Armenska slika Majke Božje u Kamjanec-Podil’skom

Armenska slika Majke Božje iz Kamjanec-Podil’skoga (ukr. Кам’янець-Подiльський) je jedna od Bogorodičinih slika štovanih među vjernicima različitih vjeroispovijesti. S gradom Kamjanec je povezana povijest nekoliko čudotvorenih Bogorodičinih slika. Kamjanec-Podil’skij je jedan od najstarijih suvremenih gradova u Ukrajini. Smješten je u južnom dijelu Hmeljnicke oblasti u zapadnoj Ukrajini u području Podolje. Od 11. st. poznat je kao grad Kamjanec. Kroz grad teče rijeka Smotrič.

Kamjanec1

Gradska utvrda

Prema različitim podatcima Armenci su naselili Kamjanec-Podil’ski u 11. - 13. st. U 17. st. grad je imao 1.200 armenskih obitelji i činio znatni dio stanovništva grada. I sada postoji u gradu stambena četvrt koju mještani nazivaju Armenska. U ovom dijelu grada smještena je bila, osim administrativnih i trgovačkih zgrada općine, i armenska škola, a također i glavne armenske gradske crkve. Armenci su sudjelovali u osnivanju grada, gradnji poznate gradske utvrde, višekratno u sastavu dragovoljne narodne vojske štitili Kamjanec od inozemnih osvajača. U mirnim godinama Armenci su se bavili pretežno obrtništvom i trgovinom s istočnim zemljama.

Kamjenec2

Armenska crkva sv. Nikole, 18. st.

Povjesničar J. A. Rolle je pisao da je svetačka slika došla u Kamjanec iz Hersona Tavričeskoga (Sevastopolj). Prema legendi sliku su donijeli na Krym u 10 st. iz grada Anija, prijestolnice Armenskoga kraljevstva Bagratida. Slika se je čuvala do 1672. god. u armenskoj crkvi sv. Nikole (arm. Surb Nikogajos) u Kamjanec-Podol’skom. Crkva sv. Nikole, uzgred budi rečeno, sagrađena je 1398. god. novcem Armenca Sinana, sina Hutlubeja iz Kaffe (Feodosije). Godine 1672. grad su zauzeli Osmanlije (Turci). Za vrijeme osmanske vladavine crkva je bila znatno oštećena. Armenci su obnovili crkvu 1767. god., a 1787. god. su ju i proširili. Za vrijeme sovjetske vlasti, sredinom 1930-ih godina crkva sv. Nikole je srušena eksplozivom. Danas je sačuvan armenski zvonik iz 15. - 16. st. u kojem se nalazi kapelica sv. Stjepanosa.

Kamjanec3

Armenski zvonik, 15. - 16. st.

Bogorodičinu sliku u vrijeme najezda Osmanlija odnijeli su u Makedoniju. U jednoj turskoj obitelji rabili su ju kao dasku za miješanje tijesta. Armenski trgovoci u Makedoniji otkupili su sliku i vratili ju u matičnu crkvu (http://analitika.at.ua). Presliku poznatoga lika u 16. st. naslikao je svećenik armenske crkve u Liscu (blizu Stanislavova, sadanji - Ivano-Frankivsk). Preslika je bila poznata kao čudotvorna i nakon brojnih izlječenja bolesnika crkva je postala mjesto hodočašća vjernika različitih vjeroispovijesti. Godine 1781. papa Pio VI. (1717. - 1799.) osnovao je poseban crkveni blagdan koji se je održavao s velikom svečanošću. Nakon Drugoga svjetskoga rata u Poljskoj se je širio kult Bogorodice iz Lisca i 1988. god. prema blagoslovu pape Ivana Pavla II. (1920. - 2005.) bio je obavljen katolički obred krunidbe čudotvorne Bogorodičine slike (poveznica).

Kamjanec4

Bogorodična slika

Slika se je nalazila u crkvi sv. Nikole do 1920. god., a zatim su je odnijeli u nepoznatom smjeru. Ponovno je pronađena 2001. god. u kijivskom muzeju Bogdan i Barbara Hanenko. Na cinkografiji je na latinskom jeziku početak molitve Bogorodici (sliči molitvi Ave Maria, Zdravo Marijo), a pri dnu opet latinicom - "O, Marijo, Majko Kristova, Djevice".

Pripremio: Artur Bagdasarov

Pon, 10-02-2025, 05:35:12

Potpora

Svoju članarinu ili potporu za Portal HKV-a
možete uplatiti i skeniranjem koda.

Otvorite svoje mobilno bankarstvo i skenirajte kod. Unesite željeni novčani iznos. U opisu plaćanja navedite je li riječ o članarini ili donaciji za Portal HKV-a.

barkod hkv

Komentirajte

Zadnji komentari

Telefon

Radi dogovora o prilozima, Portal je moguće kontaktirati putem Davora Dijanovića, radnim danom od 17 do 19 sati na broj +385-95-909-7746.

AKT

Poveznice

Snalaženje

Kako se snaći?Svi članci na Portalu su smješteni ovisno o sadržaju po rubrikama. Njima se pristupa preko glavnoga izbornika na vrhu stranice. Ako se članci ne mogu tako naći, i tekst i slike na Portalu mogu se pretraživati i preko Googlea uz upit (upit treba upisati bez navodnika): „traženi_pojam site:hkv.hr".

Administriranje

Pretraži hkv.hr

Kontakti

KONTAKTI

Telefon

Telefon Tajništva
+385 (0)91/728-7044

Elektronička pošta Tajništva
Elektronička pošta Tajništva
Ova e-mail adresa je zaštićena od spambota. Potrebno je omogućiti JavaScript da je vidite.

 

Elektronička pošta UredništvaElektronička pošta Uredništva
Ova e-mail adresa je zaštićena od spambota. Potrebno je omogućiti JavaScript da je vidite.

Copyright © 2025 Portal Hrvatskoga kulturnog vijeća. Svi sadržaji na ovom Portalu mogu se slobodno preuzeti uz navođenje autora i izvora,
gdje je izvor ujedno formatiran i kao poveznica na izvorni članak na www.hkv.hr.
Joomla! je slobodan softver objavljen pod GNU Općom javnom licencom.

Naš portal rabi kolačiće radi funkcionalnosti i integracije s vanjskim sadržajima. Nastavljajući samo pristajete na tehnologiju kolačića, ali ne i na razmjenu osobnih podataka.