Bez glasača desnoga centra i desnice SDP-ov predsjednički kandidat Zoran Milanović ne može ostvariti pobjedu u drugom krugu izbora

Televizijski kviz „Potjera“ mogao bi biti nazivom za sve što se sprema ako SDP-ov kandidat i većega dijela oporbe pobijedi u drugom krugu predsjedničkih izbora. Što će biti predmetom „potjere“ ne treba puno razbijati glavu. Već se to poprilično uobličilo kroz nastupe oporbenih „lovaca“ u Hrvatskom saboru. potjera HRTNema prostora sva imena spominjati, ali zar nisu najgrlatiji Mirela Ahmetović, Darija Orešković, Marijana Puljak, Sandra Benčić, Nikola Grmoja, Krešimir Beljak itd. Dio njih moglo se vidjeti vrlo euforično raspoloženo u Tvornici kulture gdje se slavila premoćna pobjeda predsjedničkoga kandidata nakon prvoga kruga predsjedničkih izbora. Svakako je najeuforičnija bila Mirela Ahmetović, članica vodstva SDP-a, koja je gledateljima ostala upamćena još iz saborskih rasprava, kada je svoje glavne stranačke protivnike nazivala lopovima.

U maloj kavani na otočkoj rivi za stolom jedne sunčane subote razgovaralo se o izborima, kandidatima za predsjednika. Netko je dobacio: „Hadezeovci su lopovi!“ Javio se stariji gospodin i upitao svoga znanca: „Već se dugo poznajemo, što sam to za svojega života ukrao, reci pred svima?“ Nastala je neugodna šutnja. Ali na tome nije stalo. Uvrijeđeni je gospodin ustrajao: „Reci otvoreno ovdje pred svima što sam ukrao radeći u mjesnom ugostiteljskom poduzeću?“ Znanac je pripadao jednoj od oporbenih stranaka. Čuvši pitanje, zašutio je kao da se ugrizao za jezik. Nije se javljao. Ali je zato, po svemu dugogodišnji član HDZ-a, nastavio: „Ako nemaš ništa, mogu li reći što si sve ti ukrao...?“ Zavladala je mučna situacija, društvo se oko stola počelo pogledavati, na kraju uz mrmljanje razilaziti, gotovo bez uobičajenoga pozdrava rukom i obveznoga – Zbogom!

Ovakav malomišćanski razgovor, moglo bi se reći, ima svoje kumove: u Hrvatskom saboru, ali i u nekim medijima, koji razvijaju svakodnevni narativ o HDZ-ovim lopovima. Saborska zastupnica Mirela Ahmetović, koju javnost doživljava kao svojevrsnu stranačku komesarku, sa saborske govornice ne baš rijetko govori o lopovima, i ne razmišljajući kako se to projicira izvan Hrvatskoga sabora, u svakodnevnom životu, na ulici velikih i malih gradova, mjesta, sela. Njezini su nastupi u pravilu bučni i otresiti, kod krešenda, njezino lice dobiva poseban prošaran izraz, iz svake geste izvire mržnja. To nije smiren nastup iz kojega govore argumenti, već euforičan i pun napetosti, čak vidljive netrpeljivosti. Nije jedina zastupnica koja prakticira takve nastupe jer gotovo u svakoj oporbenoj parlamentarnoj stranci ima bar jedan zastupnik koji nastupa zajažljivo, vrlo „nabrijano“. Nekima i oči zakrvave, vratne žile iskoče, što ostavlja pomalo jezovite slike.

Pripremaju li „lovci“ nakon predsjedničkih izbora „stampedo“ na koalicijsku većinu s HDZ-om na čelu?

