Razgovor s dr. sc. Đurom Njavrom

Dekan Zagrebačke škole ekonomije i menadžmenta (ZŠEM) dr. Đuro Njavro zbog pandemije Njavroizazvane korona virusom nije se u planirano vrijeme uspio vratiti u Hrvatsku, već je bio 'zatočen' u SAD-u. Neobična situacija bila je povod razgovoru s dr. Njavrom, koji se osvrnuo i na neka pitanja nacionalnoga gospodarstva.

Koliko ste dugo ostali zbog pandemije u SAD-u i kako ste se osjećali, jeste li bili frustrirani zbog nemogućnosti povratka u Hrvatsku?

Neplanirano, par mjeseci dulje, ostao sam sa suprugom u SAD-u, nije bilo lako. Postoji narodna izreka - Svugdje je lijepo, ali doma je najljepše. Poseban je izazov biti u teškim uvjetima, kakvi još vladaju u dijelovima Amerike.

Kako ste na daljinu obavljali 'domaće' zadaće?

Najveći dio mog posla moguće je obavljati jednako dobro putem interneta. Tijekom proteklih godina na ZŠEM-u smo okupili i izgradili izvrstan tim i primijenili tehnologije za virtualno učenje. To nam je pomoglo u ovim izazovnim okolnostima širenja zaraze, a zatim i potresa. Početkom siječnja procijenili smo kako postoji opasnost od globalnoga širenja zaraze iz Kine, svi predavači pojačali su pripreme za izvođenje nastave na daljinu. ZŠEM je dan Covidposlije vodećih američkih škola MIT-a i Harvarda prešao na izvođenje takve nastave. Od 2002. godine u to smo ulagali i sada nam se to ulaganje vratilo.

Škola na daljinu uvedena je zbog pandemije i u hrvatski školski sustav. No mnogi kažu da to nije bila nastava na nekoj razini?

Ovo je prva globalna pandemija u 21. stoljeću. Vrijeme za pripremu cijele države i svih javnih služba bilo je kratko. U takvim okolnostima nije bilo lako osigurati prijelaz iz klasične nastave u učionicama na nastavu na daljinu, odnosno podučavanje djece koja su ostala kod kuće, nije jednostavno, a posebice je bilo teško osigurati da najveći broj djece ima nastavu na što boljoj razini. Korištenje javne televizije i stvaranje cijeloga obrazovnog programa bio je zato dobar potez. Naravno da se uvijek može bolje, no vidio sam da su se s istim problemom susrele i američke škole. Ovako brzo uspostavljena nastava na daljinu mislim da je bolje nego bez nje, no naravno pravo je rješenje povratak u učionice. Ovoj školskoj godini vjerojatno je više štetio dugi štrajk nastavnika, bez kojega se moglo, nego nesavršena, ali ipak djelatna, nastava na daljinu koja se nije mogla izbjeći.

Pandemija je posebno pogodila velike gradove SAD-a. Kako to izgleda sada?

Stanje u SAD-u stabilizira se i zemlja se postupno vraća poslu i normalnome životu, naravno uz poštivanje niza ograničenja. SAD je zajednica saveznih država, zemlja kontinent s oko 350 milijuna stanovnika pa ih je bolje SADusporediti s cijelom Europskom unijom nego s nekom od europskih zemalja pojedinačno.
Izgledalo je kao da je Amerika poklekla...

