Andro Krstulović Opara: Zakon o hrvatskom jeziku je na ponos jer imamo suvremen i primjenjiv Zakon koji nas dodatno učvršćuje kao svjesno i zrelo demokratsko društvo

Zaključujući sinoć osmosatnu raspravu o Prijedlogu zakona o hrvatskom jeziku, koji je bio u prvom čitanju u Hrvatskom saboru, ministar znanosti i obrazovanja Radovan Fuchs zahvalio je saborskim zastupnicima koji su sudjelovali u raspravi, čak i onima s jezičnim vratolomijama koje baš i nemaju veze sa sadržajem prijedloga zakona.R. Fuchs izlaganje

Ponovio je kako je povod donošenja zakona zaštita i promicanje hrvatskoga jezika te razvoj hrvatskoga jezika u okvirima struke.

U svezi s nepostojanjem sankcija za nepridržavanje zakona, podsjetio je da ovaj zakon nije jedini propis u zakonodavstvu Republike Hrvatske koji nema takve odredbe. Naime većina zakona u području kulture, kako je dodao, nema kaznene i prekršajne odredbe.

Glede teze koja se povlačila tijekom javnoga savjetovanja o zakonu kako će zakon kažnjavati, Fuchs je primijetio da sada kada takvih odredaba nema, opet nije dobro.

„Želio bih ponoviti da je Zakon o hrvatskom jeziku komplementaran s Ustavnim zakonom o pravima nacionalnih manjina i Zakonom o uporabi jezika i pisma nacionalnih manjina, on ne ograničava primjenu tih i drugih propisa koji se odnose na prava pripadnika nacionalnih manjina“, napomenuo je, dodavši kako ne ograničava ni korištenje narječnih idioma i lokalnih govora hrvatskoga jezika.

Obećao je do drugoga čitanja Zakona razmotriti sve prijedloge iz rasprave u svezi poboljšica teksta Zakona.

Odgovarajući pojedinim zastupnicima koji su opisivali Zakon kao „opasan, totalitaran, da će se temeljem njega osnivati paratijela“, Fuchs je napomenuo da to nikako nije točno i predstavlja grubo iskrivljivanje sadržaja Zakona.

„Zakon je afirmativan i uključiv i osnovni mu je cilj skrb i promicanje hrvatskoga standardnoga jezika u službenoj i javnoj uporabi“, izjavio je.

Na upozorenja tijekom rasprave na problem loših rezultata hrvatskih učenika u okviru europskih i međunarodnih istraživanja te njihove loše čitalačke sposobnosti, ministar znanosti i obrazovanja podsjetio je kako je ova Vlada donijela Strategiju poticanja čitanja te da su ulaganja u područje obrazovanja veća nego ikad.Zakon o hrv. jeziku

„Samo u infrastrukturu osnovnih škola predviđeno je 1,5 mlrd. eura investicija dok ulaganja u područje ranog i predškolskog odgoja i obrazovanja iznose oko 530 mil. eura“, izjavio je Fuchs, dodavši: „Ako zaista netko misli da u svim sadašnjim i budućim obrazovnim ustanovama ne treba nastavu hrvatskog jezika izvoditi na standardnom hrvatskom jeziku, onda nažalost nije uopće razumio svrhu i cilj donošenja Zakona o hrvatskom jeziku.“

Donošenje zakona kritizirale su uglavnom (osim Socijaldemokrata) stranke lijevoga političkoga spektra - Možemo, SDP i Radnička fronta čija je zastupnica opetovano isticala da je zakon loš, nepotreban, čak i opasan.

Nasuprot tomu zastupnici HDZ-a, Mosta, Domovinskoga pokreta podržali su donošenje Zakona o hrvatskom jeziku, koji je hrvatska Vlada svojim aktom uputila u saborsku proceduru 25. listopada 2023.