Smotra je dijela tih saborskih „lovaca“ bila pred parlamentarne izbore na Markovu trgu, kada se prije izbora pripremao „stampedo“, najavljivala ulica kao mjesto rješavanja problema, zapravo osvajanja vlasti. Ništa se od toga nije dogodio. Rezultati parlamentarnih izbora poremetili su dinamiku. Ali „lovci“ nisu odustali i „potjera“, nije obustavljena. Potvrda tomu su neka od lica „lovaca“ koja su viđena u Tvornici kulture nakon prvoga kruga izbora. Predsjednički kandidat molio ih je – bez euforije. Tražio da budu realni, na zemlji. Milanovic SDPNo po licima, teško je vjerovati, ako bi njihov kandidat ostvario pobjedu u drugom krugu, da će od „potjere“ odustati, da „stampedo“ ne će ići dalje. Dovoljno je pozorno poslušati što najavljuje muž spomenute Marijane, splitski gradonačelnik Ivica Puljak. Jasno se može razabrati osvetnički pohod na institucije, ukratko stvaranje klime prevrata pred nadolazeće lokalne izbore. Medijski se to vrlo vješto podupire, reklo bi se suportira i pritom se rabe povremeni nastupi istaknutih članova vladajuće koalicije da „umiju“ agitpropovski pristup tajkunskoga televizijskoga kanala, koji je otišao u svemu već predaleko. Je li mu konačna svrha restitucija Hrvatske jer sve više ima onih koji raspadom Jugoslavije nisu zadovoljni? No ostaje vidjeti rasplet. Izvještavajući o posljednjim studentskim prosvjedima u Beogradu, kao da se žali što toga nema u Zagrebu. Nakon studentskih demonstracija u Beogradu 1968., slični su prosvjedi preseljeni u Zagreb. Jednu sliku iz zagrebačkoga Studentskoga centra, gdje su održavani prosvjedi i danas pamtim. Na balkonu upravne zgrade Studentskoga centra, s dvorišne strane, izišao je prof. dr. sc. Vanja Sutlić, koji je dramatičnim glasom molio studente da se raziđu. „Duh Rankovića je među vama“, ponavljao je Sutlić.

Rankovićev duh među onima koji pripremaju hrvatski „stampedo“, ako se Hrvatska „zacrveni“ nakon drugoga kruga, što neki analitičari najavljuju, naravno se ne osjeća, ali ima jedan drugi vrlo prepoznatljivih duh. Na osnovi svega što se javno čuje, može li se reći: Putinov duh lebdi nad Hrvatskom?!

Jer, što znači kad se sa saborske govornice opetovano iz oporbenih redova otvoreno glasno govori – hapsit ćemo vas, uhićivat ćemo vas!

Jesu li masovne prijetnje uhićenjima zapravo put u „gulag“ iz kojega nema izlaza? Kako razumjeti prijetnje o bacanju „va more“? Koja se to vremena najavljuju, bolje rečeno – vraćaju? Trebali se bojati neoboljševizma? Možemo li dopustiti u demokratskom društvu rješavanje devijantnih pojava na spomenuti način? Kako se rješavaju društveni problemi u sustavu „gulag“, dobro je poznato. Govor dijela radikalnih hrvatskih političara postaje sve više vrlo uznemiravajući za obične građane.

Nimalo nije bezrazložna propovijed svećenika, franjevca, na Sveta tri kralja u jednom malom mjestu u Dalmatinskoj zagori, koji je, uz ino, pitao vjernike: „Kakvi ste Hrvati, kakvi ste kršćani, kad ste sadašnjost prepustili povijesnom zaboravu?“

Može li se biti programom za hrvatski Ustav, a tražiti ukinuće Ustavnoga suda i govoriti o Trećoj Republici?

Predsjednički kandidat Zoran Milanović krajem prošloga tjedna na predizbornom skupu u Koprivnici uz ino je rekao: „Moj je program hrvatski Ustav!“

Kako nečiji program može biti hrvatski Ustav ako najavljuje ukidanje Ustavnoga suda!? Kako nečiji program može biti hrvatski Ustav ako spominje Treću Republiku!? Za Treću Republiku potrebna je promjena Ustava, odnosno dvotrećinska većina u Hrvatskom saboru.

Na spomenutom skupu čula se još jedna neobična izjava u svezi s ruskom agresijom na Ukrajinu. „Mi razliku ne činimo, ali mi smo dužni sebi i svojoj djeci, svojoj baštini i svojoj povijesti mirotvorni stav.ustav rh 543 253 c1 On je u ovom trenutku takav da to nije naš rat i naši ljudi tamo ne će ići. Onaj tko to ne shvaća, u meni će imati protivnika“, rekao je u Koprivnici, što je popraćeno pljeskom nazočnih.

