Jesu li, odnosno koji su Hrvati ovce?

U srijedu, 1. lipnja, diljem Lijepe naše održani su masovni prosvijedi SDP-ovih aktivista, nevladinih udruga i sindikata kao znak potpore nastavku kurikularne reforme, započete i osmišljene u bivšoj vladi Zorana Milanovića. Na stranu motivi i stručnost spomenute reforme, mora se priznati kako su svi ti 'nepolitični' skupovi' u većim gradovima bili vrlo profesionalno organizirani i odrađeni. Iako su održani pod motom 'za bolju Hrvatsku' na njima nije bilo hrvatskih zastava, ali je zato bilo puno srcedrapajućih govora i interesantnih govornika. Uglavnom istaknutih jugonostalgičara poput Rade Šerbedžije, kojeg pamtimo po glavnoj ulozi u antihrvatskom promidžbenom filmu 'Broken English' Mile Kekina, autora 'antifašističkog' 'hita' - 'Nisam vaš', njegove supruge 'koja se brije na reginalnu budućnost' i neda se otjerati' iz današnje'fašističke' Hrvatske, pa Nikole Bakete, koji radi na projektu istraživanja 'integracija visokog obrazovanja Zapadnog Balkana u europske tokove' te niza drugih,njima sličnih jugonostalgičnih likova.

Lijepo je i sasvim u redu da su u današnjoj demokratskoj ProsvjedKoliko je dakle na tim 'nepolitičnim' prosvjedima bilo glumljene želje organizatora za boljim obrazovanjem i boljom budućnošću Hrvatske, a koliko jugonostalgije i straha da se ne izgubi 'bivša' moć, privilegije i indentitet, jasno se vidjelo po iskazanom političkom pritisku, rokovima i ultimatumima aktualnoj 'fašističkoj' Vladi i gromoglasnim skandiranjem 'Ostavka' 'Ostavka'...Hrvatskoj i takvi govornici dobili, medijski sjajno promoviranu prigodu izraziti svoje mišljenje. No, činjenica je da oni nisu kvalificirani donositi odluku o tome kakva kurikularna reforma Hrvatskoj treba i kakva će u konačnici biti. Jednostavno zato što njihov jugobalkanski odgoj i svjetonazor ne odgovaraju sustavu vrijednosti većine hrvatskog naroda. Odluku o tome trebaju donijeti oni koji su odgojeni i obrazovani u duhu vrijednosti i načina života većine hrvatskog naroda. Oni koji su, bez obzira koliko kozmopolitski bili, ipak vezani dubokom ljubavi i odanosti za Lijepu našu, njenu povijest, napaćeni narod, baštinu i vrijednosti.

Koliko je dakle na tim 'nepolitičnim' prosvjedima bilo glumljene želje organizatora za boljim obrazovanjem i boljom budućnošću Hrvatske, a koliko jugonostalgije i straha da se ne izgubi 'bivša' moć, privilegije i indentitet, jasno se vidjelo po iskazanom političkom pritisku, rokovima i ultimatumima aktualnoj 'fašističkoj' Vladi i gromoglasnim skandiranjem 'Ostavka' 'Ostavka'...

Kakvu 'bolju budućnost'mladim naraštajima u Domovini zapravo žele organizatori i govornici na prosvjedu'za bolju Hrvatsku' koji su u prošlu srijedu održani u većim hrvatskim gradovima, najbolje ilustriraju citirane jugonostalgične riječi 'poznatog učitelja' Toni Miluna. On je na prosvjedu u Splitu držeći govor o 'budućnosti obrazovanja, ali i društva općenito' istaknuo kako – 'Naš obrazovni sustav uopće nije loš .... nekad bio' (Jutarnji list, 02. 06. 16.).