Neki zastupnici pokušali su biti duhoviti, kao primjerice Arsen Bauk, koji je na početku rasprave „utvrđivao“ identitet ministra Fuchsa jer, kako je rekao, već je jednom obrazlagao kako je zakon o hrvatskom jeziku nepotreban, a sada objašnjava potrebu njegova donošenja. Kad je ministar Fuchs potvrdio svoj identitet, Bauk nije imao što reći. Ali je zato na kraju popodnevne rasprave pokušao ponovno biti „originalan“. Rekao je ako bi mu „iz nekog čudnog razloga prestala politička karijera“, da će otići djeci predavati matematiku na Brač. „Pokušat ću im govoriti da me razumiju, a hoće li biti kut ili kantun, to ćemo vidjeti“, rekao je.

Kako bi funkcionirao taj „Baukov kantun“ na katedri hrvatskoga jezika u inozemstvu, ne treba govoriti. Zapravo to je samo dokaz da mnogima značenje hrvatskoga standardnoga jezika nije šire poznato i upravo zbog toga treba ga stalno afirmirati. Kao što su standardni jezik razvijali i neki drugi narodi, primjerice Talijani i Nijemci, to su činili i Hrvati. Zar nasuprot brojnim njemačkim jezicima i dijalektima ne postoji standardni komunikacijski njemački jezik - Hochdeutsch? Jedan je čovjek zaslužan za to – Martin Luther, prevoditelj Biblije.

Hrvatski jezik mogao je krenuti sličnim putem da nije spriječeno objavljivanje prijevoda Biblije, koji je na hrvatski dovršio Bartol Kašić, 1633., a dorađivao do 40-ih godina prve polovice 17. stoljeća.

Put standardizacije hrvatskoga bio je krivudav, ali je došao svojemu cilju, zahvaljujući književnicima i jezikoslovcima koji su kroz stoljeća gradili i čuvali hrvatski jezik.

Zakon o hrvatskom jeziku nastao kao čin ljubavi i osjećaj odgovornosti koji gajimo prema hrvatskomu jeziku i Domovini

Raspravi o Prijedlogu zakona o hrvatskom jeziku poseban je obol dao Andro Krstulović Opara. On je govoreći u ime Kluba HDZ-a rekao kako je Zakon o hrvatskom jeziku nastao kao čin ljubavi, ali i osjećaja odgovornosti koje kao narod gajimo prema hrvatskomu jeziku i Domovini. 

„Hrvatski jezik je narodotvoran, i to kroz sva stoljeća te je prava potvrda slavne Humboldtove tvrdnje – 'Prava domovina je zapravo jezik!'“, rekao je, dodavši kako je Zakon o hrvatskom jeziku „sastavni dio i derivat cijele hrvatske povjesnice, od doseljenja do danas“.Andro Krstulovic Opara izlaganje
 
Prema riječima Andre Krstulovića, 180 godina nakon slavnoga govora Ivana Kukuljevića Sakcinskoga današnji sabornici donose Zakon koji je on tako srčano želio. „Dovršavamo njegov posao, ali i ostvarujemo obvezu našega naraštaja. Onoga naraštaja koji će u povjesnici biti upamćen po zlatnoj epohi kada je hrvatska domovina ispunila sva svoja povijesna očekivanja i ciljeve zbog kojih se stoljećima krvarilo. Imamo u Domovinskom ratu obranjenu i ostvarenu samostalnu, demokratsku državu, u potpunosti sljubljenu, integriranu sa zapadno-kršćanskim svijetom, državu hrvatskoga naroda i onih koji je vole svim svojim srcem, u kojoj učimo od matere, govorimo i pišemo te umiremo s hrvatskim riječima na usnama“, rekao je.

Podsjetivši kako su domoljubi okupljeni oko Matice hrvatske i u Matici pokrenuli inicijativu i sačinili početni prijedlog Zakona, Krstulović je napomenuo kako su Matičinu inicijativu poduprli Hrvatska akademija znanosti i umjetnosti, Rektorski zbor, Društvo profesora hrvatskoga jezika, Društvo hrvatskih književnika, Crkva u Hrvata i mnogi drugi. 

Prema njegovim riječima, valja to naglasiti jer njihova zajednička želja proizlazi iz iskrene namjere da hrvatskoj državi i narodu donesu samo dobrobit, a da nikomu ne nanesu zlo. 