Tko je na hrvatskoj stranačkoj ili političkoj pozornici ikada rekao da će slati „hrvatske ljude“ na ratište u Ukrajinu? Zar to nije jeftina konstrukcija predsjedničkoga kandidata, koji sam određenu situaciju konstruira i na nju odgovara? Zar to nije njegov poznati modus operandi? Ako se ne ćemo prepustiti potpunom zaboravu, zar se u vrijeme kad je bio premijer nije slično ponašao glede hrvatskoga jezika. Raspustio je Vijeće za normu hrvatskoga jezika, na čelu s akademikom Radoslavom Katičićem i preko svojega ministra znanosti i obrazovanja pristupio izradbi novoga hrvatskoga pravopisa, protiv čijih je načela bio najumniji dio hrvatske jezikoslovne znanosti. Što je bio razlog donošenju, kako je nazvan, tog „krpeža“ od pravopisa? Pod utjecajem svojih nadrijezikoslovnih savjetnika umislio je da autori službenih hrvatskih pravopisa guraju pravopisanje u „etimološke“, odnosno „korijenske vode“, što nije imalo veze ni sa zbiljom ni s jezičnim razvojem. Tako smo dobili oktroirani pravopis. Zar se pristup ljevice hrvatskomu jeziku nije očitovao i kad se donosio Zakon o hrvatskom jeziku, 26. siječnja 2024.? Jedni su napustili sabornicu, drugi su bili protiv! Bilo je 17 zastupnika ljevice protiv, a 10 suzdržanih.

Prema podatcima na stranicama hrvatskoga Sabora, protiv su glasovali: Mirela Ahmetović, Barbara Antolić Vupora, Boška Ban Vlahek, Arsen Bauk, Erik Fabijanić, Sabina Glasovac, Peđa Grbin, Branko Grčić, Siniša Hajdaš Dončić, Mišel Jakšić, Boris Lalovac, Andreja Marić, Anka Mrak-Taritaš, Dalija Orešković, Katarina Peović, Marijana Puljak i Martina Vlašić Iljkić. Suzdržani su bili: Domagoj Hajduković, Marin Lerotić, Vesna Nađ, Željko Pavić, Ivana Posavec Krivec, Sanja Udović, Davorko Vidović, Franko Vidović i Nikšta Vukas.

U svezi s insinuacijom oko pravopisa, zašto ne spomenuti svastiku na Poljudu? Nema potrebe detaljnije tu sramotu raščlanjivati, jer je i previše jasno komu je ta podvala trebala poslužiti! Moglo bi se nizati slične slučajeve, pa i dvojezičnu ploču u Vukovaru, kada su braniteljima pucale glave.

Netko će reći, sve se to dogodilo prije desetak godina, danas imamo drugu situaciju. No bitno je danas pitanje koliko se karakterno promijenio Zoran Milanović? Bit će da je više promijenio svoju taktiku prema biračima, zaigrao na populizam, dirnuo desne žice, negoli karakterne osobine. U prvi mah to ga udaljilo od ljevice, koja je na kraju shvatila da cilj opravdava sredstvo!

Savo Štrbac kaže da mu je Milanović blizak

Tko je Zoran Milanović, može se doznati iz svojedobnoga nastupa Save Štrbca, nekadašnjega tajnika marionetske vlade Republike srpske krajine koji je na jednom beogradskom televizijskom programu 1. veljače 2023. govorio o Milanoviću kao  prihvatljivijemu od predsjednika hrvatske Vlade Andreja Plenkovića, jer ne samo što Milanoviću ništa ne znači nacija nego je rat u Hrvatskoj nazvao građanskim, zbog čega „ne mogu u Hrvatsku!“

O Milanovićevim vrlo dvojbenim izjavama u svezi s ruskom agresijom svojedobno je pisao jedan od njemu sklonih medija „Telegram“ koji mu posljednjih mjeseci pruža vrlo žestoku podršku u drugom pohodu na Pantovčak.Putin twitter2 Spomenuti portal objavio je 30. siječnja 2023. tekst pod naslovom: Milanovićevi ispadi o Ukrajini sve su gori. Posljednji je bio najradikalniji dosad. (Vidi ovdje:OVDJE)