Gledano iz perspektive nekoga tko je te mjesece proveo u Americi, nisam osjetio da je poklekla, naprotiv. Od samoga početka pandemije mjere usporavanja širenja virusa glavna su tema u javnosti, a predsjednik Trump i njegov tim angažirali su se u pronalaženju lijeka, cjepiva i većega broja respiratora za najteže oboljele. Sve to pratila je brza intervencija države i središnje banke, u cilju minimaliziranja negativnih posljedica pandemije na društvo i gospodarstvo. Rad od kuće i internetska prodaja uz dostavu kući doživjeli su pravi procvat. Ipak, točno je da je pandemija naročito snažno pogodila velike gradove – New York, Los Angeles – te industrijske savezne države. Velika Koronakoncentracija stanovništva, povezanost i integriranost sa svijetom razlozi su brzoga širenja korona virusa. Po podatcima koje je iznio NYT, početkom 2020., a prije uvođenja prekida letova, iz Kine je bilo oko 1300 letova i više od 50.000 putnika. U toj povezanosti i lakoći putovanja u predpandemijskome svijetu treba gledati i objašnjenje lakoga širenja zaraze.

SAD raspolaže znatnim znanstvenim potencijalima i mogućnostima farmaceutske industrije, može li se uskoro očekivati cjepivo?

Svi oni već mjesecima rade na pronalasku lijeka i cjepiva. I širom svijeta pokušavaju otkupiti tuđa istraživanja i rezultate. Veći broj cjepiva već je u fazi kliničkih istraživanja, a ima naznaka i za skoru pojavu lijeka.

Za nas u Hrvatskoj zanimljivo je kako su tijekom najjače zaraze u liječenju upala spominjali i antibiotik Sumamed koji je osamdesetih godina razvila PLIVA. Je li to bilo tek u funkciji dizanja optimizma?

Ne znam. Prvi je na Hidroksiklorokin i Sumamed kao mogući lijek upozorio francuski znanstvenik Didier Raoult iz Marseillea, gdje se nalazi glavni francuski institut za istraživanje virusa i zaraznih bolesti Mediterana i Afrike. (Na Imunološkinjegove se rezultate pozvao predsjednik Trump.) Vrijeme i daljnja istraživanja pokazat će svoje, za sada možemo reći da razni lijekovi pružaju nadu, posebno ako se njima koristi u ranim fazama infekcije.

Pandemija je u Hrvatskoj otvorila raspravu o propalome Imunološkom zavodu. Može li se bez jedne takve institucije normalno živjeti u 21. stoljeću?

Pokazala se štetnim što je Imunološki zavod doveden pred gašenje i tako jedno veliko akumulirano znanje i iskustvo praktično je pušteno da nestaje. To je loše i nadam se kako će ova pandemija djelovati otrježnjavajuće i od hrvatske Vlade očekujem ponovno uzdizanje Imunološkoga zavoda, koji ima problema čak i s prostorom za rad (poslije potresa). Jer ovo sigurno nije posljednja virusna pandemija s kojom ćemo se nositi.

Je li pandemija dovoljno razotkrila slabosti hrvatskih gospodarskih politika, otkrila nezaštićene 'bokove', preveliku orijentaciju na turizam?

Ovih dana Njemačka je za ciljeve svoga predsjedanja Vijećem Europske unije istaknula potrebu smanjenja vanjske ovisnosti Unije u strateškim područjima. Jednako tako trebamo analizirati i poziciju Hrvatske. Ona bi trebala u nekim strateškim područjima biti manje ovisna, a više oslonjena na svoje snage, posebno zato što Hrvatska ima za takvo oslanjanje potrebne prirodne i ljudske resurse. Tu mislim na potrebu samodostatnosti u području poljoprivrede i smanjenja ovisnosti u energetici, a dio je takvoga zaokreta i pitanje Imunološkoga zavoda.

Barem jedna jaka banka u nacionalnome vlasništvu

Što posebno nedostaje nacionalnoj gospodarskoj strategiji?

Mislim da bi kao dio nacionalne strategije razvitka trebalo imati barem jednu veliku banku u nacionalnome vlasništvu. mmfSvaka čast tržišnoj logici koja usmjeruje i strane banke, ali neposredni utjecaj na barem jednu banku daje mogućnost informalnih provedaba određenih programa (primjer: kreditna potpora zadružnih inicijativa na selu...). U tom kontekstu bilo bi uputno spojiti HPB i Croatia banku i preoblikovati ih u Hrvatsku poljoprivrednu banku (HPB) osposobljenu da savjetom i kreditom prati obnovu i razvitak živoga sela i obiteljskih poljoprivrednih gospodarstava, po srednjoeuropskom uzoru Austrije i Bavarske.