Hrvatski je jezik u svojoj ukupnosti i cjelovitosti temeljna sastavnica hrvatskoga nacionalnoga identiteta i hrvatske kulture.

U njemu se prepoznaju jasni znaci vremena kroz koje smo kao narod prolazili. Hrvatski jezik je jedinstven i po tome jer su njegove tri ravnopravne sastavnice, čakavski, kajkavski i štokavski, snažno uzajamno prožete naslagama naše višestoljetne pismenosti, tradicije, književnosti, parafrazirao je Krstulović prof. Radoslava Katičića.

Napomenuo je kako je Zakon o hrvatskom jeziku uključiv, ne isključuje nikoga, nema nikakvih ukidanja ili zabrana, nema kažnjavanja ni jezične policije, kako su i prije nego li je tekst Zakona ugledao svjetlo dana, prstom upirali i optuživali dežurni sijači stalne protimbe.

„Zakon donosimo budući da smo zrelo, razvijeno društvo koje mora njegovati i imati normu standardnoga jezika s kojim se svi u Hrvatskoj razumiju. I čakavac na Jadranu, i kajkavac na našem sjeveru i štokavac u Srednjoj Bosni i na hrvatskom jugu“, rekao je.01 08 2023 zakon o hrv jeziku 4

Kako je dodao, Zakon ne donosimo jer naše manjine imaju Zakon o uporabi jezika i pisma nacionalnih manjina; ne donosimo Zakon jer ga ima većina europskih zemalja; ne donosimo ga ni zato, kako neki špekuliraju, da ga moramo štititi od posizanja s istoka.

Zakon donosimo, dodao je, kako bismo mu osigurali budućnost promišljanjem i planiranjem, a ne da ga strogo propisujemo, jer jezik se ne propisuje, jezik se piše, govori, čita.

„Zakon ne donosimo, kako oporba govori, radi predizborne kampanje, napadajući HDZ“, izjavio je, dodavši: „E, pa istine radi, proučite moje govore i moje najavljivanje Zakona još u prethodnom mandatu, a u ovom mandatu sam, poput Katona Starijega, ponavljao kako nam treba Zakon o hrvatskom jeziku.“ 

Krstulović napominje kako bi neki koji se smatraju intelektualcima morali u ovom važnom nacionalnom pitanju zatomiti svoj negativni izričaj i pridonijeti toliko potrebnomu suglasju domoljubnih političkih snaga u Saboru i hrvatskom narodu.

„Uživajmo i blago izgovarajmo naš plemeniti jezik, odbacimo ljutnju, zluradost, naizgled dopadljive doskočice pune sočnih epiteta na stranim jezicima. Nepotrebno, nekorisno i nedostojno ovako plemenite i važne teme u ovom časnom domu“, rekao je, primijetivši kako je tužno i jadno manipuliranje profesora iz stranke Možemo koji je pokušao insinuirati s jezičnim redarima koji će uredovati po Zagrebu.

„Takva odredba uopće ne postoji u tekstu Zakona. Laž u ime ideologije koja je razočarana što ne mogu prigovarati ovom Zakonu jer ničega onoga što bi oni htjeli - ne postoji u Zakonu“, rekao je, dodavši kako bi htjeli te argumente kako bi ih mogli tužakati, kao nekidan na Odboru potpredsjednica Sabora, insinuirajući neoustaštvo predlagatelja Zakona koje se, po njoj, razotkrilo s namjerom stvaranja i donošenja Zakona o hrvatskom jeziku. „Nečuveno!“, uzviknuo je Andro Krstulović Opara, dodavši kako je istina da takvo što, u tom uključivom, jednostavnom i suvremenom Zakonu nema. „Ničega takvoga. Niti će biti, na njihovu žalost“, rekao je.

Prema njegovim riječima Zakon o hrvatskom jeziku nam je na ponos jer imamo suvremen i primjenjiv Zakon koji nas dodatno učvršćuje kao svjesno i zrelo demokratsko društvo.

