Istočnoeuropski ordinarijat Armenske katoličke crkve

Većina Armenaca pripada Armenskoj аpostolskoj сrkvi (AAC) koja je odijeljena i od katoličkoga Rima i od pravoslavnoga Carigrada, ali mali broj armenskoga naroda pripada Armenskoj katoličkoj crkvi (AKC). Armenska katolička crkva ima samosvojni status i pripada istočnokatoličkim crkvama, u punom zajedništvu s Rimokatoličkom crkvom, te priznaje vrhovno papinsko poglavarstvo. Crkva je teritorijalno podijeljena na nekoliko (nad)biskupija. Na Bliskom istoku postoji 7 armenokatoličkih biskupija (u Libanonu, Siriji, Iraku, Iranu i Turskoj) i 2 patrijaršijska egzarhata (vikarijata) (u Jeruzalemu i Damasku). Armensko katoličko iseljeništvo organizacijski je podijeljeno na 3 biskupije (u Francuskoj, Argentini i Ukrajini), 3 ordinarijata (u Grčkoj, Rumunjskoj i istočnoj Europi), a također i 2 apostolska egzarhata (u Latinskoj Americi, SAD-u i Kanadi). Poglavar Armenske katoličke crkve je od 9. kolovoza 2015. patrijarh Cilicije Grigor Petros (Bedros) XX. (Krikor/Grgur Gabrojan) sa sjedištem u Bejrutu. Službeni patrijarhov naslov je Njegovo Blaženstvo Katolikos - Patrijarh Cilicije.

Patrijarh Cilicije Grigor-Petros (Bedros) XX. i papa Franjo

Armenska katolička crkva ima, prema podatcima Annuario Pontifcio (2015.) 737.000 vjernika u 99 župa, 17 biskupa, 84 svećenika rasutih po svim kontinentima. Armenokatoličke zajednice postoje u mnogim zemljama diljem svijeta: u Armeniji, Francuskoj, Gruziji, Italiji, Kanadi, Latinskoj Americi, Libanonu, Poljskoj, Rusiji, SAD-u, Siriji, Turskoj i drugdje.

Istočnoeuropski ordinarijat

Istočnoeuropski ordinarijat zemljopisno obuhvaća armenokatolike u Armeniji, Gruziji, Rusiji i dr. Ordinarijat je ustanovljen odmah nakon raspada Sovjetskoga Saveza, a sjedište mu se nalazi u Gjumriju (Armenija). Godine 1992. armenokatolici su dobili u Armeniji priznanje, a 1993. god. službeno je otvoren ordinarijat. Armenokatolika u Istočnoueropskom ordinarijatu ima 400.000 od kojih u Armeniji oko 14.000, a u Rusiji oko 100.000 (poveznica). U Armeniji armenokatolike nazivaju u razgovornom jeziku - Franci/Franzi (Naziv vjerojatno potječe od katoličkih vjerovjesnika iz franjevačkoga reda u Ciliciji). Armenokatolici žive većinom na sjeveru zemlje - u Lorijskom marzu (županiji), Širakskom marzu, a isto tako i u Jerevanu, a u Gruziji u područjima Ahalcihea, Ahalkalakija, Ninocminda. Armenokatolici žive također u Batumiju i Potiju, ali ih nije toliko mnogo i slabo su organizirani. Postoji i aktivno radi dobrotvorna organizacija “Armenski Caritas“. Ordinarijatom od 2011. god. upravlja nadbiskup Rafael Minasjan.

Nadbiskup Rafael Minasjan (poveznica)

U Gumriju je sagrađena armenkatolička katedrala Svetih Mučenika (arm. Srboc Naatakac) u čast svetih mučenika koji su ubijeni tijekom genocida nad Armencima 1915. - 1923. god. u doba Osmanskoga Carstva. Gradnja je počela 2010., a završena je 2015. god. Arhitekt te crkve Akop Dživanjan, a bakrenih zvona kipar Artuš Papojan. Crkva ima zvonik, dvorište, a u podrumskim prostorima crkvenu riznicu. Godine 2016. katedralu je posjetio papa Franjo.

Crkva Svetih Mučenika u Gjumriju (Armenija)

Oltar crkve Svetih Mučenika

Dobro je organizacijski uređena armenokatolička općina u Moskvi koja djeluje od 2000. god. Isprva su se armenokatolici okupljali u moskovskoj crkvi sv. Ljudevita pod vodstvom redovnice Nune Pogosjan, a nakon njezina odlaska od 2002. god. u katedrali Bezgrješnoga začeća Blažene Djevice Marije u Moskvi gdje djeluje armenska župa sv. Grgura Prosvjetitelja. Mala količina armenokatolika živi u Krasnodarskom kraju, Abinsku, Pskovu, Sočiju i drugim ruskim gradovima.

Pripremio: Artur Bagdasarov