Uskrsna košarica i janjad ispred demografske mjere o povećanju rodiljnih naknada

U Velikom tjednu 2025., konkretno 16. travnja, predsjednik je hrvatske Vlade Andrej Plenković na sjednici Vlade izvijestio kako od sljedećega dana kreće prvi dio isplata uvećanih roditeljskih potpora, sukladno Zakonu o rodiljnim i roditeljskim potporama koji je na snazi od 1. ožujka.

„Zakonom smo osigurali punu plaću, do 3000 eura, za drugih šest mjeseci dopusta“, rekao je premijer.

Uoči sjednice Vlade, ministar demografije i useljeništva Ivan Šipić, kako su prenijeli mediji, izjavio je: „Obećano – ispunjeno!“

Napomenuo je kako je riječ o velikom iskoraku, a poruka Vlade i Ministarstva jest: „Stalo nam je do roditeljstva, majčinstva, sigurnosti djece i obitelji.“

Ministar je najavio da će potpora ići za više od 48 tisuća korisnika, što je golem iskorak s obzirom na to da je prije šest mjeseci isplaćivana puna plaća, nakon toga je bio limit do 995 eura, a sada imamo punu plaću do prve godine djetetova života, a limit je 3000 eura.

Dodao je kako će kao Ministarstvo i Vlada učiniti sve da ta i ostale mjere unaprijede sigurnost u obitelji, jer ona omogućava zasnivanje obitelji i rađanje djece, a tomu će pridonijeti i drugi resori.

Time se potvrđuje da imamo stvarnu zaštitu svake majke, oca i djeteta i obitelji, poštujući različitost i probleme koje imaju mnoge žene koje ne mogu roditi, istaknuo je, dometnuvši da su sada biološki i roditelj posvojitelj statusno izjednačeni.

Podsjetio je kako se radi analiza doplatka za djecu, najavio novi zakon, koji će obuhvatiti što više korisnika.

Zašto je izostao veći medijski odjek mjere o rodiljnim naknadama

Spomenute objave premijera i ministra nisu naišle na poseban medijski odjek. U Dnevniku HTV-a toga nadnevka gostovao je predsjednik Nezavisnoga sindikata Solidarnost Krešimir Sever. Razgovaralo se o uskrsnoj košarici. Naime, toga dana održao je konferenciju za novinstvo Nezavisni sindikat Hrvatske (NHS) na kojoj je rečeno kako najjeftinija uskrsna potrošačka košarica za tročlanu obitelj iznosi 122 eura, srednja 256 eura, a ona bogatija 435 eura te izvijestio da je, unatoč popustima na većinu proizvoda, blagdanska košarica skuplja nego lani.

Medijski se time neizravno promicao konzumerizam, potrošnja za Uskrs, a jedna rodiljna, zapravo demografska mjera gotovo je zanemarena. U Dnevniku nije trebao biti ministar demografije, ali je mogla neka mlada majka koja bi komentirala naknadu i sve drugo pa i životne troškove s kojim se suočavaju obitelji.

Slično je bilo i s naslovnicama novina 17. travnja. U jednim novinama naslovom je dominirao zakon o sezoncima, u drugima janjetina iz „sive“ zone. Ministrova izjava „Obećano – ispunjeno“ našla se u desnom donjem kutu, poput nogometnoga rezultata ili prometne nesreće, a širi osvrt na drugoj strani lista.

Ništa nije bilo drukčije uoči Božića 2024. Naslovnice su „vrištale“ kako je blagdanska košarica u tri godine skuplja 66 posto.

Dan uoči ovogodišnjega Uskrsa mediji nisu propustili opetovano ponavljati kako će potrošnja za ovogodišnji Uskrs premašiti, prema procjenama, milijardu i 900 milijuna eura. Doznajemo gdje se sadi najviše hrena, kamere su na tržnicama, trgovinama... Glavno pitanje: što se najviše kupuje i što će biti na uskrsnom stolu...

Iz medijskoga pristupa može se zaključiti da građanima dvije najveće katoličke svetkovine služe za što bogatiju trpezu, nekadašnji smisao blagdana se izgubio. Uvijek se o blagdanima jelo bolje, ali ovakva pomama za više-manje biranim namirnicama nikada nije vladala.

Treba li mijenjati prevladavajuću materijalističko-konzumerističku paradigmu da bismo izbjegli demografsku provaliju?

Demograf Jakov Gelo, umirovljeni profesor zagrebačkoga Ekonomskoga fakulteta u izlaganju: „Kratka povijest hrvatskog puta u stvarnu demografsku provaliju“ na okruglom stolu pod nazivom „Hrvatska demografska i demostrateška drama“, 12. travnja 2002., napomenuo je sljedeće: „Za pola stoljeća mi možemo održati samostalnu i suverenu hrvatsku državu, gospodarski je razviti do europskih visova relativno brzo (unutar dvaju naraštaja), učiniti je 'državom blagostanja' , ali ćemo sigurno ostati bez vlastitog naroda koji bi trebao i mogao uživati u tom blagostanju!“ (Zbornik radova s okrugloga stola „Hrvatska demografska i demostrateška drama“, priredio Vlatko Pavletić, Knjižnica „Kritika“, Zagreb, 2002.)

Gelo je tada također ustvrdio kako „državna politika nemiješanja“ koja se već provodi desetljećima vodi u „demografsku provaliju“.

Jesu li sve mjere koje provodi hrvatska Vlada i novo Ministarstvo demografije i useljeništva da bi Hrvatska izbjegla spomenutu „provaliju“ dostatne, posebno je pitanje. To bi zasluživalo poseban osvrt.

No na osnovi medijskoga tretmana posljednje demografske mjere moglo bi se zaključiti kako Hrvatska demografski stoji dobro. Statistički podatci ipak neumoljivo govore suprotno. A da bi se njih promijenilo, zar ne će trebati promijeniti prevladavajuću materijalističko-konzumerističku paradigmu, obrazac razmišljanja i postupanja u kojem je bogata trpeza i mahnita potrošnja u prvom planu!? Je li vrijeme prije svega i iznad svega za djecu, hrvatsku budućnost?

Marko Curać