Crkva Svetoga Križa na otoku Aghtamar

Jezero Van

Aghtamar je nekoć bio armenski otok na jezeru Van u Turskoj. Okolno stanovništvo je jezero oduvijek nazivalo morem. Površina mu je od 3.574 km², širina u najdužem dijelu 119 km, prosječna dubina 161, 2., a ukupna dužina obale 430 km. Nalazi se na nadmorskoj visini od 1.648 m. Voda je u jezeru sodna, ima gorko-slani okus, a na opip je sapunjava. U antičko doba zemljopisac Strabon (oko 63./64. pr. Kr. - oko 23./24. po Kr.) ovako opisuje jezero Van: "Ima u Armeniji veliko jezero... ima 'Arsene' koje se naziva Tospitis ili Topitis (stgrč.: Αρσηνή, Θωπι̂τιν, lat. Thospites). Ono sadržava sodu, čisti odjeću. Međutim, zbog primjesa sode voda u jezeru nije pitka".

Aghtamar 1

Jezero Van i otok Aghtamar

Otok Aghtamar

Aghtamar je drugi po veličini od četiriju otoka na jezeru Van. Površina otoka Aghtamar je 16. - 17. ha. Nalazi se pedesetak kilometara od grada Vana, a na otok posjetitelji mogu doći trajektom. U 4. st. na otoku se je nalazila tvrđava armenskoga kneževskoga roda Rštuni. Sredinom 7. st. u borbi protiv arapskih zavojevača Aghtamar je bio uporište armenskoga vojskovođe Teodorosa Rštunija (590. - 654.).

Aghtamar 2

Otok Aghtamar

Godine 927., u doba katolikosa Ovanesa V., Aghtamar postaje središte katolikosata premještenoga iz grada Dvina i sačuvao je svoj status do stupanja na prijestolje katolikosa Ananija Mokacija (946. - 968.) u Argini. U 10. st. je prema nalogu armenskoga kralja Gagika Arcrunija na Aghtamaru počela gradnja samostana. Još prije je ondje bio sagrađen novi grad s kraljevskom rezidencijom koji nije sačuvan.

Aghtamar 3

Hačkar (kameni križ) na otoku Aghtamar

Otok ljubavi

Aghtamar je staroarmenska predaja o nesretnoj ljubavi kraljevne Tamar i mladića iz neprivilegirana staleža. Prema toj predaji kraljevna Tamar je živjela na otoku i bila je zaljubljena u ribara. Njezin voljeni mladić svaku noć je plivao k njoj s kopna na otok na kojem je gorjela vatra. Plamen ognja je za mladića bio putokaz kamo mora plivati i naravno znak da ga čeka draga djevojka. Kralju su, Tamarinu otcu, priopćili sve što se zbiva s njegovom kćeri. Jedne noći kad je mladić plivao u susret, sluge su prema kraljevu nalogu zatočili Tamar u toranj, a vatru na obali ugasili. Mladić se je, ostavši bez svijetloga putokaza, utopio u jezeru Van. Zadnje su mu riječi bile: "Ah, Tamar!" Za sjećanje na nesretnu ljubav otok su nazvali Aghtamar.

Aghtamar 4

Kip kraljevne Tamar na obali jezera Sevan u Armeniji

Crkva Svetoga Križa

Na otoku se nalazi jedan od najljepših crkvenih spomenika armenske arhitekture 10. st. - crkva Svetoga Križa (arm. Surb Khač/Hač). Sazidana je između 915. i 921. god., graditelj joj je bio Manuel (Manvel). Crkva je ostala bez naroda nakon genocida nad Armencima 1915. god., međutim 2005. god. počela je obnova crkve, a 2010. prvi put nakon devedeset i pet godina održana je prva liturgija te joj je vraćen križ na kupoli. Crkva funkcionira uglavnom kao muzej.

Aghtamar 5

Crkva Svetoga Križa

Aghtamar je križno-kupolna crkva. Arhitektonski tip crkve nalik je sakralnim spomenicima iz 7. st. Godine 1316. sazidana je kapela, a 1763. god. crkvi je dodan visoki zvonik. U 18. st. u zapadnom dijelu crkve sagrađeno je četveropotporno predvorje (gavit). Blizu crkve se nalazi groblje s hačkarima (kameni križevi) iz 13. - 17. st.

Aghtamar 6

Aghtamar 7

Aghtamar 8

Vanjski zidovi crkve bogato su urešeni dekorativnom skulpturom, rezbarijem u kamenu. Majstori su oblikovali na pročelju crkve različite skulpture vjerskoga i svjetovnoga karaktera. To su skulpture motivirane biblijskim temama, prizorima iz životinjskoga i biljnoga svijeta, a isto tako i likovima apostola i proroka. Posebno se na gornjem dijelu pročelja ističe tzv. vinov friz ("berba grožđa"). Na reljefu vinove loze prikazani su sadržaji berbe grožđa, lova, gozbe, životinja, likovi ljudi. Na istočnom dijelu pročelja prikazan je armenski kralj Vaspurakana (Vaspurakanskoga kraljevstva) Gagik Arcruni. Crkva je urešena različitim freskama iz Kristova života i drugim vjerskim slikama. Aghtamarska crkva Svetoga Križa vrhunsko je djelo srednjovjekovne armenske arhitekture.

Pripremio: Artur Bagdasarov

Pet, 23-08-2019, 09:48:35

Najave

Pon Uto Sri Čet Pet Sub Ned
1
2
3
4
5
6
7
8
9
10
11
12
13
14
15
16
17
18
19
20
21
22
23
24
25
26
27
28
29
30
31

Komentirajte

Zadnji komentari

Kolumne

Telefon

Radi dogovora o prilozima, Portal je moguće kontaktirati putem Davora Dijanovića, radnim danom od 17 do 19 sati na broj +385-95-909-7746.

Poveznice

Snalaženje

Kako se snaći?Svi članci na Portalu su smješteni ovisno o sadržaju po rubrikama. Njima se pristupa preko glavnoga izbornika na vrhu stranice. Ako se članci ne mogu tako naći, i tekst i slike na Portalu mogu se pretraživati i preko Googlea uz upit (upit treba upisati bez navodnika): „traženi_pojam site:hkv.hr".

Administriranje

1 klik na Facebooku za hkv.hr

Pretraži hkv.hr

Kontakti

KONTAKTI

Telefon

Telefon Tajništva
+385 (0)1/481-0047

Elektronička pošta Tajništva
Elektronička pošta Tajništva
Ova e-mail adresa je zaštićena od spambota. Potrebno je omogućiti JavaScript da je vidite.

 

Elektronička pošta UredništvaElektronička pošta Uredništva
Ova e-mail adresa je zaštićena od spambota. Potrebno je omogućiti JavaScript da je vidite.

Copyright © 2019 Portal Hrvatskoga kulturnog vijeća. Svi sadržaji na ovom Portalu mogu se slobodno preuzeti uz navođenje autora i izvora,
gdje je izvor ujedno formatiran i kao poveznica na izvorni članak na www.hkv.hr.
Joomla! je slobodan softver objavljen pod GNU Općom javnom licencom.

Naš portal rabi kolačiće radi funkcionalnosti i integracije s vanjskim sadržajima. Nastavljajući samo pristajete na tehnologiju kolačića, ali ne i na razmjenu osobnih podataka.