Najveći povijesni događaj prepušta se 'komercijalnom genocidu'

Kako vrijeme brzo leti kada čovjek zađe u sedmo desetljeće života. Božić nam je, evo, opet pred vratima. U njegovu ozračju svi se nekako vraćamo u djetinjstvo, posebice mi iseljenici, kada se s nostalgijom u srcu prisjećamo rodne kuće, topline Badnje večeri i radosti slavljenja Božića.

Svaki put kada se Melbourne počne kititi božićnim ukrasima u meni naviru sjećanja i nešto me neodoljivo vraća u djetinjstvo, vuče rodnoj kući i idiličnom selu utopljenom u imotskom kamenjaru. Osobito na Badnje veče, kada mi se za vrijeme ponoćne mise u crkvi vraća sjećanje na didovo ognjište kojem smo tu večer svi ukućani, jedan po jedan, prinosili hrastove badnjake koje je on polagao na vatru, i kasnije, veselo gladeći brk, zalijevao vinom - da godina bolje rodi. Kako smo tada, okupljeni oko didova ognjišta koje je lebdjelo u nekom blaženom ozračju, svi zanosno pjevali 'U sve vrime godišta...' dok je po podu razasuta slama pucketala božićnom radošću.

Živo se sjećam veselog okupljanja oko božićne svijeće, nama djeci preduge didove molitve pred početak jela i stola punog ukusne hrane samo u takve blagdanske dane. Sjećam se i božićnih darova koje nam tada nije donosio Santa ni Djed Mraz, nego naši stvarni djedovi, bake, tete, rođaci. To su obično bile na dnu džepa skrivene kockice šećera, bademi, orasi, suhe smokve ili tvrdi rogač.

Teško je današnjoj djeci, navikloj na raskošno umotane skupe darove, objasniti s kakvom smo mi nestrpljivošću očekivali i kakvu su radost u nama izazivali ti skromni, ali od srca darovani pokloni.

Sjećam se i sela punog razigrane djece, bršljanom okićenih kuća, uštirkanih košulja i misnih odijela, srdačnih susreta i zagrljaja u nekom posebnom, uzvišenom raspoloženju. Svih onih dragih i dobrih ljudi iz mog sela koji su živeći u divnom suglasju s prirodom i Bogom marljivo radili i mučili se oko svojih škrtih vrtova, vinograda i njiva da bi o blagdanima, posebice božićnim, mogli uživati u plodovima svoje muke. Kroz glavu mi lete slike mnoštva ozarenih lica koja su se miješala u veseloj vrevi Badnje noći oko jaslica u crkvi i velikog badnjaka ispred crkve čestitajući jedni drugima onim našim starim i već pomalo zaboravljenim pozdravom - 'Na dobro ti došao Božić i porođenje Isusovo'.

Dok u ove predblagdanske dane prebirem po tim uspomenama znam da će mi, bez obzira na to koliko dugo i koliko daleko bio od rodne kuće, one zauvijek biti dragi dom kojem ću se u mislima rado vraćati u vrijeme božićnih blagdana. A Božići iz mog djetinjstva uvijek će ostati sjećanje na događaj koji je u sebi sadržavao bliskost susreta s Bogom i s drugim ljudima.

Sve manje vjerski, a sve više komercijalni događaj

Ovdje pak, gledajući oko sebe, pitam se gdje je nestao taj naš stvarni Božić i sa žaljenjem primjećujem kako je puno toga upropašteno i izgubljeno. Iz godine u godinu Božić na neki čudan način gubi svoj izvorno vjerski sadržaj. Posvuda 'Santa', bliješte raskošno okićene kuće, drveće, izlozi, trgovine, ali bez jaslica i bez onih istinskih božićnih likova koji karakteriziraju ozračje svetosti i smisao Isusova rođenja. Da nas u ove predblagdanske dane duhom prenesu u skromnu betlehemsku štalicu i dozovu u pamet onaj spasonosni događaj s početka naše ere kada se Krist rodio i još se uvijek rađa u svakoj božićnoj noći i u svim ljudima dobre volje.

Kao i sve drugo u ovom liberalno materijalnom svijetu, Božić postaje sve manje vjerski, a sve više komercijalni događaj koji bogati i povlašteni koriste kao zgodnu prigodu da ostvare što veću zaradu. Raskošno okićeni veliki trgovački centri ne daju ni najmanji znak da njihova blještava dekoracija ima bilo što s Kristovim rođenjem. Spretni i pohlepni trgovci prave od Božića prodajni spektakl koji očarava svojim blještavilom i privlačnim reklamama tjeraju obične ljude da kreditnu karticu što češće izvlače iz džepa.

