Armenska slika Majke Božje u Kamjanec-Podil’skom
Armenska slika Majke Božje iz Kamjanec-Podil’skoga (ukr. Кам’янець-Подiльський) je jedna od Bogorodičinih slika štovanih među vjernicima različitih vjeroispovijesti. S gradom Kamjanec je povezana povijest nekoliko čudotvorenih Bogorodičinih slika. Kamjanec-Podil’skij je jedan od najstarijih suvremenih gradova u Ukrajini. Smješten je u južnom dijelu Hmeljnicke oblasti u zapadnoj Ukrajini u području Podolje. Od 11. st. poznat je kao grad Kamjanec. Kroz grad teče rijeka Smotrič.
Gradska utvrda
Prema različitim podatcima Armenci su naselili Kamjanec-Podil’ski u 11. - 13. st. U 17. st. grad je imao 1.200 armenskih obitelji i činio znatni dio stanovništva grada. I sada postoji u gradu stambena četvrt koju mještani nazivaju Armenska. U ovom dijelu grada smještena je bila, osim administrativnih i trgovačkih zgrada općine, i armenska škola, a također i glavne armenske gradske crkve. Armenci su sudjelovali u osnivanju grada, gradnji poznate gradske utvrde, višekratno u sastavu dragovoljne narodne vojske štitili Kamjanec od inozemnih osvajača. U mirnim godinama Armenci su se bavili pretežno obrtništvom i trgovinom s istočnim zemljama.
Armenska crkva sv. Nikole, 18. st.
Povjesničar J. A. Rolle je pisao da je svetačka slika došla u Kamjanec iz Hersona Tavričeskoga (Sevastopolj). Prema legendi sliku su donijeli na Krym u 10 st. iz grada Anija, prijestolnice Armenskoga kraljevstva Bagratida. Slika se je čuvala do 1672. god. u armenskoj crkvi sv. Nikole (arm. Surb Nikogajos) u Kamjanec-Podol’skom. Crkva sv. Nikole, uzgred budi rečeno, sagrađena je 1398. god. novcem Armenca Sinana, sina Hutlubeja iz Kaffe (Feodosije). Godine 1672. grad su zauzeli Osmanlije (Turci). Za vrijeme osmanske vladavine crkva je bila znatno oštećena. Armenci su obnovili crkvu 1767. god., a 1787. god. su ju i proširili. Za vrijeme sovjetske vlasti, sredinom 1930-ih godina crkva sv. Nikole je srušena eksplozivom. Danas je sačuvan armenski zvonik iz 15. - 16. st. u kojem se nalazi kapelica sv. Stjepanosa.
Armenski zvonik, 15. - 16. st.
Bogorodičinu sliku u vrijeme najezda Osmanlija odnijeli su u Makedoniju. U jednoj turskoj obitelji rabili su ju kao dasku za miješanje tijesta. Armenski trgovoci u Makedoniji otkupili su sliku i vratili ju u matičnu crkvu (http://analitika.at.ua). Presliku poznatoga lika u 16. st. naslikao je svećenik armenske crkve u Liscu (blizu Stanislavova, sadanji - Ivano-Frankivsk). Preslika je bila poznata kao čudotvorna i nakon brojnih izlječenja bolesnika crkva je postala mjesto hodočašća vjernika različitih vjeroispovijesti. Godine 1781. papa Pio VI. (1717. - 1799.) osnovao je poseban crkveni blagdan koji se je održavao s velikom svečanošću. Nakon Drugoga svjetskoga rata u Poljskoj se je širio kult Bogorodice iz Lisca i 1988. god. prema blagoslovu pape Ivana Pavla II. (1920. - 2005.) bio je obavljen katolički obred krunidbe čudotvorne Bogorodičine slike (poveznica).
Bogorodična slika
Slika se je nalazila u crkvi sv. Nikole do 1920. god., a zatim su je odnijeli u nepoznatom smjeru. Ponovno je pronađena 2001. god. u kijivskom muzeju Bogdan i Barbara Hanenko. Na cinkografiji je na latinskom jeziku početak molitve Bogorodici (sliči molitvi Ave Maria, Zdravo Marijo), a pri dnu opet latinicom - "O, Marijo, Majko Kristova, Djevice".
Pripremio: Artur Bagdasarov