Armenski krasopis

Povijest je armenske vještine krasnoga pisanja povezana s kršćanstvom koje je službeno utemeljeno u Armeniji 301., dvanaest godina prije Rima. Armenija je tada postala prva kršćanska država u svijetu, zahvaljujući sv. Grguru Prosvjetitelju (oko 239. – 325./326.) i caru Trdatu III. Velikom (250. – 330.). Izumitelj je armenskoga alfabeta Mesrop Maštoc (oko 361. – 440.) koji je rođen u provinciji Taron blizu jezera Van. Prvotno armensko pismo sastojalo se od 36 znakova (slova): 7 samoglasnika i 29 suglasnika, a nakon 12. st. nadodana su još tri: o /o/, za dvoglas աւ /aw/ i Ֆ za /f/. Posljednji je znak uveden zbog pojavljivanja mnoštva posuđenica koje su sadržavale fonem /f/. Nekoć su, prije preuzimanja sustava arapskih brojeva, sva slova armenskoga pisma imala brojevnu vrijednost, kao i slova hrvatske glagoljice kojoj sliče. Mesrop je uvjetno podijelio 36 znakova u 4 reda gdje prvi (od Ա do Թ) znači jedinice, drugi (od Ժ do Ղ) desetice, treći (od Ճ do Ջ) stotice, a četvrti (od Ռ do Ք) tisućice. Zahvaljujući većemu broju znakova negoli u grčkom i hebrejskom alfabetu, brojevni sustav dopušta pisanje i tisuća uz pomoć pojedinih znakova (sve do 9999). Za označavanje deset tisuća i njezinih množitelja nad odgovarajućim je slovom pisan znak ^ koji je nazvan „bjur“ („deset tisuća“). Tako je npr. slovo Ա (1) sa znakom „bjur“ značilo 10.000, a posljednje slovo alfabeta Ք (9000) s istim znakom – 90.000 (Mesrop Maštoc - tvorac armenskoga pisma).

 Krasopis1 1

Krasopis Mesropova alfabeta

Isprva je stil armenskoga pisma, oblik slova, bio nešto između istočnoga i zapadnoga srednjovjekovnoga krasopisa. Najpopularniji koji je sačuvan i danas jest (j)erkatagir. (J)erkatagir je staroarmensko pismo koje je poznato od 5. st. Riječ erkatagir u prijevodu znači ‘željezno pismo’ (arm. erkat – 'željezo', gir – 'pismo') ili ‘željezno dlijeto’ kojim su urezivali pismena u kamenim natpisima. (J)erkatagir pripada majuskulnoj skupini pisma. Postoje dvije vrste (j)erkatagira: obli i ravnocrtni. To je strogo, masno pismo, a slova se sastoje od nekoliko među sobom nepovezanih dijelova.

 Krasopis1 1

Evanđelje osmorice slikara. Naslovna stranica Evanđelja po Mateju, druga polovica 13. st. Matenadaran

 Krasopis1 2

 (J)erkatagir, MM 663. Matenadaran.

Nakon 12. st. usvojeno je oblo pismo (arm. boloragir), a poslije – brzopisi i kurzivi. U vjerskim su tekstovima vješto obojena slova dobivala vrste biljaka, životinja, anđela, različitih šara i dr.



Krasopis1 3

Armensko veliko slovo Ք [kʰ] u srednjovjekovnom rukopisu 13. st.

Prvo je središte razvoja armenskoga krasopisa i rukopisne knjige bio grad Vagaršapat. U povijesti je poznato više od 1500 središta razvoja armenskoga krasopisa i rukopisne umjetnosti koja su djelovala u razno doba i imala različite protege (dimenzije).

Fotogalerija:

Krasopis1 4

David Bagdasarjan, armensko slovo Ք [kʰ] koje simbolizira Krista.

 Krasopis1 2

 Kristina Oganezz: Otac, Sv. Duh, Isus.

Krasopis1 5

Surun Jertzjan, Armenski alfabet, 1988.

Krasopis1 6

Ruben Malajan, Armenski alfabet, erkatagir. 

Videoprilog: Ruben Malajan, suvremeni armenski krasopis

 

The Art of Armenian Calligraphy - Exhibition at Holliday Inn Express Yerevan 2019.

Pripremio: Artur Bagdasarov

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

Uto, 27-02-2024, 03:51:52

Potpora

Svoju članarinu ili potporu za Portal HKV-a
možete uplatiti i skeniranjem koda.

Otvorite svoje mobilno bankarstvo i skenirajte kod. Unesite željeni novčani iznos. U opisu plaćanja navedite je li riječ o članarini ili donaciji za Portal HKV-a.

barkod hkv

Komentirajte

Zadnji komentari

Telefon

Radi dogovora o prilozima, Portal je moguće kontaktirati putem Davora Dijanovića, radnim danom od 17 do 19 sati na broj +385-95-909-7746.

Poveznice

Snalaženje

Kako se snaći?Svi članci na Portalu su smješteni ovisno o sadržaju po rubrikama. Njima se pristupa preko glavnoga izbornika na vrhu stranice. Ako se članci ne mogu tako naći, i tekst i slike na Portalu mogu se pretraživati i preko Googlea uz upit (upit treba upisati bez navodnika): „traženi_pojam site:hkv.hr".

Administriranje

Pretraži hkv.hr

Kontakti

KONTAKTI

Telefon

Telefon Tajništva
+385 (0)91/728-7044

Elektronička pošta Tajništva
Elektronička pošta Tajništva
Ova e-mail adresa je zaštićena od spambota. Potrebno je omogućiti JavaScript da je vidite.

 

Elektronička pošta UredništvaElektronička pošta Uredništva
Ova e-mail adresa je zaštićena od spambota. Potrebno je omogućiti JavaScript da je vidite.

Copyright © 2024 Portal Hrvatskoga kulturnog vijeća. Svi sadržaji na ovom Portalu mogu se slobodno preuzeti uz navođenje autora i izvora,
gdje je izvor ujedno formatiran i kao poveznica na izvorni članak na www.hkv.hr.
Joomla! je slobodan softver objavljen pod GNU Općom javnom licencom.

Naš portal rabi kolačiće radi funkcionalnosti i integracije s vanjskim sadržajima. Nastavljajući samo pristajete na tehnologiju kolačića, ali ne i na razmjenu osobnih podataka.