Poganski hram Garni u Armeniji

Garni je jedno od najstarijih naselja u Armeniji. Arheolozi su na njegovu području otkrili ostatke goleme utvrde iz 3. tisućljeća pr. Krista. Otkriveni su ostatci građevina koje su bile namijenjene stanovanju, a i ostatci lončarske radionice. Hram je preživio razdoblje uništenja poganskih hramova, koje je nastupilo nakon što je Armenija službeno prihvatila kršćanstvo 301. godine. Nalazi se iznad litice, ispod vijuga planinske rijeke Azat. Utvrda je izvrsno upisana u okolinu prirode, u slikovitom planinskom području.

Garnijski klanac

Garnijski klanac. Foto: armenia-guide.ru

Postoji legenda prema kojoj je urartski kralj Argišti I. (786. – 764. pr. Krista) osvojio ovu stijenu i preselio stanovnike u mjesto Jerebuni blizu sadanjega glavnoga grada Armenije Jerevana. Poslije je tu bila sagrađena snažna utvrda sa zidinama i tornjevima od bazalta. Ulaz u utvrdu bio je sa sjeverne strane, a dvokrilna vrata otvarala su se unutra.

Garni2

Utvrdu Garni spominje jedan je od najvažnijih povjesničara staroga Rima Publije Kornelije Tacit (oko 55. – oko 120.) u svezi sa zbivanjima u Armeniji još u prvoj polovici 1. st. pr. Krista. Garni također spominju armenski povjesničari 5. st. Favstos Buzand, Jegiše i Movses Horenaci. Biser Garnija jest poganski hram. Sagradio ga je car Trdat I. (54. – 88.) u 1. tisućljeću naše ere, o čem svjedoči njegov natpis na grčkom jeziku koji je tamo pronađen:

„Helios! Trdat Veliki, gospodar Velike Armenije (Μεγαλη Αρμενια) kada je vladar izgradio ovu neosvojivu utvrdu za kraljicu u jedanaestoj godini svoje vladavine...“

Trdatov grcki natpis

Grčki natpis cara Velike Armenije Trdata I. Foto: wikipedia.org

Poznato je da je armenski car primio krunu u Rimu iz ruku rimskoga cara Nerona. Vratio se iz Rima s velikom skupinom majstora i novcem. Novac je potrošio na izgradnju hrama. Bio je ne samo svjetovni vladar nego i vrhovni poganski svećenik Mitre, armenskoga boga Sunca. Gradnja je počela u 2. stoljeću pr. Krista i nastavila se tijekom antičkoga doba i djelomice u srednjem vijeku. Hram je podignut u drugoj polovici 1. stoljeća i posvećen bogu sunca Mitri. Kip Mitre nalazio se u unutarnjosti hrama na podiju oltara. Citadela je štitila stanovnike od stranih najezda više od tisuću godina. U doba armenskih vladara utvrda je služila kao rezidencija kraljeva i kao sjedište njihove vojske. Nakon proglašenja kršćanstva u Armeniji 301. korištena je najvjerojatnije kao ljetna zgrada za odmor kraljeva, nazvana je u analima „domom hladnoće“. Utvrda je podignuta u središnjem dijelu Armenije, u selu Garni Kotajskoga marza (županije). U gradnji su prisutna počela helenističke i nacionalne kulture.

Hram Garni veterlife

Hram Garni. Foto: veterlife.com

Hram je okružen stupovima kojih ima 24 i vrlo je nalik na grčko-rimske hramove. Široko stubište vodi do glavnoga ulaza. Detalji građevine (bazaltni stupovi, vijenci, kapiteli) urešeni su dobro sačuvanim rezbarijama koje prikazuju vinovu lozu, plodove šipaka i druga počela stare armenske ornamentike. Porušen je u vrijeme snažnoga potresa 1679. godine, a obnovljen je od 1969. do 1975. godine. Osim hrama na području utvrde nalaze se još carski dvorac, stambena zgrada i carsko kupalište koje je sagrađeno u 3. st. u rimskom stilu (hipokaust – starorimski uređaj za grijanje prostorija). Najzanimljivija od sačuvanih građevina jest zgrada kupališta koja se sastoji od četiriju soba: kupališna garderoba, soba s hladnom vodom, s toplom vodom i vrućom vodom. Opskrbljivanje vodom ostvarivalo se uz pomoć glinenih cijevi, a ogrjevni je sustav organiziran metodom hipokausta, koji je bio popularan u antičkom Rimu. Zanimljiv je djelomice sačuvani mozaični pod u predvorju kupališta. Duž perimetra mozaičnoga poda proteže se vrpca ružičaste boje. Gipki plavi, modri i zeleni prijelazi vodene površine stvaraju dojam kretanja valova. U središtu možemo vidjeti mušku figuru koja simbolizira Ocean, i žensku koja simbolizira More. Na mozaicima su prikazane vodene vile, ihtiocentauri, natprirodna bića.  

