Obilježen praznik hrvatske zajednice u Srbiji

Praznik hrvatske zajednice u Srbiji, Dan izbora prvoga saziva Hrvatskog nacionalnog vijeća, obilježen je 12. prosinca u Subotici. Tom su prigodom uručena i priznanja zaslužnim članovima hrvatske zajednice za 2014. godinu. Hrvatsko nacionalno vijeće dodjeljuje priznanja za doprinos društvenim aktivnostima, u oblasti kulture i iz područja obrazovanja. Za doprinos u društvenim aktivnostima - priznanje "Ban Josip Jelačić" primio je mons. Marko Kljajić, za doprinos u području kulture, priznanje "Dr. Josip Andrić" primio je Zvonimir Pelajić, a priznanje iz područja obrazovanja "Pajo Kujundžić" dodijeljeno je Mariji Dulić, učiteljici iz Tavankuta.

U prigodnom govoru predsjednik Hrvatskog nacionalnog vijeća dr. Slaven Bačić je istaknuo: "Ukoliko pogledamo stvari unatrag, od ove godine do 2002., vidjet ćemo kakvi su pomaci učinjeni. Recimo u obrazovanju na hrvatskom jeziku, tko je onda mogao reći da će se u školama odvijati nastava na hrvatskom jeziku, ili informiranju, gdje imamo hrvatski program na Radio Subotici od 1998. godine, najprije u trajanju od pola sata, a sada traje tri sata dnevno. Isto tako devedesetih smo imali nekoliko kulturnih udruga – 'Bunjevačko kolo', 'Nazor' u Somboru, u Beregu jednu, i čini mi se da je to bilo sve, a danas ih je oko četrdeset samo u Vojvodini.Mi smo ti koji u 18 sati trebamo uključiti program Radio Subotice na hrvatskom i slušati, mi trebamo u petak otići i kupiti 'Hrvatsku riječ' ili se preplatiti na njezino godišnje izdanje, mi možemo upisati svoje dijete u nastavu na hrvatskom, mi možemo sudjelovati u radu kulturnih udruga, ili tražiti da nam se dokumenti ispišu na hrvatskom ili latinici„.

Uz Hrvatski narod kada je najteže

Za doprinos u društvenim aktivnostima - priznanje "Ban Josip Jelačić" ove godine je pripalo mons. Marku Kljajiću. Mons. Marko Kljajić bio je dvadeset godina župnik u Petrovaradinu u Crkvi u kojoj je kršten ban Jelačić. Ban Josip Jelačić je rođen u Petrovaradinu 16. listopada 1801. Godine i kršten je u župnoj crkvi Sv. Jurja u Petrovaradinu. Kako je ban Josip Jelačić bio uz hrvatski narod, tako je i župnik Marko Kljajić bio uz svoj narod, kada mu je tijekom 90-tih godina prošlog stoljeća na tim prostorima bilo najteže. Nije napuštao župu Svetog Jurja u Petrovaradinu, u vrijeme kada su Hrvati na tim prostorima doživljavali sustavno nasilje.

Marko Kljajić uz pastoralni rad bavi se i književnim radom. Objavio je više djela iz povijesti srijemskih naselja („Golubinci kroz povijest", „Slankamen kroz povijest", „Sveti Juraj u Petrovaradinu"), zatim kroniku stradanja Hrvata u Srijemu tijekom devedesetih godina XX. stoljeća „Kako je umirao moj narod", te pjesnička djela „U istini trećeg dana", „Getsemanski plodovi duše" i „Jesenja snoviđenja". U knjigi „Surčin kroz povijest", na više od 560 stranica, prikazao je ne samo povijest katoličke župe, a time i dijela povijesti tamošnjih Hrvata u ovome srijemskome mjestu, nego je dao i opširne prikaze iz povijesti Srijema, StradanjaDjelo "Kako je umirao moj narod" tematski je određeno stradanjem hrvatskog življa, u vojvođanskom dijelu Srijema, devedesetih godina. Ona je kronika o srijemskim Hrvatima. Župnik Marko Kljajić je u kulturnoj javnosti postao poznat po popularnim monografijama o dva srijemska mjesta (Golubincima i Slankamenu). No, Kljajić ovoga puta čini korak naprijed u svojoj kroničarskoj djelatnosti. U knjizi "Kako je umirao moj narod" sustavno je obradio najnovija stradanja srijemskih Hrvata, što do sada nitko nije učinio.kršćanstva i Katoličke crkve. Kljajićeva knjiga „Surčin kroz povijest", vrijedno je djelo za zavičajnu povijest srijemskih, to jest, vojvođanskih Hrvata.

Marko Kljajić je rođen 1950. godine u Jakotini (Bosna i Hercegovina). Studij teologije je završio u Đakovu, a kao svećenik službovao je u desetak župa, među ostalim u Beočinu, Čereviću, Petrovaradinu, Zemunu i, na koncu, u Surčinu. Možemo reći da je knjigom "Kako je umirao moj narod", nakladništvo Hrvata, prvi puta dobilo jednu cjelovitu obradu problema nasilnog istjerivanja Hrvata, što je bila posljedica rata vođenog u Republici Hrvatskoj.

Da podsjetimo, djelo "Kako je umirao moj narod" tematski je određeno stradanjem hrvatskog življa, u vojvođanskom dijelu Srijema, devedesetih godina. Ona je kronika o srijemskim Hrvatima. Župnik Marko Kljajić je u kulturnoj javnosti postao poznat po popularnim monografijama o dva srijemska mjesta (Golubincima i Slankamenu). No, Kljajić ovoga puta čini korak naprijed u svojoj kroničarskoj djelatnosti. U knjizi "Kako je umirao moj narod" sustavno je obradio najnovija stradanja srijemskih Hrvata, što do sada nitko nije učinio. Štoviše, ne samo to, već se o ovom problemu nije do tada pisalo. Osim, rijetko, u nekom novinskom napisu, što je daleko od cjelovitog prikaza.