Smisao Božića utapa se tako u moru pomodarskog kiča, jela i pića te grozničavu kupnju svakojakih gluposti za poklone koji, nakon što se nađu ispod božićnog drvca, obično završe negdje u ladicama ili na policama gdje skupljaju prašinu. Ovakve potrošački usmjerene proslave Božić, koje se uglavnom svode na pohlepno uživanje i gomilanje nepotrebnih stvari, u suprotnosti su s Kristovim poslanjem ljubavi i nade. Smisao Božića je u činjenju dobrih djela, u nesebičnosti i humanosti, u pomaganju bližnjeg svoga i onih u potrebi.

Kakve veze s Božićem ima 'Santa' sa svojim letećim jelenima i kočijama punim preskupih darova kojima zatrpava djecu iz bogatih obitelji dok istodobno njihovi vršnjaci u siromašnim i zapuštenim zemljama umiru od gladi, ratova i epidemija izlječivih bolesti? Svi ti kitnjasto dekorirani paketi puni skupih poklona namijenjeni su onima za koje je zgrtanje bogatstva, udobnost i uživanje najveće dobro na ovom svijetu, a ne za one kojima je svojim rođenjem u skromnoj štalici Krist postavio Božje zakone u srce.

Istiskivanje Božića u mainstreamu

Normalan čovjek se upita u ime čega se ovaj najveći povijesni događaj, koji je definirao naše društvo i kulturu, prepušta 'komercijalnom genocidu' i nastoji svesti samo na masovnu potrošačku groznicu - jelo, piće i zabavu - uz blještavu i bezličnu imitaciju stvarnog doživljaja Božića? Zašto golema većina dobrih ljudi, zbog šačice onih kojima Božić smeta, ne može sasvim slobodno i na dostojan način slaviti nešto tako dobro i veliko kao što je Kristovo rođenje, koje njima i cijelom civiliziranom svijetu puno znači?

Tako u medijima možemo pročitati da se u dječjim vrtićima djeci zabranjuje pravljenje jaslica i božićnih igrokaza, a pojedine melburnške općine i glavni spektakli sa svijećama namjerno isključuju vjerski sadržaj iz svojih programa. Neke su općine istjerale samu riječ Božić iz blagdanskog slavlja i zabranile svećenicima da citiraju riječi iz Biblije dok govore na proslavi. U mainstream medijima ignoriraju se ili cenzuriraju njihove božićne poruke, a na čestitkama se izbjegava tiskati riječ Božić pa ljudi jedni drugima sve više šalju 'Season's Greetings'.

Međutim i usred sveg tog očitog proturječja, taj najljepši crkveni i narodni blagdan u godini ipak ima nešto čarobno u sebi. Priznali mi to ili ne, znali mi to ili ne, htjeli mi to ili ne, Isus na svaki Božić uvijek i iznova dolazi k nama da podijeli s nama naše radosti, brige i patnje. Da nas podsjeti tko smo, što smo i zašto smo tu. Da nam rastjera strah i utješi nadom, jer kako lijepo reče Einstein – 'vrijeme ima lijevak kroz koji sve bezvrijedne stvari jednom iscure u more ništavila'.

Svijetu je potreban moralni preporod

Život je putovanje na kojem čovjek može lako izgubiti orijentaciju ako izgubi duh i vjeru koje mu je Bog namijenio. Danas kada svijetom vladaju mnoga zla, nasilje i poroci, nema nam drugog, nego vratiti se duhu vjere i vrijednostima naših predaka. Bog je Mojsiju jednom rekao: ''Pođi i reci mom narodu - Danas pred tebe postavljam blagoslov ili prokletstvo. Blagoslov ako ćeš poštovati moralni zakon, slogu i zajedništvo, a prokletstvo ako ćeš me se odreći i živjeti kako ti se prohtije''. Ova poruka stoji i danas pred nama kao temeljno odredište naše duhovne i ljudske obnove.

Ništa nam budućnost neće donijeti ako ne shvatimo da je moralni preporod ono što treba nama, našoj obitelji, narodu i svijetu u cjelini. Kriza u današnjem svijetu je velika jer sebičnost sve više postaje glavni problem u ljudskim odnosima. U današnje vrijeme svekolikog liberalizma, globalizacije, poplave tehnološkog napretka i svih vrsta poroka sve je podređeno vlastitim interesima u natjecateljskoj borbi za novac i položaj u društvu. Moral, međusobno pomaganje i suradnja su postali nepodnošljivi luksuz. No, ne može čovjek biti sretan ako je opsjednut samo sobom i novcem.

Za naše duševno zdravlje i zadovoljstvo u svakodnevnom životu vrlo je važno više se družiti s drugim ljudima i raditi dobre male stvari kojima usrećujemo druge i vraćamo im vjeru u život i ljude. Uzimanjem udjela u borbi protiv zla i nepravde u društvu i svijetu u kojem živimo, život će nam nekako biti širi, bogatiji i imat će više smisla, nego kad se začahurimo sami u sebe, stalno kukamo, tračamo i zavidimo jedni drugima.