„Iako prilikom svakog izlaska pred kamere predsjednik naglašava kako osuđuje agresiju, činjenica je da se njegovi istupi uglavnom svode na kritiziranje Ukrajinaca i njihovih saveznika“, konstatira se u uvodu teksta, te napominje: „Predsjednik Zoran Milanović istupio je jutros s novom serijom teza o uzaludnosti otpora ruskoj agresiji te odgovornosti Zapada za rat u Ukrajini. Današnji ispad nije ništa novo - Milanović je slične argumente iznosio od početka krize na istoku Europe, i prije samog početka oružanih borba između Rusije i Ukrajine. Ako je do nekakvih promjena i došlo, one se očituju u približavanju Milanovićeve retorike onome što svakodnevno izlazi iz kremaljskih odjela za agitaciju i propagandu“, kaže se, uz ino, u tekstu.

Predsjednik hrvatske Vlade, što su citirali mnogi u zemlji i inozemstvu, nazvao ga je „Putinovom pudlicom“. Nakon svih izjava o Milanoviću kao „proruskom igraču“ koje su se pojavile u medijskom prostoru, kao i sve češćim sumnjivim „suverenističkim nastupima“ koji bi najradije da Hrvatska okrene leđa EU-u i istupi iz NATO saveza, kako ne tvrditi da se Putinov duh nadvio nad Hrvatskom?

No unatoč svemu što se zbog hrvatskoga zaborava može možebitno u skoroj budućnosti dogoditi, ne treba se prepustiti strahu i kvijetizmu. Strah i skrivanje pred zlom nije nešto što je svojstveno hrvatskomu identitetu. Dokazom je to hrvatska povijest, daljnja i ona bliža, nakon 2000., kad su lijevo-liberalne koalicije provodile čistke ideoloških neistomišljenika u medijima, diplomaciji, Hrvatskoj vojsci i upravi.

Zasad je situacija donekle sigurna budući da izvršnu vlast ne kontrolira oporba na čelu s SDP-om, kao što je bilo 2000. te 2011. godine. No nakon 12. siječnja 2025. može sve biti drukčije ako se lijevo-liberalna euforija razlije Hrvatskom. Bez glasača, desnoga centra i desnice, takvo što ne će biti moguće. Ostaje kormilo u rukama hrvatskih građana, birača!

Marko Curać

 

 

Sri, 12-02-2025, 18:52:19

Potpora

Svoju članarinu ili potporu za Portal HKV-a
možete uplatiti i skeniranjem koda.

Otvorite svoje mobilno bankarstvo i skenirajte kod. Unesite željeni novčani iznos. U opisu plaćanja navedite je li riječ o članarini ili donaciji za Portal HKV-a.

barkod hkv

Komentirajte

Zadnji komentari

Telefon

Radi dogovora o prilozima, Portal je moguće kontaktirati putem Davora Dijanovića, radnim danom od 17 do 19 sati na broj +385-95-909-7746.

AKT

Poveznice

Snalaženje

Kako se snaći?Svi članci na Portalu su smješteni ovisno o sadržaju po rubrikama. Njima se pristupa preko glavnoga izbornika na vrhu stranice. Ako se članci ne mogu tako naći, i tekst i slike na Portalu mogu se pretraživati i preko Googlea uz upit (upit treba upisati bez navodnika): „traženi_pojam site:hkv.hr".

Administriranje

Pretraži hkv.hr

Kontakti

KONTAKTI

Telefon

Telefon Tajništva
+385 (0)91/728-7044

Elektronička pošta Tajništva
Elektronička pošta Tajništva
Ova e-mail adresa je zaštićena od spambota. Potrebno je omogućiti JavaScript da je vidite.

 

Elektronička pošta UredništvaElektronička pošta Uredništva
Ova e-mail adresa je zaštićena od spambota. Potrebno je omogućiti JavaScript da je vidite.

Copyright © 2025 Portal Hrvatskoga kulturnog vijeća. Svi sadržaji na ovom Portalu mogu se slobodno preuzeti uz navođenje autora i izvora,
gdje je izvor ujedno formatiran i kao poveznica na izvorni članak na www.hkv.hr.
Joomla! je slobodan softver objavljen pod GNU Općom javnom licencom.

Naš portal rabi kolačiće radi funkcionalnosti i integracije s vanjskim sadržajima. Nastavljajući samo pristajete na tehnologiju kolačića, ali ne i na razmjenu osobnih podataka.