, mahnuli repom i odrekli se jadranskih riba i ulova hrvatskih ribara u korist Italije.(D.Kalafatić)
Add a comment Add a comment        
 

 
Foreign OfficeNetom smo pristupili moćnom NATO-savezu, postadosmo ponosni i puni očekivanja kako će nam i taj važan korak pristupu euroatlantskim asocijacijama osigurati ne samo 'kišobransku zaštitu' od mogućih neprijatelja nego i pomoć 'Saveznika' u rješavanju gospodarskih problema izazvanih aktualnom recesijom. Za protekle Uskršnje blagdane skoro svi hoteli na Kvarnerskoj i Istarskoj rivijeri bili su otvoreni a s ponosom smo dočekali i, nekad tradicionalni «Majestic-Imperator Train», na relaciji Beč-Opatija (Matulji). Turistička predsezona svojim pokazateljima daje realnu nadu da će i ova godina donijeti turističku 'žetvu' ravnu barem prošlogodišnjoj. Svi strani gosti izrazili su zadovoljstvo našom tradicionalnom gostoljubivošću, a pri tome su se osjećali potpuno sigurnim u našoj zemlji.(D.Kalafatić)
Add a comment Add a comment        
 

 
Josip KregarRiječ korupcija vjerojatno je izvedenica iz riječi «skorup» odnosno za sve one koji se 'bave tim zanatom' narod će figurativno reći: pobrali su skorup (ili vrhnje!). Prije par dana dobili smo još jednog ozbiljnog kandidata za Zg-gradonačelnika, dekana pravnog fakulteta, Josipa Kregara. Nema tome davno kako je 'pukla' afera 'Indeks' zbog koje je naš Predsjednik izrazio duboko žaljenje što je od te operacije napravljen maestralni spektakl za 'široke narodne mase', sasvim bespotrebno! Zamjerio on pisanim medijima što su iznijeli imena i prezimena umjesto inicijala uhićenih i uz to još priložili i njihove slike. Stoga ću se i ja u ovom napisu, a da mi netko ne bi zamjerio, služiti samo inicijalima. Čudom se čudio naš pametni Stipe premda je od 'neovisnih novinara' jedinu, ekskluzivnu akreditaciju imao upravo pouzdani mu 'EPH-Jutarnji'…..i nitko drugi.(D.Kalafatić)
Add a comment Add a comment        
 

 
Andrija HebrangAndrija Hebrang uhićen je u Beogradu 18. svibnja 1948. godine, protiv njega je vođena istraga u zatvoru UDBE-e (Glavnjača) za Jugoslaviju, u Beogradu zbog kaznenog djela protiv naroda i države. Prema službenoj verziji počinio je samoubojstvo u istražnom zatvoru 11. lipnja 1949. godine (vješanjem o nisko-podni radijator, nap. a.) i pokopan na nepoznatom mjestu i od strane nepoznatih osoba bez sudjelovanja članova obitelji. Andrija Hebrang bio je žrtva ('antifašističkog', nap. a.) progona i nasilja iz političkih i ideoloških razloga-navodi se, uz ostalo, u Rješenju beogradskog Okružnog suda. Beogradski sud je prosuđivao o zahtjevu za rehabilitacijom na temelju spisa tajnog Dosjea Andrije Hebranga, ali uza sve to, vjerodostojna interpretacija sudbine hrvatskoga domoljuba i antifašiste još uvijek ostaje nepoznata. Dakle, hrvatski domoljub-nacionalista, bliski Titov suradnik a uz to još i deklarirani antifašista ubijen je u ime tog istog antifašizma; uistinu bizarno!(D.Kalafatić)
Add a comment Add a comment        
 

 
Zmago JelinčičBaš desetog travnja, u pismu predsjedniku Europske komisije Joseu Manuelu Barrosu, bivši udbaš Zmago pl. Jelinčič predložio je da se u EU prime samo Istra i Dalmacija. Obje regije, po tvrdnjama ovog slovenskog političara, nikada u povijesti nisu bile dio države Hrvatske i postale su to tek dolaskom Titovih komunista na vlast, nakon Drugog svjetskog rata. U bizarnoj, ali i potpuno službenoj poslanici Europskoj uniji, rugajući se Hrvatima predlaže se da Istra i Dalmacija prime u Europsku uniju, jer su kao važni gospodarski i politički subjekti od velikog poslovnog interesa za EU. Navodi se i gospodarska djelatnost, kupnja i preprodaja nekretnina i ulaganje u razvoj turističke infrastrukture.
Add a comment Add a comment        
 