Bivši čuvari stada

Još jedan zanimljiv detalj, karakterističan za 'bivši' mentalni sklopi taktiku izokretanja pile naopako mogao se isčitati sa transparenata koji su prosvjednici nosili. Za oko su zapeli oni na kojima se spominju ovce. Kao npr. 'Mi Prosvjedi stojedinicanismo ovce' ili 'Promjene su nužne htjeli mi to ili ne jer ćemo inače svi biti samo ovce' i slične pastirske poruke tobože zabrinutih samoprozvanih 'bivših' čuvara stada.

Sjeća li se možda netko, iako se zahvaljujući pisanju vodećih regionalnih listova u Hrvatskoj zaista teško sjetiti bilo čega što se dogodilo prije tri dana, (ako nije povezano s Big Brotherom, Severinom i nogometom) kako su ovakvi i slični transparenti o nužnosti promjena, nošeni i na 'nepolitičkim' prosvjedima 'za bolju Hrvatsku' organiziranim za vrijeme vladavine Tuđmana i njegova HDZ-a?Tobože za 'spas radija 101' i 'povratak svetog imena Dinamo', a s očitim političkim zadatkom i namjerom 'rušenja fašističkog i diktatorskog režima Franje Tuđmana'. Doduše, u ondašnjoj domoljubno svjesnoj i jakoj 'fašističkoj' DetuđmanizacijaIste 'bivše' snage koje su i onda iz sjene organizirale prosvjede 'za bolju Hrvatsku', uspjele su nakon njegove smrti, obećavši narodu med i mlijeko (uz malu pomoć prijatelja izvana) na izborima izmanipulirati njegovo povjerenje i ponovo mu zajašiti na vrat. Nakon čega su do temelja detuđmanizirali Hrvatsku. Rezultat? Današnja 'Bolja Hrvatska'.Hrvatskoj, Tuđmana se nije moglo srušiti. Ali se on ubrzo nakon toga naglo razbolio i umro.

Iste 'bivše' snage koje su i onda iz sjene organizirale prosvjede 'za bolju Hrvatsku', uspjele su nakon njegove smrti, obećavši narodu med i mlijeko (uz malu pomoć prijatelja izvana) na izborima izmanipulirati njegovo povjerenje i ponovo mu zajašiti na vrat. Nakon čega su do temelja detuđmanizirali Hrvatsku. Rezultat? Današnja 'Bolja Hrvatska'.

Vidite, iako su u svojim bogato sponzoriranim napadima na tadašnjeg predsjednika Tuđmana, 'neovisni novinari' Globusa, Nacionala, Jutarnjeg lista i nenadwebivog Ferala, bili apsulotno slobodni blatiti ga čime su se god sjetili i na tipični beobalkanski način, izmišljati čitava brda najsablaznijih optužbi na njegov račun poput one da je 'prikriveni ustaša' koji je 'obnovio Pavelićevu NDH', za njih i 'međunarodnu zajednicu' njihovih sponzora - u Hrvatskoj tada nije bilo slobode tiska ni demokracije.

U vrijeme Tuđmana

Iako je studija Međunarodne banke za rekonstrukciju i razvoj pokazala da je za vrijeme Tuđmana, Hrvatska bila najmanje korumpirana među 20 zemalja u tranziciji, za 'bivše' Jugoslavene i njihove navijačke novinare u 'hrvatskim' medijima - Tuđman i njegov HDZ bili su svjetski prvaci u pljački i korupciji.

Iako je u Tuđmanovo vrijeme Hrvatska imala u vlasništvu 82 posto svog bankarskog sustava i unatoč enormnim troškovima naoružanja za obranu od velikosrpske agresije i smještaj preko pola milijuna izbjeglica, vanjski dug, ako se odbije dio naslijeđen od bivše Jugoslavije, gotovo nije postojao, a GDP rastao po stopi od 6.1 posto , za 'bivše' Jugoslavene, njihove novinare i vanjske sponzore - Hrvatska je tada bila neuspješna država.
Iako je za vrijeme Tuđmana država funkcionirala, ljudi bili sretni, motivirani i angažirani i postignuti su zbilja neki zaista veliki rezultati, za 'bivše' Jugoslavene, njihove mentore izvana i namjesnike u medijima - Hrvatska je tada bila država nesretnih ljudi.