„Najvrjednija osobina Zakona je njegova potpuna otvorenost, uključivost i demokratičnost jer u svojoj osnovi ima Vijeće za hrvatski jezik koje samostalno promišlja o budućnosti hrvatskog jezika, procjenjuje i usmjerava, daje savjete, preporuke i prijedloge mjera za zaštitu hrvatskoga jezika. Vijeće je sastavljeno od vrha jezikoslovne struke“, rekao je Krstulović, dodavši da je druga važna značajka Zakona odredba kojom se Vladi propisuje obveza donošenja Nacionalnoga plana hrvatske jezične politike s popisom prioritetnih ciljeva i mjera. 

Upozorio je kako Zakon daje veliku pozornost i zapostavljenoj struci lektora koji će raditi u svim javnopravnim tijelima kako bi prilagođavali službene tekstove koji su često opterećeni, našim građanima teško razumljivim pojmovima, izrazima ili sklopovima rečenica. Zakon će spriječiti diskriminaciju naših građana koji znaju samo svoj, materinski, hrvatski jezik, rekao je, dodavši kako je važno naglasiti proizvodnju goleme količine tekstova na hrvatskom jeziku posljednjih godina, otkad je hrvatski jezik postao službeni jezik u institucijama Europske unije.

„Naši vrijedni prevoditelji u europskim institucijama prevode tisuće i tisuće stranica tekstova tjedno. Svakodnevno se suočavaju s mnogim stranim riječima koje nemaju odgovarajuću hrvatsku inačicu - riječ te se zbog toga nalaze u ozbiljnim dvojbama. O njihovu odgovornom poslu nam se valja brinuti, o potpori, novim izrazima i riječima, o ujednačenoj i dogovorenoj primjeni novih riječi koje uvodimo u hrvatski jezik. Zakon o hrvatskom jeziku tome donosi rješenje“, napomenuo je Krstulović. ustav rh 543 253 c1

Podsjetio je kako je bio u sabornici kada se donosio Božićni ustav, na početku zime 1990. godine. Od tog dana je hrvatski jezik u Ustavu, u čl. 12. Kratkom, jednostavnom, jasnom i ponosnom tekstu.

„Bogu hvala što naša djeca čitajući taj članak i ne slute koliko je želja, muka, suza i žrtve dano da bi imali taj tako jednostavni članak, prvi stavak: U Republici Hrvatskoj u službenoj je uporabi hrvatski jezik i latinično pismo.

Tako jednostavan, jasan i kratak je i ovaj Zakon. Zakon je zbog toga lako provediv. Zakon koji će svaki hrvatski čovjek rado čitati, zapamtiti i biti zadovoljan i sretan što ga ima. Što ga imaju njegova djeca“, rekao je, napomenuvši: „Da su naši slavni predci imali svoju državu i slobodni hrvatski jezik u njoj, vjerujem da ne bi toliko žudili za hrvatskim jezikom i toliko mu pjevali.“

„Izražavali su svoj domoljubni žar, suprotiva Turkom, ali i suprotiva silniku koji im je jezik, to jedino što im je preostalo, htio, ali nije uspio uništiti. I nije mogao, jer nam je hrvatski u genima, bio on čakavski, kajkavski ili štokavski, bilo koji iz tog zlatnog trojstva koje u jedinstvu, stoljetnim iskustvima i borbom impregniran, čini naš hrvatski jezik. 

Istinski hvala svim našim predšasnicima koji su nam jezik sačuvali i predali da ga damo potomcima koje učimo da budu ponosni na njega. Na nama je, zbog svih njih, ali i naše djece, drage gospođe i gospodo zastupnici, donijeti ovaj, za narod i domovinu prevažni uzvišeni Zakon koji će dugo ostati zapamćen u našoj povjesnici.

Dok nam živo srce bije", rekao je Andro Krstulović Opara.

Tri saborska odbora podržala donošenje Zakona o hrvatskom jeziku

O Prijedlogu zakona o hrvatskom jeziku prije prvoga čitanja na plenarnoj sjednici Hrvatskoga sabora raspravlja su tri mjerodavna saborska odbora podržavši njegovo donošenje.