 
Mesić i Manolić«Pustimo da Drugi svjetski rat rješavaju povjesničari ('žutokljuni' Tvrtko Jakovina, Slavko&Ivo Goldstein, ili možda univerzalni stručnjak za sve i svašta, Žarko Puhovski?, nap.a.), a u slučaju da se pronađu grobišta, neka se o tome brinu pravi forenzičari a ne nekakav amater, Ivan Zvonimir Čičak iz HHO-a», ne bez uobičajenog podrugivanja, kazao to naš vrli Predsjednik. Pri tome se je jako zabrinuo i za svoje pulene, još uvijek živuće partizane pa je dodao kako bi bilo katastrofalno (valjda za potpuni debakl 'njegova antifašizma', nap. a.) da sada počnu masovna ispitivanja baš svih boraca koji su bili u pojedinim jedinicama; jer, «antifašizma se nitko ne treba stidjeti» (cit.: Stjepan Mesić)! Pa, da vidimo koliko ih je još živućih, cit.: «Prema podacima za rujan 2006. na hrvatskoj mirovini bilo je 55.708 partizana, dakle vojnika totalitarne komunističke partije. Njima treba pribrojiti i pripadnike milicije totalitarnog režima sa 16.490 mirovina, te oficire i podoficire totalitarne komunističko-agresorske JNA s 13.160 mirovina. Ukupno 85.358 mirovina pripada umirovljenim pripadnicima različitih sustava totalitarnog komunističkog režima» (Nenad Piskač: 'Besramlje', HKV, 29.studeni 2007,g.). (D.Kalafatić)
Add a comment Add a comment        
 

 
kostiSimbol Uskrsa nisu samo pisanice i blagoslov hrane, to je toplina i dobrota iznutra, u našim srcima, to je buđenje nade i ljubavi ali i traženje oprosta za grijehe. A da bi mogli na Uskrs obasipati druge dobrim djelima, u sebi moramo imati toplinu sunca i čistoću duše. Uskrs je svakako i vrijeme oprosta, ali, kako oprostiti onima koji oprost nikad nisu ni zatražili, onima koji svoje grijehe nisu priznali i pokoru izmolili? Sveti Pavao je davno rekao: «Da Isus nije uskrsnuo, uzaludna bi bila naša vjera…» Za one koji su se vjere u Boga davno odrekli, 'čudnovato uskrsnuće' ipak se dogodilo: Upravo u ovo vrijeme odricanja-Korizme, pred sam blagdan Uskrsa, mnoštvo golih kostiju po partizanskim zlikovcima pobijenih nesretnika, simbolički 'uskrsnuše' iz dobro skrivenih jama, od Rova sv. Barbare kod Hude Jame do seoskih njiva oko Zaprešića. Prođoše 64 Uskrsa a da se nitko od rodbine mučki pobijenih na njihovim neobilježenim humcima ni pomolio nije a nitko se od neznanih(?) 'antifašističkih' razbojnika niti pokajao nije….za razliku čak i od jednog Sime Dubajića-'pokajnika', po zlu slavnog Titova majora!(D.Kalafatić)
Add a comment Add a comment        
 

 
Petar ČobankovićMožda je malo pretenciozno uspoređivati se s jednom od najbogatijih zemalja Europe i svijeta, Švicarskom, koja ni do danas nije pristupila Europskoj Uniji; a ta virtualna E-Unija će se vjerojatno prije i raspasti nego će Švicarska u nju i ući. Dugih dvadeset godina surađivao sam s jednim velikim švicarskim koncernom pa sam imao priliku upoznati i mentalitet tog naroda, ustvari mješavine triju naroda (Talijana, Nijemaca, Francuza), ali i ponosnih Švicaraca kad je u pitanju njihova zajednička domovina. Nema te obiteljske kuće na selu koja nema visoki jarbol na kojem vihori poznata švicarska zastava. Od malih nogu, od osnovne škole, dakle maloj djeci se tumači kako je Švicarska sve donedavna bila veoma siromašna, isključivo agrarna zemlja, bez ikakve vlastite sirovine a sve što je ostvarila, ostvarila je vlastitom pameću, radinošću i respektabilnim nacionalnim ponosom.(D.Kalafatić)
Add a comment Add a comment        
 