Nakon uvodnog dijela (str. 15-24) u kome se uokviruje tema i načelno otvara problem, hrtkovački sindrom (riječ je o progonu Hrvata u Srijemu od 1991. do 1996. godine), Kljajić, u središnjem dijelu knjige "Kako je umirao moj narod" (str. 25-301), donosi, pored najvažnijih zemljopisnih i povijesnih podataka i opisa društveno - političkih (ne) prilika u srijemskim mjestima u kojima se događao hrtkovački sindrom, i pedantno urađene popise obitelji, koje su morale napustiti svoje domove u Srijemu (Hrtkovci, Nikinci, Platičevo, Ruma, Irig, Vrdnik, Srijemska Mitrovica, Petrovaradin, Srijemska Kamenica, Beočin, Čerević, Srijemski Karlovci, Slankamen, Novi Banovci, Beška, Maradik, Inđjija, Golubinci, Stara Pazova, Zemun, Surčin, Šid, Sot, Morović, Erdevik, Kukujevci, Gibarac i Vasići).

Nagrada "Dr. Josip Andrić"-Zvonimiru Pelajiću

Nagradu na području kulture, priznanje "Dr. Josip Andrić", primio je Zvonimir Pelajić, nastavnik glazbene nastave u mirovini iz Plavne, koji je dao veliki doprinos u radu HKUPD-a „Matoš" iz Plavne. U organizaciji AndrićDr. Josip Andrić po kojem nazaslužniji pojedinci dobivaju priznanje iz oblasti kulture, rodio se u bačkom selu Bukinu. Mati mu je bila iz sela Plavne, a budući da je bio dosta vezan za to selo, posvetio mu je brojna djela. U svom skladateljskom opusu ima 70 skladba za tambure, klavir i orkestar. Posebno je vrijedno spomenuti njegov rad svezi tamburaške glazbe, o kojoj je napisao nekoliko knjiga.Sakupljao je narodne pjesama bačkih Hrvata.HKUPD-a „Matoš" iz Plavne, održavaju se Dani A. G. Matoša i dr. Josipa Andrića.

Dr. Josip Andrić po kojem nazaslužniji pojedinci dobivaju priznanje iz oblasti kulture, rodio se u bačkom selu Bukinu. Mati mu je bila iz sela Plavne, a budući da je bio dosta vezan za to selo, posvetio mu je brojna djela. U svom skladateljskom opusu ima 70 skladba za tambure, klavir i orkestar. Posebno je vrijedno spomenuti njegov rad svezi tamburaške glazbe, o kojoj je napisao nekoliko knjiga.Sakupljao je narodne pjesama bačkih Hrvata.

Autor je prve bunjevačke opere, "Dužijance", premijerno izvedene 1953. u subotičkom Narodnom kazalištu. Opera Dužijanca jedina je opera s motivima iz života bunjevačkih Hrvata, a prvi je put izvedena prije pola stoljeća. Tadašnje Hrvatsko narodno kazalište u Subotici izvodilo ju je 18 puta.Nakon ukidanja Hrvatskog narodnog kazališta partiture opere su nestale. Subotički svećenik Lazar Ivan Krmpotić pronašao je solo dionice opere na temelju kojih je rekonstruirana cijela opera.Na osnovu obnovljenih partitura Hrvatsko narodno kazalište iz Osijeka 1994. ponovno je izvelo Dužijancu u Osijeku, Baji i Subotici.

Nagradu"Pajo Kujundžić"- Mariji Dulić

Nagradu iz područja obrazovanja "Pajo Kujundžić" dodijeljeno je Mariji Dulić rođenoj 1925. godine, učiteljici iz Tavankuta. Osnovnu i građasku školu završila je u Subotici. Državnu učiteljsku školu pohađala je u Zagrebu, gdje je i diplomirala 1945., nakon čega se vratila u zavičaj. Radila je kao učiteljica u osnovnoj školi u Crnković-kraju u Gornjem Tavankutu. Jedina je živuća djelatnica koja je radila1953., kada su pokrenute osnovne škole na hrvatskom jeziku i hrvatski razredi u gimnazijama.

Svećenik Pajo Kujundžić, po kojem se dodjeljuje priznanje iz područja obrazovanjna, rođen je u Subotici 15. svibnja 1859. Kao mladi bogoslov još 1878. godine se upoznao s biskupom Ivanom Antunovićem-narodnim preporoditeljom bunjevačkih Hrvata.

Pajo Kujundžić je sve do svoje smrti, imao predvodničku ulogu među hrvatskim svećenstvom u Bačkoj. Uredio je „Bunjevačko-šokacku Danicu ili subotički kalendar za 1884.. Taj kalendar od 1893. godine, uz kraće ili duže prekide, izlazio do naših dana kao "Subotička Danica". Osnovao je "Kolo mladeži" da njeguje bunjevačku pjesmu i kola. Pisao rasprave o "bunjevačkom pitanju" kako pred kraj XIX. tako i početkom XX. stoljeća. Zaslužan je za odgoj jednog naraštaja mladih ljudi koji su u njemu gledali učitelja i branitelja narodnih prava. Tražio je uvođenje hrvatskog jezika u škole ističući da su Bunjevci Hrvati i da govore hrvatskim jezikom.

Zlatko Ifković

Prilog je dio programskoga sadržaja "Događaji i stavovi", sufinanciranoga u dijelu sredstvima Fonda za poticanje pluralizma i raznovrsnosti elektroničkih medija.