Ekološke inovacije u arhitekturi, eko-arhitektura, danas je energetski imperativ

 

Za klimatsko temperiranje zgrada u industrijskim zemljama troši se gotovo polovicu primarne energije tih zemalja. Zato je gradnja bez ekoloških inovacija arhitektura prošlosti bez budućnosti. Već dugo je razvijena ekološka građevinska tehnologija: nisko energetske zgrade koje za grijanje godišnje troše manje od 30 kilovatsati po metru četvornom, energetski pasivne zgrade bez potrebe vanjske energije za grijanje i energetski plus zgrade koje dodatno proizvode energiju s aktivnim solarnim uređajima. Zgrade budućnosti biti će ne samo domicili nego i električne centrale koje će moći pokrivati više od polovice potrebe električne energije jedne zemlje. Građevinski inženjeri danas moraju biti ekološki inženjeri.

Takve zgrade neovisne od fosilnih ili nuklearnih energija građene su na principu „crvenog luka“, slojevito. Njemačko ministarstvo za gradnju je financiralo putujući realni model takve jedne zgrade koju su dizajnirali studenti arhitekture Tehničkog Univerziteta Darmstadt pod vodstvom praksi orijentiranog profesora Manfreda Heggera. Oni su dobitnici internacionalnog arhitektonskog natjecaja 2007. godine „Solar-decathlon“ u Washingtonu D.C. u kompeticiji 19 zemalja. Zgrada se danas nalazi u centru Münchena i otvorena je za građane do 15.4. 2009. i onda odlazi kao putujuća izložba u Berlin i Hamburg. Vanjski sloj zgrade je pokretni zaklon (španjolski zid) s lamelama u kojima su ugrađeni fotonaponski elementi. Krov je također pokriven s fotonaponskim panelima. Toplu vodu za kućanstvo i grijanje proizvode dodatni solarni termički kolektori. Unutarnji sloj je izoliran s pločama u vakuumu. Sama jezgra zgrade je okružena s kutijama iz gipsa ispunjenim s tzv. kemijskim izolatorom PCM ( Phase Change Material). Ako je zgrada pretopla PCM apsorbira toplinu i time hladi njenu unutrašnjost, ako je u zgradi hladno PCM emitira skupljenu toplinu i time grije unutrašnjost.

Takve plus energije zgrade koštaju 10-15 % više od konvencionalnih, a amortiziraju se u 10 do 12 godina.

Čarobne su riječi danas u arhitekturi energetska učinkovitost i obnovljive energije! To je treća industrijska revolucija. Njemačka je danas svjetski šampion na području obnovljivih energija. Za razliku od prije desetak godina, danas veliki svjetski koncerni investiraju u tehnologiju obnovljivih energija. Oni su proračunali na temelju svjetske potrošnje energije, globalizacije i poskupljenja i ograničenosti fosilnih i nuklearnih resursa da će ta vrsta industrije u skoroj budućnosti imati veći kapitalni promet negoli danas automobilska industrija! Stari princip Adama Smitha: Ako pekar peče kruh iz ljubavi prema gladnima svi ćemo gladovati, ako on peče iz osobnog interesa svi ćemo biti siti, proradit će konačno i kod obnovljivih energija!

I Šeici danas investiraju u eko-arhitekturu i grade eko-nebodere do 420 metara visine. Europski im inženjeri grade energetski plus nebodere, pomoću solarnih panela gdje kupola na vrhu zgrade prati kretanje sunca, termičkih kolektora, malih turbina koji koriste konvekciju zraka između nebodera, termičkih pumpi i PCM izolacije. Gradi se pustinjski eko-grad Masdar u Abu Dhabi bez proizvodnje CO2, s automobilima na električki pogon. Početna investicija kronprinca Mohamed el Natjana je 15 milijardi dolara. Dakle Arapski Emirati se spremaju za ekološko doba koje će nastupiti i prije nestanka nafte. Time čuvaju rezerve nafte za kemijsku industriju. I kameno doba je završilo ne zato što je nestalo kamena nego što je nastupila nova bolja tehnologija.

