Armenski srednjovjekovni spjev David Sasunski

Armenski srednjovjekovni spjev David Sasunski pripovijeda nam o borbi viteza iz Sasuna (područje u povijesnoj Armeniji, sadanjoj Turskoj), odnosno o borbi armenskoga stanovništva Sasuna protiv arapskih osvajača u vrijeme arapske vladavine. Unatoč tomu što povijesnu jezgru spjeva čine zbivanja iz sredine 9. stoljeća, a skladba spjeva stvorena je u 8. – 10. stoljeću, ovo veličanstveno djelo svojevrsna je kronika višestoljetne junačke osloboditeljske borbe armenskoga naroda za svoju slobodu i neovisnost. Spjev se prenosio usmeno s koljena na koljeno i stigao je do naših dana. On je aktualan i za sadanju Armeniju i njezin narod.

Spomenik Davidu Sasunskom Jerevan

Spomenik Davidu Sasunskomu u Jerevanu (1959.), kipar Jervand Kočar (1899. – 1979.)

Prvi ga je put zapisao 1873. godine poznati armenski narodopisac (etnograf) i foklorist Garegin Srvandztjanac (1840. – 1892.) od usta seljaka imenom Krpo, koji je živio u selu Arnist. Danas akademijsko izdanje spjeva ima pedeset inačica koje su zabilježene diljem Armenije. Armenski spjev izrečen je pjesmom, ritmičkim govorom i rimovanim stihovima. Godine 2012. spjev je uvršten na UNESCO-ov popis nematerijalne kulturne baštine.

Armenski spjev David Sasunski

1. Sanasar i Bagdasar

Armenski junački spjev sastoji se od četiriju dijela: Sanasar i Bagdasar, Mger Stariji, David Sasunski i Mger Mlađi. Prvi su junaci spjeva braća Sanasar i Bagdasar, sinovi Covinar – kćeri cara Gagika. Covinar (prema armenskoj mitologiji Covinar je boginja vode, mora, kiše) pije vodu iz čudotvornoga izvora Katnahbjur („Mliječni izvor”) i rađa isprva krupnoga i snažnoga Sanasara, a zatim malahanoga Bagdasara. Braća rastu, postaju snažnija i bore se protiv vojske kalifa. Pobijedivši kalifa Bagdata, braća se vraćaju u Sasun i grade utvrdu.

Sanasar i Bagdasar

Sanasar i Bagdasar2

2. Mger Stariji

Iza Sanasara slijedi najhrabriji njegov sin Mger Stariji ili Lav Mger. U armenskoj mitologiji Miher je bog Sunca. Mger Stariji spašava narod od gladi, pobijedivši golim rukama lava koji je priječio put kruhu. Mger Stariji također pobjeđuje Msra-Melika i oslobađa Sasun od plaćanja danka, sklopivši s njim sporazum. Nakon nekoliko godina umire Msra-Melik, a njegova žena, gospođa Ismil-hatun, moli Mgera da stigne u Msyr (Egipat ili Mosul) i da vlada njime. Gospođa Ismail lukavstvom zadržava Mgera tijekom sedam godina i rađa mu sina. Njezin je sin dobio ime Melik u čast pokojnoga muža. Mger Stariji shvatio je svoju pogrješku i vraća se u Sasun, gdje obnavlja građevinske radove. Kasnije mu se rađa sin imenom David. Mger i njegova žena umiru.

Mger Stariji

Mger Stariji2

 3. David Sasunski

David Sasunski središnji je junak u armenskom spjevu. U trećem djelu David se bori s golemom vojskom Msra-Melika mlađega i oslobađa Sasun od ponovnoga danka i arapske vladavine. Oženio se djevojkom imenom Handut. Tijekom njegova dugoga putovanja rađa mu se sin Mger Mlađi. Ne znajući svojega oca, sin stupa u dvoboj s njim. U dvoboju obojica ostaju živa, ali David proklinje svojega sina jer je stupio u borbu sa svojim ocem. David se priprema za daljnju borbu, ali ga usmrćuju otrovnom strijelom dok se kupao u jezeru. Njegovo tijelo prebacuju u Sasun. Doznavši za smrt svojega muža, Handut se baca s visokoga krova na zemlju.