Svi mi možemo izgraditi bolju budućnost zalažući se za moralno zdravo, složno i solidarno društvo. Tko je vjernik i čovjekoljub, tko želi živjeti po vjerskim i moralnim načelima taj ne smije gledati samo sebe i svoj interes. Niti Božić slaviti samo slavlja radi. Zbog kićenja bora, zbog poklona ispod njega, zbog dobro ispunjenog stola, zbog odmora i blagdana.

Božić u ozračju straha i nesigurnosti

Ovogodišnji Božić proslavit ćemo u nimalo lakom trenutku. Na kritičnim mjesta u svijetu bjesne okrutni ratovi. Nepravde i nasilje potiču nemire i sukobe. Svjedoci smo patnje i stradanja mnogih naroda. Razaranja mnogih tradicionalnih vrijednosti, morala i duhovnosti. Laž, obmana, zlodjela i otimačina svuda su oko nas. Globalna ekonomija u teškom je problemu, dužnička kriza i zagađivanje atmosfere kao da su se oteli kontroli. Ljudski rod i čitav svijet nalaze se na rubu ponora. Ili na jednoj velikoj prekretnici.

Možda su nam danas potrebnije nego ikad riječi uskrslog Krista: ''Ne bojte se! Ja sam uz vas". Ove su riječi trenutačno potrebne svim narodima i nacijama svijeta.

A nama Hrvatima i riječi našeg uzoritog mučenika za Kristovu vjeru, blaženog kardinala Alojzija Stepinca: "Ne bojim se za budućnost hrvatskog naroda dok bude štovao i dok se bude stavljao, poput naših djedova i pradjedova, pod moćnu zaštitu Majke Božje, naše odvjetnice i zagovornice''.

Iako, dakle, ovogodišnji Božić dočekujemo u ozračju straha i nesigurnosti za ono što nas čeka, Božić je ipak Božić. Blagdan bogoljublja, čovjekoljublja i nade. Proslavimo ga svečano i na način dostojan tog dana. Budimo zahvalni Bogu jednostavno zato što nas je stvorio i za razlog zbog kojeg je to učinio. A mi stariji za sve dobro što nam se dogodilo u životu i što smo dočekali još jedan Božić .

Krist nam dao mir i sve nas blagoslovio dobrim djelima!

Čestit vam Božić i sretna nova godina!

Željko Dogan

 

HKV.hr - tri slova koja čine razlikuAgencija za elektroničke medijePrilog je dio programskoga sadržaja "Događaji i stavovi", sufinanciranoga u dijelu sredstvima Fonda za poticanje pluralizma i raznovrsnosti elektroničkih medija.

 

Pon, 15-07-2024, 01:56:42

Potpora

Svoju članarinu ili potporu za Portal HKV-a
možete uplatiti i skeniranjem koda.

Otvorite svoje mobilno bankarstvo i skenirajte kod. Unesite željeni novčani iznos. U opisu plaćanja navedite je li riječ o članarini ili donaciji za Portal HKV-a.

barkod hkv

Komentirajte

Zadnji komentari

Telefon

Radi dogovora o prilozima, Portal je moguće kontaktirati putem Davora Dijanovića, radnim danom od 17 do 19 sati na broj +385-95-909-7746.

AKT

Poveznice

Snalaženje

Kako se snaći?Svi članci na Portalu su smješteni ovisno o sadržaju po rubrikama. Njima se pristupa preko glavnoga izbornika na vrhu stranice. Ako se članci ne mogu tako naći, i tekst i slike na Portalu mogu se pretraživati i preko Googlea uz upit (upit treba upisati bez navodnika): „traženi_pojam site:hkv.hr".

Administriranje

Pretraži hkv.hr

Kontakti

KONTAKTI

Telefon

Telefon Tajništva
+385 (0)91/728-7044

Elektronička pošta Tajništva
Elektronička pošta Tajništva
Ova e-mail adresa je zaštićena od spambota. Potrebno je omogućiti JavaScript da je vidite.

 

Elektronička pošta UredništvaElektronička pošta Uredništva
Ova e-mail adresa je zaštićena od spambota. Potrebno je omogućiti JavaScript da je vidite.

Copyright © 2024 Portal Hrvatskoga kulturnog vijeća. Svi sadržaji na ovom Portalu mogu se slobodno preuzeti uz navođenje autora i izvora,
gdje je izvor ujedno formatiran i kao poveznica na izvorni članak na www.hkv.hr.
Joomla! je slobodan softver objavljen pod GNU Općom javnom licencom.

Naš portal rabi kolačiće radi funkcionalnosti i integracije s vanjskim sadržajima. Nastavljajući samo pristajete na tehnologiju kolačića, ali ne i na razmjenu osobnih podataka.