Boškovićeva "točkasta" teorija

Boškovićeva teorija koja ga izdiže nad ovim "točkastim" svijetom je bila da čestice nemaju veličinu, nego da su geometrijske točke, te je tvrdio da je materija građena od čestica koje nemaju dimenziju.

"Zamislimo veliku knjižnicu s mnogo knjiga različitoga sadržaja na različitim jezicima. Sve su knjige, razumije se, napisane slovima. Zamislimo sad, da slova nisu različni neprekidni geometrijski oblici, nego da su nastala sastavljanjem sitnih istovrsnih crnih točkica. Zamislimo dalje, da su te točkice jedna drugoj tako blizu, te razmak između njih ne možemo opažati prostim okom nego samo sitnozorom. Različnim položajnim kombinacijama takvih istovrsnih točkica postizavaju se različiti oblici slova, a slovima riječi, i to u različitim jezicima. I tako su cijele knjižnice sa svim svojim knjigama različitoga sadržaja na različnim jezicima konačno samo različite položajne kombinacije nepregledno mnogih istovrsnih crnih točkica".

Friedrich Nietzsche je cijenio Ruđera Boškovića "kao najvećeg protivnika i pobjednika nad pričinom osjetila", pa tako 1895. piše za Boškovićevu teoriju [prirodne filozofije] da je "najveći trijumf nad osjetilima koji je dosad bio polučen na Zemlji". Najviše je cijenio Boškovića poradi razorenja vjere u tvar ili materiju "zadavši smrtni udarac materijalističkoj atomistici".

Priredio: Đivo Bašić