David Sasunski1

David Sasunski2

David Sasunski3

4. Mger Mlađi

Nakon Davidove smrti ujak Toros i Hovan zovu njegova sina – Mgera Mlađega radi osiguranja zaštite Sasuna. Mger Mlađi stiže u Sasun, odijeva očevu vitešku opremu, uzima njegova sasunskoga konja Džalali i razbija očeve neprijatelje. Nakon toga počinje putovati i pronađe za sebe u cara Pačika ženu, ljepoticu Goar. Nakon svadbe se bori sa Zapadnim carem i pobjeđuje ga. Uskoro umire njegova žena, a i stric Hovan, i Mger opaža da ga zemlja ne drži, noge mu tonu u zemlji. Putuje u Van i na obali jezera susreće veliku stijenu Agravakar („Vranja stijena”). Prema savjetu umrlih roditelja on se zatvara u stijenu – sve dok grješan svijet ne bude srušen i stvoren novi.

David Sasunski4

David Sasunski istaknuto je umjetničko djelo koje je postalo simbol duha armenskoga naroda i njegove povijesne sudbine. Središnji junaci spjeva, poglavito David Sasunski, postali su vječni simboli slobodoljublja, domoljublja, smionosti i dubokoga uvjerenja u pobjedu dobra i pravde. Oni su ne samo heroji Sasuna nego i cjelovitoga armenskoga naroda.

Pripremio: Artur Bagdasarov

Ilustrator armenskoga spjeva: Anatolij Tokarjev

 

 

Čet, 25-04-2024, 00:19:33

Potpora

Svoju članarinu ili potporu za Portal HKV-a
možete uplatiti i skeniranjem koda.

Otvorite svoje mobilno bankarstvo i skenirajte kod. Unesite željeni novčani iznos. U opisu plaćanja navedite je li riječ o članarini ili donaciji za Portal HKV-a.

barkod hkv

Komentirajte

Zadnji komentari

Telefon

Radi dogovora o prilozima, Portal je moguće kontaktirati putem Davora Dijanovića, radnim danom od 17 do 19 sati na broj +385-95-909-7746.

AKT

Poveznice

Snalaženje

Kako se snaći?Svi članci na Portalu su smješteni ovisno o sadržaju po rubrikama. Njima se pristupa preko glavnoga izbornika na vrhu stranice. Ako se članci ne mogu tako naći, i tekst i slike na Portalu mogu se pretraživati i preko Googlea uz upit (upit treba upisati bez navodnika): „traženi_pojam site:hkv.hr".

Administriranje

Pretraži hkv.hr

Kontakti

KONTAKTI

Telefon

Telefon Tajništva
+385 (0)91/728-7044

Elektronička pošta Tajništva
Elektronička pošta Tajništva
Ova e-mail adresa je zaštićena od spambota. Potrebno je omogućiti JavaScript da je vidite.

 

Elektronička pošta UredništvaElektronička pošta Uredništva
Ova e-mail adresa je zaštićena od spambota. Potrebno je omogućiti JavaScript da je vidite.

Copyright © 2024 Portal Hrvatskoga kulturnog vijeća. Svi sadržaji na ovom Portalu mogu se slobodno preuzeti uz navođenje autora i izvora,
gdje je izvor ujedno formatiran i kao poveznica na izvorni članak na www.hkv.hr.
Joomla! je slobodan softver objavljen pod GNU Općom javnom licencom.

Naš portal rabi kolačiće radi funkcionalnosti i integracije s vanjskim sadržajima. Nastavljajući samo pristajete na tehnologiju kolačića, ali ne i na razmjenu osobnih podataka.