Dobro je dakle u ovoj prigodi malo se vratiti u prošlost i prisjetiti - što se tadašnjim prosvjedima 'za bolju Hrvatsku' i drečećom 'detuđmanizacijom'nakon toga postiglo? Na vlast vraćeni 'bivši' jugokomunisti, s Mesićem i Račanom na čelu, odmah su nakon Tuđmanove smrti,u Zagrebu organizirali Balkanski summit zemalja nastalih raspadom bivše Jugoslavije (minus Slovenija + Albanija) i na njemu od Hrvatske napravili taoca'nove' regionalneJugoslavije. Pod službenim imenom Zapadni Balkan.

Hrvatska se od tada, u svojoj političkoj orijentaciji i razvitku potpuno oslonila na 'prijatelje' u 'međunarodnoj zajednici' stvaratelja bivših Jugoslavija koji su bili mentori tog summita. Kako se ne bi slobodnim razvitkom i fenomenalnim iskoracima koje je napravila pod Tuđmanovim vodstvom Hrvatska naglo i previše udaljila od 'svoje' Regije, ti vanjski 'prijatelji' u procesu njene 'Stabilizacije i pridruživanja' izbili su joj sve adute samostalnog razvitka iz ruku. I skupa s 'bivšim' jugokomunistima na vlasti učinili da postane prva po korumpiranosti i zaduženosti od svih zemalja u tranziciji, te je nekontroliranim i prekomjernim zaduživanjem dovelina rub bankrota.

Balkanizacija

No, sve to skupa nije toliko važno 'bivšim' Jugoslavenima i 'međunarodnoj zajednici' koliko im je važno da je time Hrvatska ostala u svom 'regionalnom' kavezu kao 'uzor drugim članicama Regije', 'ankor stabilnosti Regije', 'lokomotiva koja će u EU dovući druge članice Regije' itd. itd.

U Hrvatskoj se dakle, od zaokreta natrag, na Balkanskom summitu u Zagrebu, po već uhodanom principu podjeli-posvađaj-vladaj, na prilično prepoznatljiv i ružan način, stalno forsira povratak na vlast 'bivših' Jugoslavena, balkanizacija društvenog i javnog života i fašizacija svega što se opire njenoj 'novoj' regionalnoj intgraciji.

Imajući sve ovo u vidu dobro je postaviti pitanje jesu li Hrvati, politički gledano, zaista ovce koje se spominju na plakatima prosvjednika? Preciznije – koji su Hrvati ovce? Oni koji se uz potporu regionalnih 'hrvatskih' medija i 'međunarodne zajednice' na prosvjedima 'za bolju Hrvatsku' bore za povratak na vlast i dominaciju'bivših' Jugoslavena u današnjoj hrvatskoj državi,bez obzira koliku cijenu za to plaća hrvatski narod?

Ili većina tog naroda kojom se stalno na 'bivši' način manipulira, etiketira fašizmom i onemogućava da slobodno JugoslaveniU Hrvatskoj se dakle, od zaokreta natrag, na Balkanskom summitu u Zagrebu, po već uhodanom principu podjeli-posvađaj-vladaj, na prilično prepoznatljiv i ružan način, stalno forsira povratak na vlast 'bivših' Jugoslavena, balkanizacija društvenog i javnog života i fašizacija svega što se opire njenoj 'novoj' regionalnoj intgraciji.živi, radi i razvija se nesputano, sada u svojoj vlastitojdržavi? Pa 'pune autobuse i bježe iz Hrvatske, iz istog razloga iz kojeg su to činili njihovi očevi i djedovi od od 1945. do 91. I opet, nakon kratkotrajnog prekida u Tuđmanovo doba, od 2000-te do danas.

