Leksikon podunavskih Hrvata pridonosi jačanju hrvatskoga nacionalnog identiteta

Prije deset godina tiskanjem prvog sveska „Leksikona podunavskih Hrvata – Bunjevaca i Šokaca, Hrvati u Vojvodini su započeli inventuru svoga naslijeđa, kulture i identiteta. Tijekom povijesti obrada podataka o književnoj i kulturnoj baštini bunjevačkih i šokačkih Hrvata bila je isprekidana, a u biografijama poznatih ličnosti se nijekalo hrvatsko podrijetlo. Tomu su doprinjele krajnje nepovoljne političke i društvene prilike, ali i rubni položaj u sklopu hrvatske nacionalne kulture.

Osim inventure, „Leksikon podunavskih Hrvata - Bunjevaca i Šokaca" je i odgovor na državni projekt stvaranja Bunjevaca kao zasebne nacije koji provode Srpska akademija nauka i umetnosti te Matica srpska iz Novog Sada kojima je cilj pokazati kako su Bunjevci, ako nisu Srbi, onda su zasebna nacija. Iz tih razloga formiranje hrvatske nacionalne svijesti u Bačkoj nije do kraja završeno. Značaj Leksikona je i u tome što pokušava Bunjevacima koji još nisu integrirani u hrvatsku zajednicu pokazati povijesnu istinu.

U Leksikonu su zabilježene povijesne činjenice

Prvi svezak Leksikona pojavio se u svibnju 2004. godine i do danas je predstavljen 56 puta u 24 mjesta u Vojvodini, Mađarskoj, Hrvatskoj i Bosni i Hercegovini. U izradi svih 12 svezaka sudjelovalo je ukupno 145 suradnika, koji su obradili ukupno 1.474 pojma.

Pored folklora i tradicijske kulture podunavski Hrvati jasno su pokazali da u svojim redovima imaju ugledne ljude, znanstvenike, književnike ili umjetnike, koji su doprinosili i doprinose duhovnosti, kulturi, znanosti, umjetnosti, politici, i gospodarstvu u matičnoj domovini, ali i domicilnoj. Osobitost Leksikona je u tome da ne sadrži samo biografije poznatih osoba o kojima je već pisano, nego i biografije, uvjetno rečeno, običnih ljudi koji su svojim djelovanjem ostavili traga u hrvatskoj zajednici i u sredini u kojoj su živjeli, a o njima pisalo malo ili se nikako nije pisalo. Osim događaja, osoba, udruga i institucija hrvatske nacionalne odrednice, u Leksikonu su prikazane i druge pojave koje nisu samo povezane za Bunjevce i Šokce, i druge podunavske Hrvate, ali su bile ili jesu od značaja na ovdašnje hrvatsko stanovništvo.

Predstavljanje Leksikona na Interliberu

Najveći broj Hrvata koji se naseljavaju na prostora od Sentandrije do Novog Sada većina pripadaju hrvatskih subetničkih skupinama - Bunjevaca i Šokaca. Objema je skupinama zajedničko što su nakon doseljenja u ugarsko Podunavlje bile izolirane od glavnine kulturnih i političkih procesa u Hrvatskoj.

Leksikon u sadržajnom pogledu znatno pridonosi jačanju hrvatskoga nacionalnog identiteta podunavskih Hrvata. U njemu su zabilježeno povijesne činjenice koje su bitne za opstojnost hrvatske zajednice u podunavskom prostoru. Hrvati istočnog Srijema nisu uvršteni u „Leksikon podunavskih Hrvata – Bunjevaca i Šokaca". Oni će kasnije pokrenuti projekt „Biografski leksikon Hrvata istočnog Srijema".

Hrvati u Podunavlju su se uvijek borili za osnovna prava

Leksikon „Leksikon podunavskih Hrvata – Bunjevaca i Šokaca" obrađuje prošlost i sadašnjost Hrvata u međurječju Dunava i Tise, od Senandrije na sjeveru, do Novoga Sada na jugu. Leksikon se, najviše bavi hrvatskom zajednicom u Bačkoj, no zahvaća i sjevernije krajeve sve do Budimpešte, s ponekom natuknicom i prelazi te zahvaća Baranju, kako hrvatsku, tako i mađarsku.