Na jednom podu čitamo zanimljiv natpis na grčkom jeziku: „Radili smo, a nismo ništa dobili.“

Kupalisni mozaki Garni

Kupališni mozaik Garnija

Utvrda Garni sačuvala je svoju važnost i u srednjem vijeku. Tu su otkriveni temelji crkve kružna oblika u kojoj je 898. godine pokopan katolikos Maštoc I. Tu je u 9. i 10. st. bila sagrađena još jedna bazilika.

Hram Garni ima mnogo zajedničkoga s arhitekturom rimskoga hrama Maison carrée u Nîmesu, Augustovim hramom u Puli, Portunovim hramom u Rimu i dr.

Portunov hram u Rimu

Portunov hram u Rimu

Maison caree Nimes

Maison carrée u Nîmesu

Garnijev hram

Garnijev hram blizu sela Garni

Augustov hram Pula

Augustov hram u Puli

Garni u svojoj veličanstvenoj gradnji i ljepoti dominira nad ostalim zgradama u tom području. Daleko je vidljiv sa svih strana, zahvaljujući svojom razmjernosti i skladnosti svojih dijelova. Prema umjetničkim vrjednotama arhitektonski spomenik Garni svrstava se među iznimna djela svjetske važnosti.

   Videoprilog

Pripremio: Artur Bagdasarov

 

 

 

Ned, 19-05-2024, 22:42:22

Potpora

Svoju članarinu ili potporu za Portal HKV-a
možete uplatiti i skeniranjem koda.

Otvorite svoje mobilno bankarstvo i skenirajte kod. Unesite željeni novčani iznos. U opisu plaćanja navedite je li riječ o članarini ili donaciji za Portal HKV-a.

barkod hkv

Komentirajte

Zadnji komentari

Telefon

Radi dogovora o prilozima, Portal je moguće kontaktirati putem Davora Dijanovića, radnim danom od 17 do 19 sati na broj +385-95-909-7746.

AKT

Poveznice

Snalaženje

Kako se snaći?Svi članci na Portalu su smješteni ovisno o sadržaju po rubrikama. Njima se pristupa preko glavnoga izbornika na vrhu stranice. Ako se članci ne mogu tako naći, i tekst i slike na Portalu mogu se pretraživati i preko Googlea uz upit (upit treba upisati bez navodnika): „traženi_pojam site:hkv.hr".

Administriranje

Pretraži hkv.hr

Kontakti

KONTAKTI

Telefon

Telefon Tajništva
+385 (0)91/728-7044

Elektronička pošta Tajništva
Elektronička pošta Tajništva
Ova e-mail adresa je zaštićena od spambota. Potrebno je omogućiti JavaScript da je vidite.

 

Elektronička pošta UredništvaElektronička pošta Uredništva
Ova e-mail adresa je zaštićena od spambota. Potrebno je omogućiti JavaScript da je vidite.

Copyright © 2024 Portal Hrvatskoga kulturnog vijeća. Svi sadržaji na ovom Portalu mogu se slobodno preuzeti uz navođenje autora i izvora,
gdje je izvor ujedno formatiran i kao poveznica na izvorni članak na www.hkv.hr.
Joomla! je slobodan softver objavljen pod GNU Općom javnom licencom.

Naš portal rabi kolačiće radi funkcionalnosti i integracije s vanjskim sadržajima. Nastavljajući samo pristajete na tehnologiju kolačića, ali ne i na razmjenu osobnih podataka.