I još nešto.

Nemireći se s gubitkom vlasti bivše političke snage kreiraju sve veći kaos u hrvatskom društvu, podmećući afere i iste one tragične podjele zbog kojih smo već nekoliko puta u svojoj povijesti završili kao prevarene sluge. Taj uznemirujući trend rađa mnoge sumnje i zabrinutost jer se radi o sličnom fenomenu i zamkama koje je hrvatski narod već iskusio 1918. i 1945. Oni koji dobro poznaju pozadinu i pozorno prate najnoviju turbulentnu situaciju na hrvatskoj političkoj sceni, uvjerni su kako je ona kreirana od umreženenih i dobro pozicioniranih grupa iz sjene oko bivšeg predsjednika Mesića. Sastavljenih od bivših vodećih jugoudbaša te s njima povezanih sumnjivih tajkuna. Koji, preko svojih namijesnika i medija od 2000-te godine, kreiraju podijele, afere i kaos u hrvatskoj politici, obrazovanju, gospodarstvu i svakom drugom segmentu društvenog i javnog života. Pripremajući teren da se na taj način izmučeni, 'detuđmanizirani' i razočarani Hrvati u Domovini vrate jugonostalgiji i potraže spas u 'svojim' jugobalkanski odgojenim i obrazovanim političarima.

Znakovito je da je upravo takvima na posljednjim parlamentarnih izbora u Hrvatskoj skoro polovica birača dala svoj glas. Ta činjenica kao i trenutna situacija s nepomirljivim sukobima među čelnicima u Domoljubnoj vladi osobito pomaže međunarodnoj blamaži Hrvatske, posebice u očima onih koji su na našu patnju i borbu za slobodu gledali s simpatijama.

Gledajući izvana na ono što se dogada u Hrvatskoj nameće se zaključak da su hrvatski narod i političari, s lijeva i desna, neozbiljni glede svoje slobode i neovisnosti.

Željko Dogan

Sri, 20-11-2019, 11:00:00

Komentirajte

Zadnji komentari

Kolumne

Telefon

Radi dogovora o prilozima, Portal je moguće kontaktirati putem Davora Dijanovića, radnim danom od 17 do 19 sati na broj +385-95-909-7746.

Poveznice

Snalaženje

Kako se snaći?Svi članci na Portalu su smješteni ovisno o sadržaju po rubrikama. Njima se pristupa preko glavnoga izbornika na vrhu stranice. Ako se članci ne mogu tako naći, i tekst i slike na Portalu mogu se pretraživati i preko Googlea uz upit (upit treba upisati bez navodnika): „traženi_pojam site:hkv.hr".

Administriranje

1 klik na Facebooku za hkv.hr

Pretraži hkv.hr

Kontakti

KONTAKTI

Telefon

Telefon Tajništva
+385 (0)1/481-0047

Elektronička pošta Tajništva
Elektronička pošta Tajništva
Ova e-mail adresa je zaštićena od spambota. Potrebno je omogućiti JavaScript da je vidite.

 

Elektronička pošta UredništvaElektronička pošta Uredništva
Ova e-mail adresa je zaštićena od spambota. Potrebno je omogućiti JavaScript da je vidite.

Copyright © 2019 Portal Hrvatskoga kulturnog vijeća. Svi sadržaji na ovom Portalu mogu se slobodno preuzeti uz navođenje autora i izvora,
gdje je izvor ujedno formatiran i kao poveznica na izvorni članak na www.hkv.hr.
Joomla! je slobodan softver objavljen pod GNU Općom javnom licencom.

Naš portal rabi kolačiće radi funkcionalnosti i integracije s vanjskim sadržajima. Nastavljajući samo pristajete na tehnologiju kolačića, ali ne i na razmjenu osobnih podataka.