Aleja armenskih slova

Armenski jezik pripada skupini indoeuropskih jezika. On je jedan od jezika s vrlo starim zapisima. To je službeni jezik u Republici Armeniji, a također se armenski govori u Francuskoj, Gruziji, Iranu, Libanonu, Rusiji, SAD-u, Siriji i drugdje. Služi se njime više od šest milijuna govornika. Armenski jezik ima dugu književnojezičnu povijest, a najstariji očuvani tekst jest prijevod Staroga zavjeta od 5. stoljeća. Ima mnogobrojne dijalekte koji se ponekad vrlo razlikuju jedan od drugoga, a i od književnoga jezika. Armenski jezik ima dvije standardnojezične inačice: istočnoarmensku na osnovi araratskoga dijalekta i zapadnoarmensku s carigradskim dijalektom u osnovi. Istočna inačica proširena je u Armeniji, te u istočnim područjima povijesne Armenije i djelomice u Iranu. Zapadna inačica proširena je među mnogobrojnim armenskim iseljenicima iz suvremene Turske i inozemstva.

Staroarmenski manuskript

Staroarmenski manuskript, 5. – 6. st.

Armenska pismenost jedna je od najstarijih u svijetu. Očuvano je više od 25 000 armenskih rukopisa koji su stvoreni od 5. do 18. st., kao i više od 4000 fragmentarnih manuskripata. Prvi spomenik potječe iz 5. stoljeća. U prvoj polovici 5. st. na armenski jezik prevedena je Vještina gramatike Dionizija Tračanina (2. – 1. pr. Krista). Do 5. st. u Armeniji se razvijala inojezična književna tradicija pretežno na grčkom i aramejskom jeziku. Prvo je izdanje knjige na armenskom jeziku učinio 1475. god. njemački putnik Johannes Schitberger u Mainzu, objavivši latinskim slovima molitvu Očenaš. Godine 1486. B. Brajndenbah tiskao je armenski tekst u ksilografskoj radionici. Knjigotiskanje na armenskom jeziku pojavilo se u početku 16. st. zahvaljujući djelatnosti Akopa Megaparta. Prva knjiga koju je u Veneciji tiskao Megapart 1512. god. bila je Urbatagirk (doslovce Knjiga petka). Od 16. do početka 19. st. (1800.) tiskana su 1154 naslova armenskih knjiga.

Prva armenska tiskana knjiga

Prva armenska tiskana knjiga Urbatagirk, Mletci (Venecija), 1512.

Godine 2005. u čast 1600. godišnjice stvaranja armenskoga alfabeta 405., oko padine brda Aragaca, u selu Artašavanu podignut je spomenik armenskim slovima. Sklop se nalazi 50 km od Jerevana i sastoji se od 39 velikih armenskih slova izgrađenih od sedre. Aleja slova spomenik je armenskomu alfabetu. Oko spomenika možemo vidjeti kipove poznatih armenskih mislilaca.

Spomenik armenskih slova

Spomenik armenskih slova2

Spomenik armenskoga alfabeta u Artašavanu

Blizu crkve sv. Mesropa Maštoca u selu Ošakanu podignut je još jedan spomenik armenskomu alfabetu „Vrt armenskih slova” u obliku hačkara (kamenih križeva). Slova su u spomenike upisana u kamene slike, sadržaj se hačkara ne ponavlja.

Vrt armenskih slova1

Vrt armenskih slova2

Vrt armenskih slova3

Vrt armenskih slova u obliku hačkara

  Foto: https://www.jartour.ru/info/park_bukv.html

Pripremio: Artur Bagdasarov

 

 

Uto, 20-02-2024, 22:35:39

Potpora

Svoju članarinu ili potporu za Portal HKV-a
možete uplatiti i skeniranjem koda.

Otvorite svoje mobilno bankarstvo i skenirajte kod. Unesite željeni novčani iznos. U opisu plaćanja navedite je li riječ o članarini ili donaciji za Portal HKV-a.

barkod hkv

Komentirajte

Zadnji komentari

Telefon

Radi dogovora o prilozima, Portal je moguće kontaktirati putem Davora Dijanovića, radnim danom od 17 do 19 sati na broj +385-95-909-7746.

Poveznice

Snalaženje

Kako se snaći?Svi članci na Portalu su smješteni ovisno o sadržaju po rubrikama. Njima se pristupa preko glavnoga izbornika na vrhu stranice. Ako se članci ne mogu tako naći, i tekst i slike na Portalu mogu se pretraživati i preko Googlea uz upit (upit treba upisati bez navodnika): „traženi_pojam site:hkv.hr".

Administriranje

Pretraži hkv.hr

Kontakti

KONTAKTI

Telefon

Telefon Tajništva
+385 (0)91/728-7044

Elektronička pošta Tajništva
Elektronička pošta Tajništva
Ova e-mail adresa je zaštićena od spambota. Potrebno je omogućiti JavaScript da je vidite.

 

Elektronička pošta UredništvaElektronička pošta Uredništva
Ova e-mail adresa je zaštićena od spambota. Potrebno je omogućiti JavaScript da je vidite.

Copyright © 2024 Portal Hrvatskoga kulturnog vijeća. Svi sadržaji na ovom Portalu mogu se slobodno preuzeti uz navođenje autora i izvora,
gdje je izvor ujedno formatiran i kao poveznica na izvorni članak na www.hkv.hr.
Joomla! je slobodan softver objavljen pod GNU Općom javnom licencom.

Naš portal rabi kolačiće radi funkcionalnosti i integracije s vanjskim sadržajima. Nastavljajući samo pristajete na tehnologiju kolačića, ali ne i na razmjenu osobnih podataka.