Može li se krizu izazvanu pandemijom iskoristiti za novi rast ili će sve potaknuti još veći ekonomski sunovrat, dodatni bijeg iz države mladih uslijed gubitka posla?

Kriza izazvana pandemijom imat će višeznačne posljedice. Očekujem vraćanje dijela onih koji su zbog posla otišli iz Hrvatske jer će biti među onima koji ondje ostaju bez posla. U Hrvatskoj možemo očekivati rast državnoga duga kao posljedicu politika koje bi trebale sanirati negativne strane pandemije. Za Hrvatsku je poseban problem visoka ovisnost o turizmu koji je snažno pogođen. Kolike će biti posljedice pandemije i kako brzo će ići oporavak, ovisi i o prilagodbi zemlje novim okolnostima. Ostane li sve na tome da se rastom državnoga duga plaća odustajanje od SAD RHprilagodaba, tada nas čeka spor i dugi oporavak. To bi bilo ponavljanje stanja poslije krize 2008. Jedina razlika bit će to što smo sada ipak šire integrirani u EU pa će se opće stanje europske ekonomije prelijevati i na nas.

Jeste li razmišljali u kojemu smjeru bi trebalo razvijati hrvatsko-američke gospodarske odnose?

Više milijuna američkih građana hrvatskoga je podrijetla, a mnogi su uspješni u svim područjima američkoga života, gospodarstva, znanosti, sporta, politike. Nakon osamostaljenja Hrvatske i nakon afirmacije u međunarodnim okvirima, čemu su velik prinos dali i hrvatski sportaši, poimanje Hrvatske u SAD-u jako je pozitivno. To su dobri temelji za dalje njegovanje i razvijanje odnosa Hrvatske i SAD-a. ZŠEM je redovito podupirao i sudjeluje na godišnjim konferencijama Udruženja američko-hrvatskih profesionalaca, koje okupljaju stotine uspješnih američkih Hrvata. U Clevelandu sam predstavio široke mogućnosti da mladi američki Hrvati dijelom, ili u cijelosti, studiraju u Hrvatskoj. Kod nas raste broj studenata iz američke dijaspore. Što kvalitetnija budu hrvatska sveučilišta, rast će i interes mladih iz iseljeništva za studij u Hrvatskoj. Drugo je područje stalni interes iseljenika za ulaganja u Hrvatsko gospodarstvo. Na žalost, oni se tu susreću s brojnim preprekama kao i svi mi u Hrvatskoj!

Što bi trebalo promijeniti?

Velike su mogućnosti da se boljom organizacijom naše administracije i prijateljskim stavom prema poduzetniku stvari Potresbrzo promijene. Ne shvaćam zašto smo s time još nismo krenuli - promjena ne traži ulaganje novca, a daje velike pozitivne rezultate odmah. Tu su i naši iseljenici starije životne dobi. Imaju interes za ulaganje u kupnju kuća i stanova, kako bi proveli svoje umirovljeničke dane u staroj domovini. I njima je bitno u kako reformiranu zemlju bi došli živjeti. Za njih bi trebalo urediti da njihova zdravstvena osiguranja pokrivaju moguće troškove liječenja u hrvatskim bolnicama.

Nije se nama dogodila samo pandemija, dogodio se i jak potres koji je znatno oštetio uži dio Zagreba. Zbog toga što nije donesen zakon, i taj se problem populistički politizira?

