Dođe li vama nekad da spalite hrvatsku zastavu?

Predsjednica Odbora za kulturu i obrazovanje Europskog parlamenta Doris Pack i predsjednik EPP Joseph Daul osudili su na konferenciji za novinare spaljivanje zastava, među ostalima i zastave Europske unije, na nedavnim prosvjedima u Zagrebu.

"Svako je spaljivanje zastave anarhija", rekao je Daul, ali dodao da je i sam nekad bio sindikalni vođa i sudjelovao u prosvjedima te zna da takve događaje treba promatrati u kontekstu u kojem su se dogodili.

Živimo u vremenu u kojemu građani sve češće svoje nezadovoljstvo ili jednostavno, svoj stav izražavaju javno, pa i uništavanjem zastave (spaljivanje, rezanje i sl.) države čiji su državljani. Postavlja se pitanje predstavlja li stav gospodina Daula, koji je sam odmah svoj stav relativizirao, pretežiti stav u demokratskom svijetu. Teško je jednoznačno odgovoriti. Primjera je uistinu mnogo. Ovaj tekst pretendira tek nagnati Vas da o tome promislite.

Meni osobno puno je bliže promišljanje Vrhovnog suda SAD-a. Naime, sloboda izražavanja u SAD-a u toj je mjeri prihvaćena da su zajamčeni i najradikalniji oblici javnog izražavanja. U jednom slučaju paljenja zastave SAD-a u znak prosvjeda, Vrhovni sud SAD-a ocijenio je taj čin kao izražavanje stava. Sudac toga suda William Brennan kazao je:

„ ...ukoliko postoji temeljno načelo na koje se oslanja Prvi amandman, onda je to načelo da državna vlast ne može zabraniti izražavanje ideje, ili stava, samo zato što društvo tu ideju ili stav doživljava kao uznemirujući ili neprihvatljiv". Drugi sudac Vrhovnog suda objasnio je;" ...to je bolno, ali neizbježno – ta zastava štiti i one koji je preziru."

Ovaj stav mi je bliži, jer mi je bliska suština Prvog Amandmana na Ustav SAD iz jedne druge odluke Vrhovnog suda SAD:

" ...da ne postoji pojam „pogrešne, krive ideje" jer koliko god nam se neka ideja činila odbojnom, u njenom ispravljanju ne ovisimo o savjesti sudaca i porote, već isključivo o drugim idejama koje se s njom natječu.

"U jednom vrlo vrijednom materijalu iz područja Pravnog uređenja slobode izražavanja ABBA/CEELI  s kojom sam ostvario suradnju kroz gotovo jedno desetljeće i proširio svoje horizonte, naišao sam na niz vrlo poticajnih pitanja u vezi s našom temom:

„Je li moguće istovremeno zaštititi i potaknuti pravo građana i sredstava priopćavanja na slobodnu, neovisnu i otvorenu raspravu i kritiku, i s druge strane, organizirati učinkovito djelovanje demokratske države? Je li moguć suživot praktički nereguliranog prava na izražavanje i nastojanja kojima je cilj stabilna demokracija? Je li istinita tvrdnja da ukoliko želi biti snažna i učinkovita, država nužno mora potiskivati određene oblike izražavanja. Ako je tako , onda u kojoj mjeri i pod kojim uvjetima država može sužavati slobodu govora?"

Komentirajte! Dođe li Vam nekad?

Vladimir Gredelj
Speakers' Corner by Vladimir Gredelj