Matenadaran - armenski muzej-institut

Muzej-institut za stare rukopise Matenadaran sv. Mesropa Maštoca ima višestoljetnu povijest. Stvoren je na osnovi nacionalizirane 1920. god. rukopisnih kolekcija Ečmiadzinskoga samostana. Godine 1939. rukopisne zbirke premještene su iz Ečmiadzina u armenski glavni grad Jerevan. Zgrada muzeja je sagrađena 1959. god. (arhitekt - Mark Grigorjan). Sagrađena je u duhu nacionalnih arhitekturnih tradicija 12. - 13. st. Ispred zgrade podignut je spomenik Mesropu Maštocu, tvorcu armenskoga pisma, i drugim poznatim armenskim djelatnicima kao što su: Movses Horenaci, Mhitar Goš, Frik, Grigor Tatevaci, Ananija Širakaci, Toros Roslin. U Matenadaranu se nalazi više od 17.000 starih rukopisa i više od 100.000 starih arhivskih dokumenata. Osim armenskih rukopisa u pismohrani se nalazi bogata zbirka starih sirijskih, starogrčkih, gruzijskih, hebrejskih, perzijskih, latinskih, staroslavenskih i drugih zapisa. U Matenadaranu se čuvaju rukopisi od 5. do 18. st., također i jedini očuvani primjerci prvotiskanih i starotiskanih armenskih i inozemnih knjiga 16. i 17. st., djela starih i srednjovjekovnih povjesničara, pisaca, filozofa, matematičara, zemljopisaca, liječnika i drugih. Pohranjeni manuskripti imaju veliki značaj za proučavanje povijesti i kulture Armenije, Zakavkazja, niza zemalja Bliskoga i Srednjega istoka, povijesti Grčke i Rima.

Matena1

Matena2

Matenadaran i spomenik sv. Mesropu Maštocu

Mateina3

Movses Horenaci, Mhitar Goš, Frik, Ananija Širakaci, Grigor Tatevaci

Matena4

Dio ulaznih vrata u Matenadaranu

Mnogi rukopisi imaju veliku vrijednost, primjerice Lazarovo evanđelje iz 887. god., Ečmiadzinsko evanđelje iz 989. god., te Evanđelje iz Mugnija iz 11. st.

Mateina5

Mateina6

Mateina7

U muzeju se čuvaju: Biblija koja je prvi put prevedena na armenski, prvi armenski zakonik crkvenoga i građanskoga prava koji je sastavio krajem 10. st. Mehitar Goš, mudroslovna djela Davida Anahta (Nepredobitni) druge polovice 5. st., poznata Povijest Armenije Movsesa Horenacija (410. - 490.). Ovdje se čuvaju alfabeti staroga i srednjega vijeka, Zemljopisni atlas svijeta (“Ašharacujc”) velikoga znanstvenika enciklopedista iz 7. st. Ananija Širakacija (610. - 685.), koji je potanko opisao u to vrijeme tri poznata kontinenta - Europu, Aziju i Afriku, ali i svoju teoriju o kuglastosti Zemlje.

Mateina8

Korica, Cilicija, 1255., srebro, pozlata

Mateina9

Muhamed Bager, Knjiga o zagrobnom svijetu, 1260.

Mateina10

Grigor Tateveci, Tumačenje Davidovih psalama, 1449.

Mateina11

Zbirka. rukopis 1505., faksimil

Mateina12

Antun Marija Bonuči, Povijest života, mučeništva i čudesa sv. Grgura, Rim 1717.

bilje

Knjiga o ljekovitom bilju, 18. st.

 Mateina13

Knjiga Ester, 19. st., na hebrejskom jeziku

U muzeju Institutа čuvaju se i staroarmenski prijevodi nestalih grčkih tekstova, kao što su Zenonov traktat O naravi, Kronika Jevsenija Kesarijskoga, Tumačenje Petoknjižja Filona Aleksandrijskoga, Aristotelove Kategorije, Vještina gramatike Dionizija Frakijskoga. Najveća knjiga u Matenadaranu jesu Propovijedi pisane 1200. - 1202. (“Mušski homiliarij”) u Taronu (povijesna pokrajina stare zapadne Armenije). Knjiga teži 27,5 kg, veličine 75 x 55 cm, ima 600 stranica načinjenih od teleće kože ručnom izradom. Vlasnika knjige ubili su stranci, a knjiga je došla u ruke kadiji. Redovnici iz Muša (glavni grad Tarona) skupili su darove i otkupili knjigu od kadije i ona se čuvala u samostanu zapadne Armenije do genocida nad Armencima 1915. god. Nakon izgona knjigu su spasile dvije žene koje su ju raspolovile. Jedna je polovica pronađena je u Ečmiadzinu, a druga je, srećom otkrivena, zakopana u dvorištu armenske crkve blizu Erzeruma (stari grad u zapadnoj Armeniji, sadašnja istočna Anatolija u Turskoj). Najmanja knjiga u Matenadaranu teži 19 grama - to je Crkveni kalendar iz 16. st.

Mateina14

Muški homiliarij, 1200. - 1202.

U Matenadaranu se radi na proučavanju i publiciranju spomenika armenske pismenosti, istraživanju problema tekstologije, paleografije, srednjovjekovnoga knjižnoga slikarstva, historiografije, znanstvene prijevode spomenika na različite jezike. Od 1940. god. se izdaje zbornik “Banber Matenadarani” (“Metenadaranov glasnik”) (na armenskom jeziku, a sažetak na francuskom i ruskom jeziku.

Izvor: poveznica i poveznica

Pripremio: Artur Bagdasarov

Pon, 22-10-2018, 00:12:56

Komentirajte

Zadnji komentari

Kolumne

Telefon

Radi dogovora o prilozima, Portal je moguće kontaktirati putem Davora Dijanovića, radnim danom od 17 do 19 sati na broj +385-95-909-7746.

Poveznice

Snalaženje

Kako se snaći?Svi članci na Portalu su smješteni ovisno o sadržaju po rubrikama. Njima se pristupa preko glavnoga izbornika na vrhu stranice. Ako se članci ne mogu tako naći, i tekst i slike na Portalu mogu se pretraživati i preko Googlea uz upit (upit treba upisati bez navodnika): „traženi_pojam site:hkv.hr".

Administriranje

HT: Kolumna Z. Hodaka

Hrvatski tjednikOd četvrtka u prodaji

1 klik na Facebooku za hkv.hr

Pretraži hkv.hr

Copyright © 2018 Portal Hrvatskoga kulturnog vijeća. Svi sadržaji na ovom Portalu mogu se slobodno preuzeti uz navođenje autora i izvora,
gdje je izvor ujedno formatiran i kao poveznica na izvorni članak na www.hkv.hr.
Joomla! je slobodan softver objavljen pod GNU Općom javnom licencom (GPL).