Hrvatska ima priliku dugoročno obnoviti katedralu, crkve, muzeje i središte Zagreba, a takav povijesni projekt nadilazi i stranačke interese - vremenski i prema važnosti iznad je mandata jednoga saziva Sabora. Obnova Zagreba je i prilika da se razmotri razvojna koncepcija grada, riješi pitanje novoga bolničkog središta, administrativnoga središta gdje bi se okupile vladine službe. Prilika je i da konačno krene razvoj Sveučilišnoga središta na stotinama hektara zemlje na Borongaju, što je država darovala Sveučilištu.

Je li država sposobna osigurati da to bude na tržišnim osnovama, u općem nacionalnom interesu, a ne u pojedinačnom ili skupnom interesu samo nekih?

Dobro je da država nije pristala da se na tu temu zbrza i dopusti kaos u obnovi sljedećih nekoliko mjeseci, prije uspostave nove i stabilne vlasti. No i na planu obnove, posebno stambenoga fonda, pokazuje se koliko je bilo pogrješno praktično ukidanje stambenih štedionica i državno pomognute dugoročne stambene štednje. S razvijenim stambenim štedionicama obnova kuća i stanova išla bi mnogo lakše.

Trump ima velike izglede opet pobijediti

Hoće li predsjednički izbori u SAD-u biti, pojednostavljeno rečeno, bitka između američkog suverenizma i globalizma?

Predsjednik Trump u krizi je pokazao snažno vodstvo. Cijelo je vrijeme poticao optimizam i podupirao američku Trumpindustriju i znanost kako bi našle rješenje, lijek i cjepivo. Pod njegovim utjecajem velike industrije Ford i General Motors brzo su pokrenule veliku proizvodnju respiratora. Uoči pandemije imao je sjajne ekonomske rezultate, a tijekom pandemije do sada neviđenom državnom intervencijom učinio je sve kako bi obični građani i poduzetnici sa što manje štete prošli kroz pandemiju te od propasti sačuvao strateški ključne industrije. Usprkos problemima koje je donijela pandemija, veliki su izgledi da će dobiti sljedeće izbore. No istina je da su pandemija i ekonomske i društvene posljedice pandemije došle u središte dolazećih američkih predsjedničkih izbora.

Marko Curać
Hrvatski tjednik

 

Sri, 2-12-2020, 11:09:47

Komentirajte

Zadnji komentari

Kolumne

Telefon

Radi dogovora o prilozima, Portal je moguće kontaktirati putem Davora Dijanovića, radnim danom od 17 do 19 sati na broj +385-95-909-7746.

Poveznice

Snalaženje

Kako se snaći?Svi članci na Portalu su smješteni ovisno o sadržaju po rubrikama. Njima se pristupa preko glavnoga izbornika na vrhu stranice. Ako se članci ne mogu tako naći, i tekst i slike na Portalu mogu se pretraživati i preko Googlea uz upit (upit treba upisati bez navodnika): „traženi_pojam site:hkv.hr".

Administriranje

1 klik na Facebooku za hkv.hr

Pretraži hkv.hr

Kontakti

KONTAKTI

Telefon

Telefon Tajništva
+385 (0)91/728-7044

Elektronička pošta Tajništva
Elektronička pošta Tajništva
Ova e-mail adresa je zaštićena od spambota. Potrebno je omogućiti JavaScript da je vidite.

 

Elektronička pošta UredništvaElektronička pošta Uredništva
Ova e-mail adresa je zaštićena od spambota. Potrebno je omogućiti JavaScript da je vidite.

Copyright © 2020 Portal Hrvatskoga kulturnog vijeća. Svi sadržaji na ovom Portalu mogu se slobodno preuzeti uz navođenje autora i izvora,
gdje je izvor ujedno formatiran i kao poveznica na izvorni članak na www.hkv.hr.
Joomla! je slobodan softver objavljen pod GNU Općom javnom licencom.

Naš portal rabi kolačiće radi funkcionalnosti i integracije s vanjskim sadržajima. Nastavljajući samo pristajete na tehnologiju kolačića, ali ne i na razmjenu osobnih podataka.