Na Zapadu dolazi ubrzano ta nova i bolja tehnologija u eko-arhitekturi: sunčana toplina i solarna električna energija, pasivni i aktivni sustavi grijanja i hlađenja zgrada. Na južnim krovovima i fasadama optički koncentratori s nepokretnim fotonaponskim ćelijama i moderni efikasni termički kolektori. Toplinske pumpe i gorive ćelije s kongeneracijom električne i toplinske energije. Izolacija s kemijskim izolatorima, vakuum izolacija zidova i prozora, prozračivanje zgrade suprotnom cirkulacijom nutarnjeg i vanjskog zraka, inteligentna rasvjeta. Iz dana u dan dolaze daljnje eko-inovacije. Ti inovativno integrirani domicili su dugoročno jeftiniji i ugodniji za stanovanje od konvencionalnih domicila!

U arhitekturi se događa revolucija, koja je u primjeni kod nas skoro nezapažena. Naši arhitekti grade skupe reprezentativne zgrade iz doba kad su energetski resursi bili jeftini i u izobilju. Pogotovu ako država investira. Koncem 2008. godine na splitskom kampusu je inaugurirana nova zgrada sveučilišne knjižnice, nažalost, bez posebnih ekoloških inovacija. Ona je po riječima ministra Primorca ponos Hrvatske, a po rektoru sveučilišta Paviću Split će brojiti vrijeme prije i poslije instalacije knjižnice. Po mom mišljenju takvi arhitetonski dinosaueri ne zaslužuju te hvalospjeve. U stvari ona bi zaslužila i veće epitete kad bi ta zgrada „ spoj znanosti i visokog obrazovanja (gosp.Uzelac)“ bila svjetionik eko-arhitekture i početak šire primjene obnovljive energije u Splitu koji ima gotovo dvostruko veću insolaciju negoli Njemačka. Eko-arhitektura može donijeti puno više smanjenja CO2 negoli bilo koja druga investicija i dodatno stvara nova radna mjesta. U globalizaciji gdje treći svijet želi doseći standard Zapada ni fisija ni fuzija ne može to ostvariti, samo obnovljiva energija koja nas može spasiti od budućih ratova i masovnih emigracija. Važno je da industrijske zemlje pokažu da je moguća ekološka samoodrživa civilizacija. Za udoban život i standard ne treba uvijek toliko energije i resursa koliko mi danas trošimo. Dok kod nas već desetak godina naši eko pioniri konkretno propagiraju eko-arhitekturu, yes we can, naši akademski stručnjaci i političari, vječni jučerašnji, ostaju na organizaciji kongresa i propagiranju staromodnog energetskog trenda! Tko dođe kasno njega kažnjava povijest!

Dr. sc. Ivo Derado

{mxc}

Pon, 11-11-2024, 12:08:59

Potpora

Svoju članarinu ili potporu za Portal HKV-a
možete uplatiti i skeniranjem koda.

Otvorite svoje mobilno bankarstvo i skenirajte kod. Unesite željeni novčani iznos. U opisu plaćanja navedite je li riječ o članarini ili donaciji za Portal HKV-a.

barkod hkv

Komentirajte

Zadnji komentari

Telefon

Radi dogovora o prilozima, Portal je moguće kontaktirati putem Davora Dijanovića, radnim danom od 17 do 19 sati na broj +385-95-909-7746.

AKT

Poveznice

Snalaženje

Kako se snaći?Svi članci na Portalu su smješteni ovisno o sadržaju po rubrikama. Njima se pristupa preko glavnoga izbornika na vrhu stranice. Ako se članci ne mogu tako naći, i tekst i slike na Portalu mogu se pretraživati i preko Googlea uz upit (upit treba upisati bez navodnika): „traženi_pojam site:hkv.hr".

Administriranje

Pretraži hkv.hr

Kontakti

KONTAKTI

Telefon

Telefon Tajništva
+385 (0)91/728-7044

Elektronička pošta Tajništva
Elektronička pošta Tajništva
Ova e-mail adresa je zaštićena od spambota. Potrebno je omogućiti JavaScript da je vidite.

 

Elektronička pošta UredništvaElektronička pošta Uredništva
Ova e-mail adresa je zaštićena od spambota. Potrebno je omogućiti JavaScript da je vidite.

Copyright © 2024 Portal Hrvatskoga kulturnog vijeća. Svi sadržaji na ovom Portalu mogu se slobodno preuzeti uz navođenje autora i izvora,
gdje je izvor ujedno formatiran i kao poveznica na izvorni članak na www.hkv.hr.
Joomla! je slobodan softver objavljen pod GNU Općom javnom licencom.

Naš portal rabi kolačiće radi funkcionalnosti i integracije s vanjskim sadržajima. Nastavljajući samo pristajete na tehnologiju kolačića, ali ne i na razmjenu osobnih podataka.