Podsjećajući da su se sa širega područja Dalmacije i zapadne Hercegovine Bunjevci doseljavali tijekom XVII. stoljeća na teritorij između Dunava i Tise, a osobito na područje Subotice, Sombora, Baje, Segedina i Budima, na kojemu su, kao i Hrvati u drugim krajevima, sebe nazivali Dalmatincima i Ilirima, a da su se u Austro-Ugarskoj Monarhiji u borbi za očuvanje narodnih prava namjesto etničkog imena Hrvati koristili subetničkim imenom Bunjevci, što su zlorabile sve vlasti pokušavajući ih odvojiti od hrvatskog naroda.

Hrvati su se u Vojvodinu doseli noseći hrvatsko ime sa sobom. Uvijek su se borili za osnovna prava, poput jezika u ugarskim školama koncem 19. stoljeća, do uvođenje udžbenika u 21. stoljeću. Sve vrijeme, Hrvati na tim prostorima bili vrlo nepopularni i izloženi čestim napadima Mađara i Srba. Neki su se priklonili Mađarima i potpuno zaboravili jezik, neki su prihvatili ekspanzivnu srpsku politiku, a većina su čuvali hrvatsko podrijetlo.

Izlazi na standardnom hrvatskom jeziku, iako se Bunjevci i Šokci u svom svakodnevnom govoru i ne koriste se standardnim hrvatskim jezikom, što je posljedica nepostojanja škola na materinskom jeziku i sustavne asimilacija svih vlasti. Leksikon i jezikom znatno pridonosi jačanju hrvatskoga nacionalnog identiteta podunavskih Hrvata, te njihovu povezivanju s maticom u Republici Hrvatskoj.

Leksikon izlazi u svescima (1-2 godišnje). Od 2004., kada je izašao prvi svezak, pa do danas, objavljeno je 12 svezaka, u kojima je obrađeno prvih 15 slova abecede (A-Knj), te drugo izmijenjeno i dopunjeno izdanje prvoga sveska.polazeći od činjenice da Bunjevci žive na širokome prostoru koji obuhvaćaju dijelove Hrvatske (Dalmacija, Dalmatinska zagora, Primorje, Gorski kotar, Lika), Bosne i Hercegovine (zapadna Hercegovina, zapadna i srednja Bosna), Mađarske (sjeverozapadna Bačka i Budimpešta s okolicom) i Srbije (sjeverna Bačka);

Posebno su značajni 4. i 9. svezak, u kojima su obrađene brojne bunjevačko-hrvatske organizacije, ustanove, udruge i tiskovine, koje počinju pridjevom bunjevački odnosno hrvatski.Rad na Leksikonu podunavskih Hrvata - Bunjevaca i Šokaca odvija se u okviru Hrvatskog akademskog društva u Subotici, odnosno njegove Sekcije za leksikografiju,

Biografski leksikon Hrvata istočnog Srijema

Koristeći iskustva izrade „Leksikona podunavskih Hrvata Bunjevaca i Šokaca" tiskan je 2012., prvi svezak Biografskog leksikona Hrvata istočnog Srijema. Na 210 stranica obrađeno je oko 200 natuknica u kojima su obrađeni životopisi značajnih osoba iz prošlosti i sadašnjosti srijemskih Hrvata, ali i nehrvata koji su svojim djelovanjem pridonijeli hrvatskoj zajednici u istočnome Srijemu.Sadržaj je obogaćen sa stotinjak fotografija, a za potrebe Leksikona izrađena je i karta Srijema sa suvremenim državnim i pokrajinskim granicama, koja se kao referentni prostorni okvir nalazi na njegovoj stražnjoj korici. Na svesku je radilo 25 suradnika, iz Srijema i iz Republike Hrvatske.

Od trenutka doseljenja uz stalni osjećaj da su na marginama interesa Zagreba i aktualnih političkih elita u matičnoj domovini, Hrvatima u Vojvodini je bilo najteže, na njima danas leže hrvatsko kulturno nasleđe i zahvaljujući njima širi se povijesno pamćenje i nacionalna svijest.

Zlatko Ifković

Prilog je dio programskoga sadržaja "Događaji i stavovi", sufinanciranoga u dijelu sredstvima Fonda za poticanje pluralizma i raznovrsnosti elektroničkih medija.