Saborski odbor za obrazovanje, znanost i kulturu na sjednici 9. studenoga, većinom glasova (7 „ZA“ i 2 „PROTIV“) prihvatio je Prijedlog zakona o hrvatskom jeziku te odlučio primjedbe, prijedloge i mišljenja dostaviti predlagatelju kako bi ih razmotrio prilikom utvrđivanja teksta Konačnoga prijedloga zakona.

Saborski Odbor za zakonodavstvo raspravljajući 15. studenoga o Prijedlogu zakona o hrvatskom jeziku jednoglasno je (7 glasova „ZA“) podupro donošenje Zakona te istaknuo kako je potrebno tekst Konačnoga prijedloga Zakona nomotehnički doraditi, posebno pojedine njegove odredbe.

Saborski Odbor za Hrvate izvan Republike Hrvatske nakon rasprave 15. studenoga odlučio je većinom glasova (7 glasova „ZA“ i 1 glas „PROTIV“) predložiti Hrvatskomu saboru prihvaćanje Prijedloga zakona o hrvatskom jeziku.

Kako je istaknuto u raspravi, hrvatski jezik materinski je jezik pripadnika hrvatskoga naroda i najvećega broja stanovnika u Republici Hrvatskoj. Njime se služe i Hrvati u Bosni i Hercegovini, kao i pripadnici hrvatske nacionalne manjine i jezične zajednice npr. u Srbiji, Crnoj Gori, Sloveniji, Mađarskoj, Austriji, Rumunjskoj, Češkoj, Slovačkoj, Italiji te u drugim državama u kojima žive pripadnici hrvatske jezične zajednice.

Hrvatski jezik obuhvaća hrvatski standardni jezik, jezik cjelokupne književne baštine, kao i hrvatska narječja (čakavsko, kajkavsko i štokavsko) i njihove idiome te idiome kojima se služi dio Hrvata u inozemstvu (bunjevački i bokeljski, moliškohrvatski, gradišćanskohrvatski ili karaševskohrvatski).

Marko Curać

 

Ned, 14-07-2024, 10:34:58

Potpora

Svoju članarinu ili potporu za Portal HKV-a
možete uplatiti i skeniranjem koda.

Otvorite svoje mobilno bankarstvo i skenirajte kod. Unesite željeni novčani iznos. U opisu plaćanja navedite je li riječ o članarini ili donaciji za Portal HKV-a.

barkod hkv

Komentirajte

Zadnji komentari

Telefon

Radi dogovora o prilozima, Portal je moguće kontaktirati putem Davora Dijanovića, radnim danom od 17 do 19 sati na broj +385-95-909-7746.

AKT

Poveznice

Snalaženje

Kako se snaći?Svi članci na Portalu su smješteni ovisno o sadržaju po rubrikama. Njima se pristupa preko glavnoga izbornika na vrhu stranice. Ako se članci ne mogu tako naći, i tekst i slike na Portalu mogu se pretraživati i preko Googlea uz upit (upit treba upisati bez navodnika): „traženi_pojam site:hkv.hr".

Administriranje

Pretraži hkv.hr

Kontakti

KONTAKTI

Telefon

Telefon Tajništva
+385 (0)91/728-7044

Elektronička pošta Tajništva
Elektronička pošta Tajništva
Ova e-mail adresa je zaštićena od spambota. Potrebno je omogućiti JavaScript da je vidite.

 

Elektronička pošta UredništvaElektronička pošta Uredništva
Ova e-mail adresa je zaštićena od spambota. Potrebno je omogućiti JavaScript da je vidite.

Copyright © 2024 Portal Hrvatskoga kulturnog vijeća. Svi sadržaji na ovom Portalu mogu se slobodno preuzeti uz navođenje autora i izvora,
gdje je izvor ujedno formatiran i kao poveznica na izvorni članak na www.hkv.hr.
Joomla! je slobodan softver objavljen pod GNU Općom javnom licencom.

Naš portal rabi kolačiće radi funkcionalnosti i integracije s vanjskim sadržajima. Nastavljajući samo pristajete na tehnologiju kolačića, ali ne i na razmjenu osobnih podataka.