 
generaliIako na ulicama nije bilo oduševljenog i razdraganog puka, ovaj dan bi trebao biti, eto, za povijesno pamćenje: Hrvatska je pristupila moćnom NATO savezu, uz 'prijateljsku' nam Sloveniju, kao još jedna zemlja bivše Jugoslavije. Pljušte čestitke svjetskih moćnika, Amerika je ponosna zbog pristupa Hrvatske, odjekuju hvalospjevi naših zaslužnih političara, šepure se oni poput paunova; samo što sami sebi ne govore u trećem licu: oni! «Sloboda, mir, demokracija, vladavina prava, ljudska prava, prava nacionalnih manjina, slobodno i odgovorno tržišno gospodarstvo, to su vrijednosti za koje su se naši građani opredijelili još od osamostaljenja», ističe samodopadni premijer pro-europske orijentacije, Ivo Sanader. I nastavlja: «Hrvatska se u Domovinskom ratu uzdala u samu sebe», ali, dodaje uz to jednu notornu laž…..«i u svoje saveznike»!? Ma, koji su nam to saveznici bili «kad je sivalo, kad je grmilo», jesu li to oni farizejski delegati zapadne demokracije koji su 1991.g. došavši u Beograd dali zeleno svijetlo-odriješene ruke balkanskom žandaru Slobodanu Miloševiću da učini «to što treba», čim prije….«a mi ćemo zatvoriti oči», ili je to možda bio tadašnji ministar VP-Jugoslavije, Budimir Lončar koji je, kako njegov današnji gazda kaže: «UN-embargom na uvoz oružja moj Budo je spasio Hrvatsku od još većeg razaranja!?» (D.Kalafatić)
Add a comment Add a comment        
Čet, 12-12-2024, 08:04:57

Potpora

Svoju članarinu ili potporu za Portal HKV-a
možete uplatiti i skeniranjem koda.

Otvorite svoje mobilno bankarstvo i skenirajte kod. Unesite željeni novčani iznos. U opisu plaćanja navedite je li riječ o članarini ili donaciji za Portal HKV-a.

barkod hkv

Komentirajte

Zadnji komentari

Telefon

Radi dogovora o prilozima, Portal je moguće kontaktirati putem Davora Dijanovića, radnim danom od 17 do 19 sati na broj +385-95-909-7746.

AKT

Poveznice

Snalaženje

Kako se snaći?Svi članci na Portalu su smješteni ovisno o sadržaju po rubrikama. Njima se pristupa preko glavnoga izbornika na vrhu stranice. Ako se članci ne mogu tako naći, i tekst i slike na Portalu mogu se pretraživati i preko Googlea uz upit (upit treba upisati bez navodnika): „traženi_pojam site:hkv.hr".

Administriranje

Pretraži hkv.hr

Kontakti

KONTAKTI

Telefon

Telefon Tajništva
+385 (0)91/728-7044

Elektronička pošta Tajništva
Elektronička pošta Tajništva
Ova e-mail adresa je zaštićena od spambota. Potrebno je omogućiti JavaScript da je vidite.

 

Elektronička pošta UredništvaElektronička pošta Uredništva
Ova e-mail adresa je zaštićena od spambota. Potrebno je omogućiti JavaScript da je vidite.

Copyright © 2024 Portal Hrvatskoga kulturnog vijeća. Svi sadržaji na ovom Portalu mogu se slobodno preuzeti uz navođenje autora i izvora,
gdje je izvor ujedno formatiran i kao poveznica na izvorni članak na www.hkv.hr.
Joomla! je slobodan softver objavljen pod GNU Općom javnom licencom.

Naš portal rabi kolačiće radi funkcionalnosti i integracije s vanjskim sadržajima. Nastavljajući samo pristajete na tehnologiju kolačića, ali ne i na razmjenu osobnih podataka.